- PIŠE: Pakrački list
- 479
... ponekad subotnja dosada, izležavanje i bezidejnost proizvedu žal za potrošenim danom. No dosada i zamaranje očiju na internetu i „fejsari” donesu nešto dobra. Na toj sad već sve više demode "fejsari" naletjeh na nečiju objavu o ovoj dječjoj planinarskoj stazi. Odmah mi se učinila zanimljivom destinacijom za nedjeljnu pokoru. Odlučih provesti nedjeljni užitak u prirodi, na Bilogori. Krenuh zamalo bez unuka Dantea, a onda se stvorio pored mene i auta te je bilo samo potrebno upitati ga želi li sa mnom "u planine". Evo nas, šaljemo Vam tako foto pozdrav s Bilogore, najniže naše planine. Sasvim je blizu Pakraca i Lipika. Za unuka je ovo Himalaja! Ogromna planina s još većom šumom! Kalendarski je zima, ali svaki lijepi dan ukrašen sa desetak temperaturnih stupnjeva odmah me u ovo zimsko doba izvlači izvan kuće! Krenusmo oko deset nakon podužeg spavanja i doručka. Napunili smo ruksak tekućinom i nekim grickalicama te voćem radi "sporta za zube". Iz svog ZG doma na Kustošiji krenusmo prema istočnom izlazu iz grada, obilaznicom u smjeru Varaždina, pa brzom cestom pored Vrbovca i niza sela prema Bjelovaru. Nakon nekoliko kružnih tokova na BJ obilaznici pametni telefon i njegova aplikacija povedoše nas vijugavom cestom prema selu Maglenča i planinarskom domu Kamenitovac. Lovim(o) nekoliko uvodnih foto kadrova na rubu šume Mačjak. Šteta što prostor ne dopušta puno fotografija, no tko kasnije poželi moći će iskoristiti poveznice s kraja članka za pregled viđenoga.
... info ploče, "zelene" poruke o prirodi, uredni putokazi i markacije odmah postaju jasno uočljivima. Uputismo se prema samom domu, pedesetak metara udaljenom od parkinga koji je u vrijeme našeg dolaska bio gotovo prazan. Pozdravljamo rijetke planinare i ostale posjetitelje te zastajemo prije doma uz prve edukativne zanimljivosti. Putokazi za svugdje. Nije prvi puta viđeno, ali zanimljiv su ukras uz interaktivne "kocke". Okreni, složi sliku ili odi pobrati dodatno znanje sa malih kockica. Skulpture drvenih planinara i planinarke u minici čuvaju bunar. Došapnuti će Vam kako se ovdje mogu naručiti i organizirane ture koje uključuju vodiča u planinarskoj opremi radi edukacije djece (i odraslih) o pravilima orijentiranja i uživanja u prirodi. Možete čak po narudžbi i dogovoru iznenaditi mališane sa kostimiranim edukatorima u liku šumske vile ili Ježurke. Napitke te slane i slatke zalogaje potražiti ćete u domu Kamenitovac.
Krenusmo na spust ne zahtjevnom, oko četiri kilometara dugom kružnom stazom. Vode nas markacije u likovima ježića i ježevih šapica. Za prohodati stazu od početka do kraja (ulaza pred dom) treba cca pola sata do četrdeset i pet minuta. Ovisi o dobi malih šetača. Doduše na nekim nizbrdicama stazica je pozivala na oprezne korake uslijed blata i skliska tla. Staza je otvorena u rujnu 2021. Mogao se nekada u domu kupiti i dječji planinarski dnevnik za otisnuti planinarske žigove. Postojala su tri komada, no konobar reče kako su žigovi skinuti, pokradeni. Plod idiotizma i ovdje gdje većinom hode kulturni ljudi. Ljubitelji prirode !?!? Hodamo dalje i usput sa stupića pomoću QR kodova učimo o životinjskim vrstama Bilogore. Učimo i o flori; žiru i hrastu, bukvi, gljivama panjačama, šumskim potocima ...
