U zelenom dijelu pakračke tržnice danas se održava drugi pakrački buvljak koji će raditi do 13 sati. Na dvadesetak štandova žene su izložile prodaji po vrlo povoljnim cijenama  razne rabljene  kućne potrepštine, ponajviše odjeću i obuću za djecu, koje im više ne trebaju, a koje mogu nekome  biti upotrebljive.

Prvi pakrački buvljak održan je 26. svibnja. Inicijativa za organizaciju „buvljaka“ je potekla od „skupina mama“, kako same sebe predstavljaju. Ideju su prezentirali čelništvu grada, gdje su naišli na podršku.

 

Urs Weber bio je član Volonterskog projekta Pakrac i radio je na socijalnoj obnovi Pakraca kada je život završio tragično, radeći na uklanjaju ruševine današnjeg Muzeja grada Pakraca. Na ovaj način još jednom želimo iskazati svoju zahvalnost za nesebičan volonterski rad mladog čovjeka, istaknula je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja na početku svečanosti otkrivanja spomen ploče tada 24 - godišnjem volonteru i studentu teologije iz Švicarske koji je bio prva žrtva obnove razrušenog Pakraca.

O mladom Ursu koji je došao s velikom grupom švicarskih volontera početkom srpnja 1994. godine govorio je Goran Božičević, predstavnik Miramida centra iz Grožnjana i bivši voditelj Volonterskog projekta Pakrac, rekavši kako je Urs taj tragični ponedjeljak 25. srpnja radio na čišćenju gornje etaže i propao kroz oštećenu ploču te zadobivši ozljede glave nakon nekoliko dana i preminuo. Nakon njegove smrti Pakrac i cijeli Volonterski projekt, umjesto opravdano tužnih i ljutih roditelja, dobili su prijatelje koji su nastavili pomagati ovom gradu. Tom prilikom pročitao je i dirljivo pismo njegovog oca Petera koji je istaknuo sreću što Urs nije zaboravljen u Pakracu zahvalivši se predstavnicima Grada Pakraca i inicijatorima ove, njemu kao roditelju, velike časti.

Vesna Teršelić, voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta, rekla je kako je Urs simbol volonterstva u Hrvatskoj i svijetu te njegovo nasljeđe i ono što nas obvezuje jest da u solidarnosti pružamo ruke jedni drugima i u nadi gradimo mir tamo gdje su srušeni odnosi.

Jedan od inicijatora postavljanja spomen ploče bio je i Dragan Marin, pakrački gradski vijećnik, rekavši kako je Urs svojom žrtvom obilježio vrijeme događanja u Pakracu, a ova spomen ploča je sjećanje na sve volontere koji su radili na materijalnoj, ali i duhovnoj obnovi grada.

Otkrivanju je prisustvovao i pakrački dogradonačelnik Marijan Širac zahvalivši se svima koji su inicirali da se i na ovaj način zahvale mladom čovjeku koji je imao hrabrosti i ljubavi doći u njemu potpuno nepoznatu sredinu i dati svoju najveću žrtvu.

Svečanost otkrivanja spomen ploče bila je dio događanja Međunarodnog volonterskog kampa koji je jučer započeo u Pakracu i traje do 8. srpnja, a koji je i ove godine okupio dvadesetak volontera iz Malezije, Makedonije, Grčke, Nizozemske i Hrvatske.

Nakon svečanosti održan je i okrugli stol na temu volonterstva što je dio aktivnosti projekta „Unaprjeđenje kapaciteta ženskih organizacija za učinkovit menadžment volontera“ koji je financijski podržalo Europsko socijalno vijeće, a provode organizacije SOS RIJEKA - Centar za nenasilje i ljudska prava i partnerske organizacije Centar za žene žrtve rata „ROSA“ Zagreb, NIT Korenica i OCD DELFIN Pakrac.

 

Grad Pakrac poziva građane, korisnike zajamčene minimalne naknade koji se griju na drva, da u Odsjeku za opće poslove i društvene djelatnosti Grada Pakraca, Trg bana J. Jelačića 18, (prvi kat zgrade gradske uprave, ured broj 128) potpišu izjavu kako bi ostvarili prava na sredstva za ogrjev u 2018. godini.

Potpisivanje građani mogu obaviti svakog radnog dana od 8 do 10 sati do 20. srpnja.

Korisnici su tom prilikom dužni predočiti osobnu iskaznicu, a slijepe i nepismene osobe dokaze o istome. U istom uredu nije moguće rješavati ovo socijalno pravo ukoliko korisnici ne primaju mjesečnu zajamčenu minimalnu pomoć (putem Centra za socijalnu skrb), istaknula je Dubravka Špančić, stručna suradnica za društvene djelatnosti Grada Pakraca.

 

 

Odvjetnik Danilo Gregović otvara u Zagrebu Muzej ratne fotografije “Image of War” piše 2. srpnja Jutarnji list. Pripreme za ovaj privatni muzej u centru Zagreba u punom su jeku.

