- PIŠE: Pakrački list
- 721
piše: Marijan Lukić - Luky
... nakon interpretacijskog centra Speleon, vrijedilo se spustiti do drugog obližnjeg cilja - Baraćeve špilje. Djelo je to najstarije umjetnice imena: PRIRODA. Našu državu Bog je podario sa puno podzemnih krasota poput ove. Mnoge su srećom uređene za posjetitelje. Dolazak je cestom iz smjera Rakovice nekih šest kilometara u smjeru istoka. Skretanje do samih špilja je na lijevo nekih tristotinjak metara prije Speleona. Selo je (adresa) Nova Kršlja 47A. No svakako bih preporučio prvo posjetiti Speleon. Osnovni razlog je steći neka bitna predznanja i ući "potkovaniji" informacijama u obilazak podzemlja. Postoje tri špilje, Gornja, Donja, i Nova, koja se donedavno u starijoj literaturi nazivala Trećom. Od prostranog neasfaltiranog parkirališta i toaleta spuštam se dvjestotinjak metara prema glavnom ulazu drvenom stazom pored uređenih igrališta za djecu i odmor posjetitelja.
... drvena kućica sa lijeve strane u dolasku služi kao blagajna i suvenirnica. Uređenost okoliša je savršeno pitoreskna što bi rekao jedan naš komičar. Sadržaji za odmor od puta, klupe, oaza za kućne ljubimce, bicikliste, suvenirnica, igralište za badminton i mali nogomet. Sa desne divite se potoku, opet klupama i sjenicama za odmor, uređenim pješačkim stazama uz obilje poljskog cvijeća i crnogorica. Sve odzvanja cikom djece, pričom i pjesmom odraslih, mirisima prirode i žuborom vode obližnjih potočnih rukavaca glavnog potoka Baričevac. Vodenu masu čini niz ponornica, a dalje otiču poljima potokom Suhaja. Kartografija prostor bilježi od 1699. godine, a prvi zapisi o špiljama potiču iz 1874. godine od I. T. Buneka u djelu „Die Wassernoth im Karste”. Posebnu pažnju paleontolškim i arheološkim izučavanjima špilja posvećuje Mijo Kišpatić, koji to objavljuje u Vijesniku Hrvatskog arheologičkoga društva iz 1885. godine, kao i u svojoj knjizi Slike iz Geologije. Kišpatić potiče osnivanje Odbora za istraživanje i uređenje Baraćevih špilja. Špilje su očima javnosti otvorene i predstavljene 14. kolovoza 1892. godine, dan uoči Velike Gospe. Od tada postoji puno drugih zapisa i djela o istraživanju Baraćevih špilja te okolna prostora. U vremenu nakon drugog svjetskog rata špilje bivaju zaboravljene, a tek 1999. godine osniva se odbor u općini Rakovica koji radi na obnovi i revitalizaciji ove prirodne krasote.
... naš stručni vodič, ljubazna Katarina spremna je povesti grupu u podzemni svijet. Posjetiteljima je kretanje unutar špilje dozvoljeno samo u pratnji stručnog vodiča. Posjeta traje od 45 - 60 min. Svi posjetitelji tijekom obilaska špilje obvezni su nositi zaštitnu kacigu. Fotkanje je dozvoljeno, ali isključivo bez blica radi nenarušavanja mira stalnih stanovnika špilja, prvenstveno šišmiša. Konstantna temperatura unutar podzemlja je 9 celzijevaca. Vrijedi i ljeti ponijeti neku jaknicu ili topliju majicu. Nije za preporuku klaustrofobičarima, zatim povesti malu dječicu ili teže pokretne osobe radi povremenih užih puteljaka te skliskosti.
... osvijetljenim putem podzemlja između velebnih siga vodi nas stručni vodič uz objašnjenja i priču o povijesti tisućljetnog nastajanja špilje, njenoj geološkoj građi i vrijednim arheološkim nalazima. Otkriva nam brojne kamene spomenike, nekadašnje stanište špiljskog medvjeda, mjesto pronalaska brončane narukvice iz srednjeg vijeka. Vođenje će se na trenutak pretvoriti u apsolutnu tišinu i mrak kako biste taj jedinstveni doživljaj podzemlja zauvijek ponijeli sa sobom. Vodičica nas poziva zašutjeti te isključivanjem svih svjetala uroniti u tišinu i mrak podzemlja. Neopisivo jednominutno iskustvo! Snalazite li se u mrklom mraku i tišini? Jednini zvuk je povremeno ritmično kapanje vode.