... završivši sa dječjom stazom nastavljamo na priču drugu. Mami nas poučna staza Bilogora. Nakon osvježenja gaziranom tekućinom za unuka i didu, siđosmo obići i ovu malu uređenu kružnu poučnu stazu. Počinje svega dvadesetak metara od terase planinarskog doma i dugačka je 350 m. Staza je otvorena od svibnja 2020. godine. Prije obilaska staze unuk se sa ostalom djecom malo istrčao na uređenom dječjem igralištu i zajahao drvenu divlju svinju. Pune čizmice pijeska, puno srce vriske, veselja i smijeha malenih kojima su kontrirali slavljenicima krštenja unutar planinarskog doma. Molitva šume prva je zanimljivost ponuđena na ovom prostoru između dviju naših rijeka, Drave i Save. Kažu kako je nekada Bilogora nosila naziv Međurečka gora. Najviša joj je točka Stankov vrh na 309 mnv. Od životinjskog svijeta naša najmanja planina skriva divlje svinje, fazane, jelene i srne, zečeve, ponegdje dabrove, lisice, kune, ptice pjevice i grabežljivice, razne kukce. Lovio sam kamerom i jednog žutog leptira, čudio se njegovu lepršanju u ovo doba godine, no nigdje nije našao mjesto za odmor i nisam ga „kliknuo”. Ne smijem zaboraviti na ježa, vjevericu, jelenka, žabe, bjeloušku i daždevnjake kao i mnoge druge. Edukacija sa info ploča o preko tridesetak biljnih vrsta Bilogore. Čitamo o njihovu porijeklu, rasprostranjenosti, razmnožavanju, ljekovitosti, latinskom nazivlju i zanimljivostima vezanima uz njihovu najčešću uporabu kroz povijest.
... i za kraj; kako nastaje leptir!? Povedite svoje mališane ovdje u divotnu prirodu saznati, poučiti njih i sebe. Pobijedite li lijenost, saznat ćete puno, vratiti se doma sretni i zadovoljni. A tek potom uživajte kroz prepričavanje dječjih dojmova ostatku obitelji, prijateljima u vrtiću ili školi!? Za zadaću iz predmeta Priroda - svevremenski vrijedno!
Pozdravljaju Vas dida Luki i unuk Dante!
Izvori/poveznice:
https://lukylipik-vrijemeodluke.blogspot.com/2025/01/oci-pune-hrvatske-djecja-planinarska.html
https://lukylipik-vrijemeodluke.blogspot.com/2025/01/oci-pune-hrvatske-poucna-staza-bilogora.html
- PIŠE: Pakrački list
- 652
Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinu „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“ kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda − godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor − čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti. Ovu je odluku Hrvatski sabor donio jednoglasno na zajednički prijedlog Družbe „Braće Hrvatskog Zmaja“ i Matice hrvatske. Zanimljivo je da je prije 100 godina Družba „Braće Hrvatskog Zmaja“ potaknula i organizirala obilježavanje tada 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Godine 1925. organizirano je na stotine događanja, postavljeno je više spomen-ploča, sagrađeni su spomenici kralju Tomislavu, preimenovana su imena ulica i trgova. Tiskane su neke vrlo važne povijesne publikacije, kao i brončane medalje i značke naših poznatih umjetnika s prikazom kralja Tomislava. Ova obljetnica obilježila se diljem tadašnje Hrvatske, ali i na susjednim prostorima gdje su živjeli Hrvati. Kako se u Pakracu te 1925. obilježila ova visoka obljetnica koja je imala snažnu ulogu u jačanju nacionalnog identiteta, svehrvatskog zajedništva, a koja je doprinijela i popularizaciji lika i djela kralja Tomislava pa tako i hrvatskog kraljevstva i hrvatske povijesti općenito? Ono što zasada znamo je da su je obilježili članovi društva „Hrvatski sokol“ koje je djelovalo u Pakracu od 1906. Članovi ovog društva bili su mnogi poznati i ugledni Pakračani, a spomenut ćemo samo neke: Vinko Matijević, Josip Hojka, Josip Svoboda, Drago Filipović, Franjo Hošek…
Hrvatski sokolski savez čiji dio je bio i pakrački „Hrvatski sokol“ njegovalo je tjelovježbu, ali i širenje nacionalne svijesti pa je moto "Hrvatskog sokola" glasio: "U desnici snaga, U srcu odvažnost, U misli domovina!" Godine 1925., prilikom proslave tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva organiziran je III. hrvatski svesokolski slet na kojem je donesena odluka da se u zagrebačkom parku Maksimir podigne spomenik pod nazivom Sokolska mogila. Mogila je zamišljena kao spomen-humak, gomila zemlje koja se sastoji od grumenova donesenih iz 155 mjesta raznih hrvatskih krajeva u kojima se zbio neki značajni povijesni ili kulturni događaj tijekom tisućgodišnje hrvatske povijesti, pa tako i iz Pakraca. U samim temeljima humka pohranjeni su važni predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale u gradnji Mogile. Priča se i o tome kako su ondje položene i kosti jednog od hrvatskih vladara. Skulptura sokola koja danas stoji na vrhu humka bila je predviđena u izvornim nacrtima. Nažalost, zbog tadašnjeg sukoba s vlastima skulptura je izvedena tek 1995. godine. U detaljnom zapisu o nastanku Sokolske mogile Aleksandra Freudenreicha, jednog od idejnih začetnika njezine gradnje, ostale su zapisane i riječi starješine pakračkog „Hrvatskog Sokola“ Josipa Hojke koje je izrekao prigodom donošenja zemlje iz Pakraca: U ime hrvatskog Sokola pakračkog, u temelje ove historije sokolske mogile, polažem grudu zemlje iz starodrevne opatije bijelostijenske, stare pakračke tvrđave nekadanjeg vlasništva Zrinskih, starorimskog kupališta Aqua Balisae, sadanjeg Lipika i historijske tvrdinje Čaklovac. Polažem za spomen i sretnu budućnost hrvatskog naroda uz želju da naši potomci nakon tisuću godina proslave tisućljetnicu u većoj, jakoj i slobodnoj Hrvatskoj!