Danilo Gregović, piše u njegovoj biografiji, odvjetnik je, bio je i sudac, šef kabineta prvog hrvatskog ministra vanjskih poslova, a neko vrijeme i kolumnist Globusa. Gregovićev sin Marko pokrenuo je i crowdfunding kampanju i u samo petnaest dana prikupljeno je više od pedeset tisuća kuna kojima će se financirati prva izložba novog muzeja, o ratu. Kustosica je prve izložbe koja će biti posvećena ratu devedesetih Sandra Vitaljić. Izložit će se fotografije kako proslavljenih autora tako rat snimljen iz perspektive pojedinaca, koje su sakupljali preko društvenih mreža.

“Za suradnju sa Sandrom Vitaljić, fotografkinjom i teoretičarkom, odlučio sam se nakon što sam pročitao knjigu ‘Rat slikama - suvremena ratna fotografija’ koja je ujedno i njezin doktorski rad”, kaže Gregović za Jutarnji list i nastavlja: “Vjerujem da ovakvi muzeji mogu pridonijeti osvješćivanju svih negativnih posljedica koje nosi rat. To je neka vrsta antiratne kampanje, rat prikazan iz rakursa žrtve, a žrtva je uvijek jednako pogođena, bez obzira je li žrtva pravednog ili nepravednog rata…“

Kakve to veze ima s Pakracem?

Cjelokupni tekst u tiskanom i portal izdanju popraćen je kao prvom fotografijom nedavno preminulog fotoreportera Tonija Hnojčika, snimljene u jesen 1991. godine na središnjem pakračkom trgu koja je nama poslužila kao naslovnica prvog broja „Pakračkog lista“ izašlog 18. svibnja 1992. godine.

Lijepo priznanje i Hnojčiku i nama.

 

 

Na poziv stanovnika Frankopanske ulice u Prekopakri, u društvu komunalnog redara, obišli smo deponiju građevinskog otpada na koju se stiže poljskim putem koji započinje na kraju te ulice.  Razlog je bio taj što deponija građevinskog otpada zbog nečije gluposti pomalo postaje divlje odlagalište kućnog otpada.

Da podsjetimo, kako bi se izbjeglo da izvođači građevinskih radova i građani građevinski otpad  odbacuju svugdje po jarcima i drugim neadekvatnim mjestima, Grad je prošle godine došao u posjed parcele iznad filipovačke ciglane s koje se nekada crpila zemlja za izradu cigle do koje se dolazi navedenim poljskim putem. Parcela je pogodna za tu namjenu jer se zbog naglog pada terena s vremenom lako može sanirati bagerom što odrađuje gradski komunalni pogon. Prije toga građevinski otpad se godinama deponirao u sličnu depresiju u Donjoj Obriježi koja je sada sanirana i postala je parkiralište za obližnje nogometno igralište i vatrogasni dom.

Naglašavamo da nije riječ o smetlištu nego o deponiju građevinskog otpada.

Zakonodavac, kada je u pitanju definicija građevinskog otpada, baš i nije bio maštovit, a niti previše precizan. Za njih je građevni otpad svaki „otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala“.

Bez obzira na širinu te definicije sve ono što smo zatekli na našoj deponiji građevinskog materijala tamo ne bi trebalo biti. To se u prvom redu odnosi na kutnu garnituru i fotelju koju je netko iz svog dnevnog boravka dovezao na deponiju građevinskog otpada, ali i nekoliko madraca, tepiha i drugih kućnih potrepština. Naravno, riječ je o nedostatku kulture u danas toliko zastupljenoj i sveprisutnoj temi razvrstavanja kućnog otpada.

U čemu je to dokaz da je ljudska glupost bezgranična?

Više puta smo pisali, a ovog proljeća je uz račune za smeće Komunalac svima poslao i obavijest da svi korisnici javne usluge odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada imaju jednom godišnje pravo na besplatni odvoz glomaznog otpada za što je samo potrebno radi dogovora oko termina odvoza nazvati telefonski broj 411-225. Umjesto jednog telefonskog poziva neki naš sugrađanin je angažirao, najvjerojatnije traktor, utovario to pokućstvo, vozio ga tko zna koliko kilometara i odbacio ga na mjesto gdje to nije predviđeno, a i kažnjivo je komunalnim redom i pri tom pokazao totalnu nekulturu u zbrinjavanju otpada i odnosu prema okolišu. Dakle netko se naradio, potrošio nešto novaca (bar za gorivo), vremena i pri tom riskirao da bude uhvaćen u nedopuštenoj radnji, dakle i osramoćen, umjesto da je samo nazvao Komunalac i sve to maltretiranje posve besplatno prepustio njima pri čemu bi oni taj otpad zbrinuli na propisan način. Teško shvatljivo.

Kako se to ne bi događalo u nastavku ovog teksta donosimo popis predmeta i tvari koji se smatraju krupnim (glomaznim otpadom) kako ga je to svojim Pravilnikom definiralo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a koji, naglašavamo Komunalac jednom godišnje na vaš poziv iz vašeg dvorišta odvozi besplatno.