... ubrzo nakon ovog iskustva dolazimo do pozicije gdje su nađeni ostatci života; kosti, keramika i malo oruđe. Pronađeni su ovdje i značajni arheološki i paleontološki nalazi, kao narukvica iz 7. st. pr. Kr. Zatim su tu nađeni ostatci špiljskog medvjeda i lava. Za posjetu je otvorena samo jedna špilja: Gornja Baraćeva špilja. U preostale posjetitelji ne mogu, što radi uskih prostora, prostora ispunjenih vodom, prostora gdje žive endemične i ostale vrste kao endemični Pavlekin žmurac. Velik je, odnosno sićušan ni dva mm. Njegovu uvećanu kopiju možete pogledati u Speleon interpretacijskom centru, odnosno u desnom donjem kutu gornje kolaž fotografije. Potaknuti ovim značajnim i velikim pronalascima pokrenuta su daljnja istraživanja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje u suradnji s Ministarstvom kulture, speleološkim klubom Ursus spelaeus, Sveučilištem u Wyomingu i Sveučilištem u Oregonu iz SAD-a.
... suradnja sa poznatim sveučilištima iz SAD-a traje od 2013. godine, a do sada su provedena četiri zajednička arheološka, antropološka i paleontološka istraživanja prilikom kojih je pronađeno više od 100 000 različitih ostataka životinjskih kostiju iz ledenog doba, koje su na ovim prostorima živjele prije više od 50 000 godina!
... u podzemnim dvoranama ispod škrtog ličkog krša skriva se ovo podzemno carstvo. Voda s površine klizi niz vapnene stijene, stvara od njih stalaktite i stalagmite te stupove koji prkose gravitaciji. Jedan centimetar rasta za sto godina postojanja. Impresivno i impozantno. Špilje su rabljene i kao utočišta, kako životinjama tako i ljudima, pogotovo u Osmanlijsko doba, ali i u ostalim ratnim epohama.
... zanimljivi su nazivi dvorana: Dvorana slonovih noga gdje dominiraju sigaste strukture (stalagmita i stalaktita) do vrlo visokih stupova - stalagnata. Zatim Zmajevo ždrijelo i Dvorana izgubljenih duša. Nakon obilaska špilje koja čuva velike i mnoge tajne doživljaj se nastavlja pješačenjem interpretacijskom poučnom stazom.
... staza ledenog doba; povratak u vrijeme kovanja svijeta između leda i vatre! Ovdje se možemo upoznati sa dlakavim dokazima zajedničke geološke povijesti. Vidimo prikaze špiljskog lava, vunastog nosoroga te velikog špiljskog medvjeda (biljojeda zastrašujuća izgleda). Predstavljaju nam dokaz izumiranja pleistocenske megafaune. Jesu li to i onda bile klimatske promjene ili je uzrok već tada čovjek (lovac)? Utvrđuju i znanstvena koplja lome o tomu učene glave današnjice. Zanimljiva je postavljena rotacijska instalacija. Okrećete kamene plohe i nalazite poučne priče. Posebno zanimljiva najmlađima jest zvučna točka; postavljene su slušalice na kojima možete slušati zvukove zvijeri, tj. prirode ledenog doba. Otiđite i posjetite, ne žalite vrijeme, a pogotovo novac za ulaznicu. Premalo je ovdje prostora za opisati sve viđeno. Vrijedi doživljaja. Ne zaboravite poći i do Speleona radi potpuna iskustva.
Izvori navedeni na: https://lukylipik-vrijemeodluke.blogspot.com/2023/05/oci-pune-hrvatske-baraceve-spilje.html
- PIŠE: Franjo Delač
- 2177
I ove godine Gradska knjižnica Pakrac i Muzej grada Pakraca organizirali su natjecanje u znanju Ljetni pub kviz koji je održan u petak, 11. srpnja na otvorenom u dvorištu Janković.
Ekipe su se mogle sastojati do maksimalno šest članova, a neki od sedamnaest ukupno prijavljenih timova iskoristili su tu mogućnost i maksimalno popunili svoje redove. Ekipa je bilo iz Pakraca, Lipika, Daruvara i drugih okolnih mjesta, a većina ih se potrudila nadjenuti si prilično kreativne nazive, pa smo tako imali „Hranu za komarce“, „Mesni doručak na travi“ ili pak „Kognitivnu disonancu“, a u posebnu kategoriju naziva mogli bismo svrstati upravo krajnje pobjednike, koje ćemo spomenuti na kraju.
