- PIŠE: Darko Baronica
- 1791
Svima građanima koji ove jeseni malo temeljitije promatraju aktualne radove na aglomeraciji bilo je vrlo lako zapaziti da je u znatnom dijelu mehanizacija i radnici angažirani na zamjeni ivičnjaka koji fizički odjeljuju pješačke nogostupe od kolnika. Na tom poslu radi se u gotovo svim središnjim gradskim ulicama, bilo da se vraćaju oni koji su iskopani prilikom kopanja infrastrukturalnih rovova, ili se pak oštećeni zamjenjuju novim. Dio toga nisu samo radovi aglomeracije, nego se dodatno uključila i gradska uprava sufinancirajući izgradnju i tamo gdje ih nije bilo, kao i izgradnju na ponekim prometnicama do tada nepostojećih zelenih otoka u cilju smirivanja (usporavanja) prometa i vizualnog poboljšanja izgleda gradskog središta.
To nas je podsjetilo na jedan tekst pokojnog Rudolfa Cišpera objavljenog u Pakračkom listu davnog svibnja 1995. godine. Taj ljubitelj istraživanja i populariziranja pakračke povijesti je tih mjeseci u Listu objavljivao feljton o manje poznatim crticama iz pakračke povijesti, a u petom nastavku (vidi preslik teksta) su na red došli pakrački ivičnjaci.
Priču o pakračkim nogostupima Cišper počinje pozivajući se na Spomenicu pučke škole iz 1880. godine, a potom seli na početak 20. stoljeća: „Znamo da je ispod asfaltnog sloja izgrađena betonska podloga, a na rubovima su ugrađeni ivičnjaci: posebni uočljivi zbog svoje žuto smeđe boje, skladnog oblika kvadrata. Ugrađeni su na rubove nogostupa okomito tako da je manja stranica kvadrata dopirala do asfaltnog sloja. Govorilo se da su rubnici nisu mogli naći kod nas pa su oni nabavljeni negdje na strani – Beču ili Pešti. Održali su sve do 80-tih godina kada su prilikom rekonstrukcije ulica izvađeni i zamijenjeni ovima koji nisu ni po čemu ravni“, piše Cišper.
Njegove tvrdnje dokazuje i razglednica Pakraca iz 70-tih godina koja prikazuje današnji Trg dr. Franje Tuđmana i šetnicu gdje se u donjem lijevom uglu jasno vide spomenuti ivičnjaci.
Prema sjećanjima stanovnika Pakraca tih 80-tih godina prošlog stoljeća, dio odbačenih ivičnjaka radi njihove ljepote i kvalitete izrade građani su pokupili i odnijeli u svoje domove gdje su služili kao razni podupirači, držači i za još koješta u pomoćnim prostorijama, a o njihovoj kvaliteti govori i podatak da je zbog svoje čvrstoće dio njih završilo kao nakovanj (podloga) u priručnim kućnim radionicama. Zahvaljujući tome smo došli ovog ljeta i mi u posjed dva takva ivičnjaka uvjerivši se u sve ono o čemu je pisao Cišper.
Ivičnjaci su veličine 20 x 10 x 8 centimetara, a o kvaliteti govori i podatak da je takva „cigla“ teška čak četiri kilograma.
Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, kaže da i ivičnjaci, ako su originalni pakrački mogu biti interesantan muzejski eksponat, jednako kao i razni primjerci građevinske cigle koji na sebi imaju žig koji potvrđuje da su proizvedeni u nekoj od pakračkih ciglana. Do sada je već dobila dva takva ivičnjaka i s ova dva će ih imati četiri. Plan je jednom, možda već prilikom preuređenja okoliša Spahijskog podruma u prostor u kojem će biti izložen i dio muzejske građe, na adekvatno mjesto obnoviti bar manji isječak pakračkih ivičnjaka kako bi mlađim generacijama i posjetiteljima vizualno predočili kako su većim dijelom 20. stoljeća u gradskom središtu izgledali pakrački ivičnjaci.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1952
Mehanizacija i zaposlenici požeške tvrtke „Promet građenje“ danas planiraju započeti s polaganjem nosećeg asfaltnog sloja u Ulici Alojzije Janković koja vodi od Spara, brdom uz gradski stadion, prema Gavrinici, do Osječke ulice. Oko podneva je u pet kamiona dopremljen asfalt. Završe li radove u toku dana ili sutra, nakon 20. srpnja kada je zatvorena, ova prometnica će biti ponovo otvorena za sav promet.