Sokolska mogila, Zagreb, Maksimir
Iz ovog zapisa zaključujemo kako je u humak ove Sokolske mogile ugrađena i zemlja sa starih srednjovjekovnih hrvatskih utvrda: Starog grada Pakraca, Bijele Stijene, Čaklovca te zemlja iz Lipika. Inače, ova proslava 1925. nije prošla bez ometanja vlasti koje nisu s jednakim oduševljenjem prihvatile događanja koja su promicala širenje nacionalne svijesti i slavljenje povijesne važnosti Hrvatskog Kraljevstva. Ostalo je zapisano i s kakvim su se problemima susretali upravo članovi društva „Hrvatskog sokola“. O tome je pisao Freudenreich, pa između ostalog kaže kako su u Pakracu preparandi[1] hrvatske narodnosti koji nose sokolski znak napadani za vrijeme odmora između satova predavanja, pred licem više profesora, koji se tome cinički smiju. U tjednu kada u Pakracu obilježavamo početak Domovinskog rata zahvaljujući čijem ishodu danas živimo u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj sjetimo se branitelja, ali i svih onih koji su davno prije nas težili tome.
U Muzeju grada Pakraca visoku 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva obilježit ćemo različitim događanjima, a sjećanje na proslavu iz 1925. te hrabre Hrvatske sokole predstavlja tek početak.
[1] Polaznici preparandije – stari naziv za učiteljsku školu
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 616
Danas nakon ponoći se u nedjelju ujutro kazaljke pomiču s 2:00 na 3:00 sata, kada ćemo se iznova prilagoditi ljetnom računanju vremena.
Pomicanje sata, poznato kao ljetno i zimsko računanje vremena, praksa je kojom se dva puta godišnje mijenja službeno vrijeme kako bi se bolje iskoristilo dnevno svjetlo, dok se to može doživjeti i kao gubitak jednog sata sna.
Iako je pomicanje sata prvotno uvedeno radi uštede energije i boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla, suvremena istraživanja sugeriraju da su stvarne uštede minimalne. Unatoč tome, većina zemalja Europske unije, uključujući Hrvatsku, i dalje prakticira ovu promjenu, a u EU-u se i dalje raspravlja o ukidanju pomicanja sata, no do konačne odluke još nije došlo.
- PIŠE: Pakrački list
- 531
Iz Civilne zaštite Grada Pakraca dojavili su da se sutrašnja prezentacija simulacije potresa i ostalih edukativnih aktivnosti otkazuje budući da je ravnateljstvo Civilne zaštite podiglo stupanj pripravnosti zbog obilnih oborina te sutra 29. ožujka nisu u mogućnosti doći.
- PIŠE: Franjo Delač
- 754
U poslijepodnevnim satima u prodaji će biti novi, 632. broj „Pakračkog lista“.
Uz Dan grada do 44 stranice
Iza nas je dvotjedno obilježavanje Dana grada. Vrijeme je to prilično intenzivnih događanja u našem gradu, što je posredno utjecalo i na naš List koji ovaj mjesec izlazi u nikad obimnijem formatu – na čak 44 stranice. Naravno, kvantiteta nije mjerilo kvalitete, ali jest odraz nastojanja da u ovom broju prenesemo većinu, ako ne i sve ono najvažnije što se u našem okruženju događalo u prethodna četiri tjedna.