Sam je kviz bio podijeljen u pet kategorija kao što su sport, geografija, glazba, pri čemu se svaka kategorija sastojala od deset pitanja. Vodila ga je ravnateljica gradske knjižnice, Monika Lucić Fider, a u ocjenjivačkom žiriju sudjelovali su djelatnici gradske knjižnice i muzeja.
Nagrade i najmlađoj ekipi, „Ljutim ježevima“
Ugodnu atmosferu dobro popunjenog dvorišta prijetila je pokvariti kiša, koja je na kraju ipak odustala od svojih namjera, tako da su natjecatelji ovaj ljetni kviz za jedne ipak relativno prohladne večeri uspjeli „odraditi“ na otvorenom i pritom si pripomoći inspiracijom osvježavajućih napitaka koje je za ovu prigodu osigurala Pivovara Slavonica.
Članovi triju najuspješnijih ekipa osvojili su zaslužene nagrade koje su osigurali sponzori i organizatori, a poticajne nagrade su u zasebnoj kategoriji dobili i najmlađi ovogodišnji natjecatelji, članovi ekipe „Ljuti ježevi“.
Treće mjesto sa 62 boda otišlo je u ruke ekipi Daruvarski susreti, do drugog mjesta dogurala je vjerojatno i najveselija ekipa večeri, Sajmištari sa 63,5 osvojenih bodova, dok su uvjerljivu pobjedu suverenim nastupom kroz sve kategorije osvojili u prvom dijelu teksta spomenuti, ali dosad neimenovani Gladijajatori, s u konačnici impresivnom razlikom ispred konkurencije uz osvojenih 68,5 bodova.
Pobjednička ekipa, Gladijajatori
Proglašenjem pobjednika završilo je tako ovo veselo okupljanje koje je sve u svemu potrajalo gotovo dva i pol sata, a dvorište Janković pritom ispunilo smijehom i dobrom zabavom svih okupljenih.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 3023
Iza obitelji Nagy, Deana, Dalije i njihovog sina Lovre je devet godina stvaranja velikog kruga prijateljstva s posjetiocima Planinarskog doma Omanovac iz svih krajeva svijeta, a sve su to proslavili velikom feštom i raznim događanjima koji su proteklog vikenda najpoznatije pakračko brdo ispunili zabavom, veseljem te druženje zaokružili večernjim plesom uz glazbene note.
Mnogima omiljeno mjesto u Pakracu, uvelike je takvo postalo i zaslugom upravo spomenutih domaćina koji su uvijek spremni na kvalitetnu čašicu razgovora, šalu, ljubaznu uslugu, autentičnu hranu, svirku pa onda opet na šalu nakon čega je gotovo nemoguće otići kući mrzovoljan. Toga dana pobrinuli su se da dan odlično provedu oni najmlađi pa sve do onih starije dobi.
Jutarnje aktivnosti bile su posvećene igraonici za klince te radionici crtanja romana i stripova za velike i male Dalibora Talajića Talaje, koji između ostalog profesionalno crta naveliko poznate filmske Marvel junake, dok je posljednju štafetu prije večernjeg glazbenog dijela „istrčala“ Helena Szabo sa svojim Cvjetnim kutkom izrade buketa.
Tada su na scenu stupili Osječani Sing Song Swing, Trio Rundek - Darko, Ana i Igor Pavlica te Staša Kukić i Peđa s kojima su brojni okupljeni njišući se uplovili u tu divnu pakračku noć.
Dio fotografija: FOTOimago
- PIŠE: Pakrački list
- 1107
Iz Tekije d.o.o., Podružnice Pakrac-Lipik obavještavaju korisnike da će računi za vodne usluge za mjesec lipanj 2025. godine biti dostavljeni s određenim zakašnjenjem zbog prelaska na novi računovodstveni program, koji između ostalog služi za izradu računa.