Danas i sutra će biti položen noseći asfaltni sloj, a radi vremenskih prilika završni habajući, kao i izrada prometne signalizacija je odgođeno za proljeće.
Od polovine srpnja kada su počeli radovi na ovoj prometnici izgrađena je instalacija za sakupljanje oborinskih voda, podzemna infrastruktura javne rasvjete kao i noseća podloga za asfaltiranje kolnika širine 6 metara omeđenog ivičnjacima u vrijednost od 1,42 milijuna kuna, pri čemu je oko 400.000 osigurano sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja, a ostalo iz gradskog proračuna. Radovi su trebali biti završeni do kraja listopada, ali je izvođač naišao na niz poteškoća od imovinskog karaktera, poteškoća u nabavi PVC cijevi i slično.
Ovojesenski radovi su dio ukupnog trogodišnjeg projekta kojim bi ova makadamska cesta trebala postati suvremena gradska prometnica dužine nešto veće od 300 metara, ukupne projektne cijene 2,58 milijuna kuna.
U nastavku, ovisno o financijskim mogućnostima, a u gradskoj upravi se nadaju dogodine, treba s obje strane biti izgrađen pješački nogostup i uz zapadnu stranu biciklistička staza, uređen zeleni pojas te postavljena javna rasvjeta.
- PIŠE: Iva Širac
- 1845
Gradsko društvo HCK Pakrac i Zavod za transfuzijsku medicinu jučer su proveli zadnju ovogodišnju akciju darivanja krvi koja je održana u prostorijama Crvenog križa u Pakracu gdje je prikupljeno 117 doza krvi.
Kako nam je rekla Marija Tomaši, djelatnica Gradskog društva HCK Pakrac, darivanju je pristupilo 125 osoba, a 8 je odbijeno zbog uobičajenih zdravstvenih poteškoća poput visokog tlaka ili povećanog šećera u krvi. Istovremeno je jučerašnjem darivanju pristupilo i 8 novih darivatelja.
U četiri ovogodišnje akcije darivanja krvi na području Pakraca i Lipika ukupno je prikupljeno 433 doze krvi, a prema prijedlogu Zavoda za transfuzijsku medicinu iduće godine akcije darivanja krvi na našem području bit će organizirane 28. veljače, 31. svibnja, 29. kolovoza i 28. studenog.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2248
U subotu u pakračkoj sportskoj dvorani 150 građana je došlo po prvu dozu cjepiva protiv Covida-19. Pored toga 62 osobe su cijepljene drugom dozom, a čak 176 građana trećom tako da je ukupno cijepljeno 388 građana. Sljedeće cijepljenje u pakračkoj dvorani je iduće subote, 4. prosinca, izvijestio je dr. Ivan Beluškov, koordinator za cijepljenje na području Pakraca i Lipika.
Tijekom studenog na četiri pakračka punkta cijepljeno je ukupno 1258 osoba od čega 675 prvom dozom što je najbolji mjesečni rezultat još od proljeća. Pored toga na punktu u Lipiku 20. studenog je cijepljeno 224 osobe od čega 160 prvom dozom.
Zbog tog povećanog interesa za cijepljenje dr. Beluškov očekuje da će tijekom prosinca doći do smanjenja interesa za dnevna testiranja koje obavljaju ambulante u Domu zdravlja na zahtjev poslodavaca. Tijekom studenog oni tjedno obave oko 400 testiranja, mada nisu sva zbog covid potvrde. Oni će se i dalje uz najavu provoditi svakodnevno pri čemu jer cijena od 22. studenog prepolovljena i sada iznosi 50 kuna.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je novu mapu procijepljenosti ukupnog broja stanovnika po mjestu prebivališta sa stanjem na dan 22. studenog. Prema njoj do tog dana 4211 (63,74%) građana s prebivalištem na području Grada Pakraca je primilo 1. dozu, a 3474 građana (52,58%) i drugu. S time rezultatom mi smo i dalje najbolja jedinica lokalne samouprave na županiji gdje je prosjek procijepljenosti 54,1% prvom dozom, odnosno 42,95 % drugom dozom. Primjerice Grad Lipik je toga dana imao 2637 građana (52,32%) procijepljenost stanovništva prvom dozom, odnosno 41,23% drugom. Pakrac i Županija su bolji i od državnog prosjeka gdje je procijepljenost bila 50,9% prvom odnosno 41,71% drugom dozom.