1. KUPAONSKA OPREMA: kada (plastična, fiberstaklena, metalna i sl.) tuš kada, sauna, kada za djecu, kupaonski ormar i police, zavjesa ili pregrada za tuš ili kadu, nosač zavjese (karniša), umivaonik, toalet i bide (školjka i daska), slavina za vodu, nosač tuša, i crijevo za tuš, stalak za ručnike i slično, ogledalo.

2. STVARI ZA DJECU: krevet za dijete, stolica i hodalica za dijete, veće igračke, dječja kolica, auto sjedalica za dijete.

3. PODNE OBLOGE: tepih, laminat, linoleum, parket, krzno i slično.

4. NAMJEŠTAJ: ormar, komoda, ladičar, vitrina, noćni ormarić i slično, polica (npr. ugradbena, samostojeća, zidna i sl.), stol (npr. radni, za računalo, kuhinjski, za blagovaonu, toaletni i sl.), stolac, klupa, barska stolica, zidni/stolni sat većih dimenzija, daska kod uzglavlja kreveta, stalak (stolni, zidni za npr. tv/hi-fi), fotelja, naslonjač, krevet, tabure, madrac, nadmadrac, podnica kreveta, okvir za sliku većih dimenzija, prozorske zaštitne rešetke i grilje, sobne pregrade.

5. KUHINJSKA OPREMA: kuhinjski elementi (ugradbeni, samostojeći i dr.), sudoper, radna površina, šank

6. VRTNA OPREMA: ograda i vrata, vrtni namještaj, vrtni alat, strojevi za vrt (tačke, kosilica i sl.), sjenica za vrt (rastavljena na dijelove dimenzija pogodnih za prijevoz), drvo (izrezano na dimenzije pogodne za prijevoz), posuda (za npr. cvijeće) i postolje/nosač većih dimenzija, vrtni ukrasi većih dimenzija, vrtna klupa, crijevo za vodu, oprema za razvođenje vode te posude za zalijevanje bilja, ljuljačka, suncobran i stalak za suncobran, sklopivi bazen, roštilj

7. OSTALI GLOMAZNI OTPAD: rolete, žaluzine, tende i slično, ljestve i samostojeće stepenice, zavjese i nosači zavjesa, vrata (npr. sobna, ulazna i dr.), staklo (okno), prozor, prozorski okvir, invalidska kolica, dekorativni predmeti većih dimenzija, oprema za kućne ljubimce većih dimenzija (akvarij, žičani kavez, i sl.), sprave za vježbanje i veća oprema za sport i rekreaciju (bicikl, daska za jedrenje/jahanje na valovima, kajak, kanu, pedalina i sl.), radijator, kante i posude većih dimenzija, tapete, daska za glačanje, okvir za sušenje rublja.

 

Iz pakračkog Komunalca javljaju da narednih dana nastavljaju s odvozom papira i kartona na području Grada Pakraca. Sakupljanje papirnatog otpada vršit će se prema ranije utvrđenom rasporedu koji je domaćinstvima detaljno predstavljen na nedavno podijeljenim letcima.

RASPORED

4. 7. srijeda – naselje Kraguj + Grad Pakrac i to ulice:

- Križnog puta, M.Krleže, Šeovački put, Kragujski put, Sedlar, Slavonska, Bijeli put, Veberov sokak, Vukovarska, Osječka, K.Branimira, N.Oršanića, Pepe Polaka, 103. i 105. Brigade, Vinogradska, Bljesak, 30.Svibnja, trg bana J.J.Jelačića, B.Radića, S.Grabrića, A.Hebranga, M.Hrvatske, Bolnička, Prolaz baruna Trenka, Prilaz na Mali most, Hrv.velikana, G.Šuška, Obala P.Krešimira IV,trg 76. Bataljuna,  A.Cesarca, V.Lisinskog, LJ.Gaja, K.Tomislava, J.J. Strossmayera, Kalvarija (dio ulice)

5. 7. četvrtak– naselje Klisa +Prekopakra + Grad Pakrac i to ulice:

- M.Gupca, V.Rehaka, I.G. Kovačića, K.Domagoja, A.Stepinca, A.Cesarca, Aleja Kestenova, Frankopanska, Z.N.G, Basaričekova, M.Držića, N.Tesle, T.Ujevića, Zvonimirova, N.Š.Zrinskog, M.Lovraka, Grigora Viteza, R.Boškovića, Krndija, Marinkovac, I.Meštrovića, Pilanski put, R.Sindikata, Kranjčevićeva, Radničko naselje, Leptirovo brdo, I.B.Mažuranić

6. 7. petak – naselja Omanovac, Novi i Stari Majur,  Kusonje, Španovica, Dragović, Grahovljani, Šumetlica + Grad Pakrac i to ulice: - I.Gundulića, Psunjska, J.Žiške, Sv.Roka,