- PIŠE: Pakrački list
- 1517
piše: Jasen Valetudo
Ljetni valovi vrućine postaju sve češći i intenzivniji, a temperature koje dosežu ili prelaze 40 stupnjeva Celzija predstavljaju ozbiljan izazov za zdravlje i svakodnevno funkcioniranje. Klima uređaj u tim uvjetima postaje neizostavan saveznik, ali samo ako se koristi pravilno. U nastavku donosimo savjete kako maksimizirati učinkovitost klima uređaja, a da pritom izbjegnete visoke račune za struju. Također je važno je pratiti ove smjernice kako bi sačuvati zdravlje svih ukućana, odnosno kako bi izbjegli mogućnost temperaturnog šoka.
Postavite optimalnu temperaturu
Iako zvuči jako primamljivo upaliti klimu na najjače i tako najbrže rashladiti prostoriju i sebe, to nikako nije dobar način za energetsku učinkovitost ali ni za održavanje zdravlja. Preporučuje se da razlika između vanjske i unutarnje temperature ne bude veća od 7 do 10 °C. Idealna postavka klima uređaja je između 24 i 26 °C. Niže temperature ne znače brže hlađenje, znače samo veću potrošnju energije i mogućnost temperaturnog šoka pri izlasku iz jako rashlađene prostorije.
Uključite klima uređaj ranije, ne čekajte najtopliji dio dana
Najveća pogreška je uključiti uređaj tek kad je u prostoru već nesnosno vruće. Puno je učinkovitije uključiti klimu u jutarnjim satima i održavati ugodnu temperaturu tijekom dana. Tako uređaj radi ravnomjernije, ne troši previše energije i ne opterećuje se maksimalno. Ali klima uređaj često i dugo radi na svom maksimumu to će mu u konačnici smanjuje vijek trajanja. Ako upalite klima uređaj u jutarnjim satima i održavate ugodnu temperaturu prostorije tijekom dana, olakšavate svojem organizmu, budući da će ono lakše prilagoditi na jednu temperaturu nego na stalne promjene iste.
Koristite način rada “Dry” ili “Eco”
Pri velikim vrućinama često dolazi i do porasta vlažnosti zraka, što pojačava osjećaj one neugodne sparine. Ako vaš klima uređaj ima opciju “Dry”, koristite ju, budući da ona uklanja višak vlage iz zraka, što prostor čini ugodnijim bez pretjeranog hlađenja. “Eco” opcija će pak s druge strane uštedjeti značajnu razinu energije, stoga ju pokušajte koristiti što više možete.
Zatvorite prozore, spustite rolete ili zastore
Napravite sve kako bi u prostoriju ulazilo što manje topline, zatvorite prozore, spustite rolete, navucite zastore i sve drugo što može napraviti. U najtoplijim dijelovima dana također, onemogućite ulazak sunčevih zraka u prostor, budući da one brzo podižu temperaturu u prostoriji. Na taj način maksimalno će te pomoći svojem klima uređaju i on neće cijelo vrijeme morati raditi punim kapacitetom.
Uz klimu koristite i ventilator
Ventilator može pomoći u ravnomjernijem rasporedu hladnog zraka po prostoriji, što omogućuje učinkovitije hlađenje uz manji radni napor klima uređaja. Kombinaciju klime i ventilatora preporuča se koristit u većim prostorima ili u situacijama kada je klima uređaj smješten na neprikladnom mjestu zbog čega loše rashlađuje prostor.
Klima uređaj je izuzetno koristan tijekom velikih vrućina, ali samo ako ga koristimo pravilno. Pametnim podešavanjem temperature, zaštitom od sunca i kombinacijom s drugim pomagalima poput ventilatora možemo postići ugodnu temperaturu u domu bez velikih troškova i štete za zdravlje.
- PIŠE: Pakrački list
- 1292
Slavex Pakrac, utovar trupaca, Muzej grada Pakraca
piše: Jelena Hihlik
Pakrac – smješten među valovitim brežuljcima i bogatim zelenilom – grad je koji je od davnina okružen svojim najvrjednijim blagom: šumom. Ovo prirodno bogatstvo stoljećima oblikuje život, kulturu i gospodarstvo ovoga kraja. Iskorištavanje pakračkih šuma u gospodarske svrhe započelo je još u drugoj polovici 19. stoljeća. Godine 1890. belgijski trgovci drvom, Leon G. Cosimo i Gaetano Somzze, kupuju šumovito vlastelinstvo Pakrac–Buč–Kamensko. Već 1892. godine izgrađena je moderna parna pilana s čak sedam gatera, uz šumsku željeznicu koja je služila za transport drva s Psunja. Bio je to početak zlatnog doba drvne industrije u ovom kraju koje će svakako obilježiti Slavex, a kasnije i DIK Papuk, kroz gospodarski razvoj i kvalitetan namještaj koji se ovdje proizvodio i izvozio diljem Europe i svijeta. Ipak, zanimljivo je da se već u lipnju 1892. godine, u Glasniku županije Požežke, pojavljuje opsežan tekst pod naslovom Pakračke šume (Glas ispod Psunja), u kojem zabrinuti autor – potpisan samo kao Hrvat – upozorava na opasnosti nekontrolirane sječe i stranog iskorištavanja prirodnih resursa. Izniman je to primjer temeljite novinske analize – tekst koji jasno govori koliko su ljudi već tada bili svjesni važnosti očuvanja šuma.