Mjesec je u određenoj mjeri obilježen dodjelom priznanja, što tvrtkama, što udrugama, a što pojedincima koji su na svoj način vlastitim trudom, angažmanom ili (sportskim) rezultatima u prošloj godini ostavili naročit trag. Važno je prepoznati pojedince koji se trude i odati im priznanje, najviše zbog toga da se osjete vidljivima. Najčešće je najslađa plaća za bilo kakav trud i zalaganje upravo priznanje od strane drugih, odnosno potvrda da je to što se trudimo učiniti određeni iskorak u željenom smjeru – viđeno.
Naša gradonačelnica svakako je jedna od viđenijih osoba grada, a i njen višegodišnji trud da od Pakraca napravi bolje mjesto za život već je otprije priznat i prepoznat. Ipak, s obzirom da uskoro napušta dužnost gradonačelnice koju je obnašala gotovo čitavo jedno desetljeće, odlučili smo je još jednom „ugostiti“ na stranicama Pakračkog lista u svojstvu čelne osobe grada. Dobila je stoga priliku još jednom rekapitulirati svoje lokalno političko djelovanje i obratiti se građanima koji su joj poklonili nemalo povjerenje.
Gradonačelnica zapravo ne odlazi nikamo, ali svoju funkciju ostavlja upražnjenom. Tko će biti sljedeći gradonačelnik, saznat ćemo ubrzo, za manje od dva mjeseca. Obje najveće stranke nedavno su i službeno predstavile svoje kandidate za ovu prestižnu, ali iznimno odgovornu poziciju. Što biračima imaju za poručiti friški gradonačelnički kandidati Tomislav Novinc ispred HDZ-a, odnosno Zoran Krejči ispred SDP-a, pročitajte u našem virtualnom sučeljavanju, naročito ukoliko se još uvijek dvoumite kome u svibnju pokloniti svoje povjerenje.
Generalno govoreći, svi stremimo nekom boljem životu, a ukoliko nam je već dobar, onda bismo voljeli izbjeći doživjeti nešto što bi ga moglo pokvariti. U ovom broju donosimo vam priču o jednom čovjeku koji se naizgled ne da pokolebati i koji na život gleda pozitivnim očima, bez obzira na okolnosti. Iako je izjavio „život je bio sladak, samo to ne traje dugo“, pritom je na licu nosio smiješak koji nikako ne uspijeva sakriti. Zanimljivu priču o svom životu na našoj duplerici priča vam Ivan Martinović – Brico iz Badljevine, seoski brijač, svirač, vicmaher i kroničar jednog vremena.
Nakon zimske stanke, zahuktalo se na sportskim terenima. Premda je lokalni nogometni derbi završio naizgled miroljubivom podjelom bodova, vjerojatno njome nitko nije u potpunosti zadovoljan. U svim derbijima sanja se pobjeda, a u lokalnima nekako možda još malo i više. Iako nogometaši trenutačno nemaju previše razloga niti za zadovoljstvo niti nezadovoljstvo, na nekim drugim sportskim borilištima događale su se značajne stvari, pa su tako primjerice kuglači Pakrac-Papuka osvojili regionalni kup, a borac slobodnim stilom Leon Krajačić izvojevao sjajnu pobjedu protiv dotad neporaženog švedskog borca, pri čemu je teško ne zamijetiti kako njegova karijera iz borbe u borbu polako, ali sigurno poprima sve ozbiljnije konture.
Ne bi me stoga ni najmanje iznenadilo da se za godinu dana nađe u užoj konkurenciji za najboljeg pakračkog sportaša u 2025. godini.
PAKRAČKI LIST možete kupiti na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra, Krndija, Lipik) i KTC.
- PIŠE: Pakrački list
- 915
Iz Policijske uprave požeško-slavonske pozivaju građane da predlože lokacije koje smatraju ugroženima zbog kretanja vozila nedopuštenim brzinama.
Temeljem ROADPOL-ovog plana aktivnosti za 2025. (organizacija međunarodne mreže prometne policije) na području država članica, a time i na području Republike Hrvatske, pa tako i na području Policijske uprave požeško-slavonske u razdoblju od 7. do 13. travnja provodit će se pojačane aktivnosti usmjerene na nadzor brzine, dok će se 9. travnja provoditi 24-satni kontinuirani pojačani nadzor brzine pri čemu će se koristiti svi raspoloživi uređaji za nadzor brzine i maksimalno raspoloživ broj službenika.
Svoje prijedloge možete dostavljati od 28. ožujka do 3. travnja na adresu elektroničke pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Nakon zaprimljenih prijedloga, analizirat će se dostavljeno te će se odabrati lokacije nadzora brzine kretanja vozila, pogodne za nadzor brzine.
Foto: Policijska uprava požeško-slavonska