Put prema Tri križa
Autor, u emotivnom i domoljubnom tonu, opisuje šume koje se pružaju od Buča do Pakraca kao idiličan krajolik, ali i krhki ekosustav koji lako može biti uništen ako se ne upravlja njime planski. Ovaj članak iako pisan arhaičnim jezikom, i danas zvuči vrlo aktualno, a ovdje donosimo tek njegov mali dio: Putujući iz Požege u Pakrac, proputovali smo skoro po sredini…tako da nas odavle do Buča prati lievo i desno šumovita strmina i put nastaje romantičan; od Buča naspram Pakracu nastaje opet idila. Putem smo se ovim već osvjedočiti mogli, da su šume pakračkog vlastelinstva bez izvoznih puteva, i jer su daleko od Save ili Drave, da su stoga i dobro uzčuvane ostati mogle. I zbilja je to malom iznimkom na sreću požežke županije tako. Šume pakračke bijahu pred kratko još doba vlastništvo naše slavne hrvatske porodice grofova Janković… Pri posljednjoj preprodaji za 800.000 for pripadoše nekomu osebujno sastavljenomu inozemnomu družtvu, navuče nam se pitanje: zašto oni pakračke šume kupuju? Lagan odgovor; da je eksploitiraju, a taj belgijski ili francezki izraz se kod nas zove ; da je izharaju. Ti novo doseljeni gospodari snuju dapače graditi od Kamenskoga do Pakraca i željeznicu i njeke novoizumljene velike tvornice. Mi ih veselo pozdravljamo i bit će nam milo, da otvore i tim šumam vrela dohodka, — al u Francezkoj…Doseljenim inozemcem valja u početku najaviti, da već naš gradjanski zakon kaže: „Na tvom posjedu uživaj slobodno sve, ali tako, da tvoje susjedstvo ne oštetiš“, a da naš šumski zakon nalaže, da „je sjeći dozvoljeno samo na temelju gospodarstvene osnove i da se i ovdje samo tako sjeći dozvoljava, da je oplodnja sjegurna“, jer šuma mora ostati šumom, a uz to se potvrda osnove mora obazrieti i na susjedna gospodarstva. Valjda nigdje u domovini nije haranje šuma toli pogibeljno, kao u pakračkih šumah. Iste se steru po najviših slavonskih gorah i to po brežuljcih od 300 m do planinah od 984 m. Sastavine su šumskog plodnog tla takove smjese ilovaste ili laporaste uz primjesu pieska, da ih i najmanje kišnice lahko i brzo raznašaju, a jer je podloga od raznih škriljevaca, koji poput vapnjaka u Krasu ne propuštaju kiše, to sve oborine niz obronke brzaju i plodno tlo za malo godina sobom odnesu…šuma novac stvara; a da do tog što brže dodje, udri po njoj!.. S toga budimo svi na oprezu, te pozovimo u pomoć osobito našeg g. kr. nadšumara, da se svojski zato zauzme, da se ne bi u pakračkih šumah bez odobrene osnove radilo. Njega, kao zemaljskog činovnika, svi uzdržajemo, da bude naš štitnik; njegova je zadaća, da revno po šumah putuje : — nek putuje i neka vlada po propisih mudrog zakona!
U članku se izražava zabrinutost zbog neplanske sječe, provedene bez poštivanja prirodnih ciklusa i zakonskih odredbi, što bi moglo imati nesagledive posljedice za čitav okoliš Pakraca i Psunja. Poruka je tada bila jasna: šuma mora ostati šumom, a ne postati tek izvorom profita. Iako napisane davno, poruke neimenovanog Hrvata iz 1892. i danas itekako snažno odzvanjaju.