U Požeško-slavonskoj županiji jutros je bilo aktivno 529 slučajeva zaraze koronavirusom pri čemu je 38 osoba hospitalizirano. Oko tih pokazatelja, kao i oko 20-tak posto pozitivnih dnevno testiranih, uz manje oscilacije su brojke oko kojih se statistika oboljenja kreće već desetak dana. Slična statistička stabilnost je prisutna i na lokalnoj razni gdje je u petak bilo 145 aktivnih slučajeva zaraze; 37 na području Lipika i 108 na području Pakraca.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2366
Slijedi nam zima i po logici snijeg što znači i posao za zimsku službu. U Pakracu je po tome najprimjetljiviji Vlastiti pogon Grada Pakraca ili komunalni pogon kako se češće naziva. O tom dijelu njihovog posla, ali i o održavanju zelenih površina te drugim pitanjima rada komunalnog pogona razgovarali smo s Almirom Delihodžićem koji je njihov voditelj svih 14 godina od osnutka 2007. godine.
Kakvo je trenutno brojčano stanje zaposlenih u Vlastitom pogonu?
Sada u njemu radi sedam osoba na neodređeno vrijeme. Do 9. studenog smo imali na raspolaganju devet osoba koje su pola godine bile zaposlene kroz program javnih radova. Do sada, tijekom zimskog razdoblja, samo smo jednom mogli računati na takav vid pomoći. Dolaskom proljeća, kreću i mjere poticanja zapošljavanja koje već godinama redovito koristimo. Isto tako s godinama se mjera javnog rada mijenjaju po pitanju uvjeta koji određuju broj zaposlenika, njihovu strukturu. Bez obzira na sve uvelike nam pomažu, a prisutnost žena među njima odražava se uređenim cvjetnim nasadima.
Osim zaposlenika, s obzirom na prirodu posla, za učinkovitost komunalnog pogona bitna je i mehanizacija s kojom raspolažete. Kakvo je sada stanje?
Prisutni su brojni ručni alati, ručne i strojne kosilice, trimeri, ryderi, mali komunalni traktori... No za sve to pokrenuti je potrebno osoblje koje mora biti osposobljeno za rad na siguran način. Nažalost, danas je na Zavodu za zapošljavanje sve teže naći takve radnike.
S obzirom da je vegetativna sezona, koja podrazumijeva održavanje zelenih površina s radovima poput košenja i orezivanja drveća, za ovu godinu završena, sada nam je prioritet zimska služba. Za tu namjenu raspolažemo kamionom opremljenim vučenim posipačem i ralicom, velikim traktorom s nošenim posipačem i ralicom, malim komunalnim traktorom opremljen nošenim posipačem soli i ralicom, freza za snijeg, te dva transportna kombija. Što se tiče posipala na raspolaganju nam je 5 tona mješavine agregata i soli te oko 35 tona soli. Za usporedbu lani smo za cijelu zimsku službu utrošili oko 40-ak tona soli pri čemu se ta količina odnosi na ceste u nadležnosti Grada Pakraca. O županijskim i državnim prometnicama brine Županijska uprava za ceste Poduzeće za ceste. Po pitanju zimske službe, mi smo spremni i što se nas tiče snijeg može pasti.
I za ljudstvo i za tehniku potreban je prostor. Dio građana ne zna da ste vi već nekoliko godina u prostoru bivšeg Konstruktora, odnosno pored Voda Lipik. Je li taj prostor sada dovršen?
Ulaganja u njega, bilo radom ili sredstvima traju i dalje. Kako je vozila i mehanizacije sve više u planu je i postavljanje nadstrešnice za njih, kao i natkriti prostor za sol i agregate. Nastojimo da sve to izgledom poprimi nekakvu prihvatljivu formu, a i omogućilo bi nam uvjetima rada zimske službe brži izlazak na cestu što nije nebitno.
Vlastiti pogon, kada je u pitanju zimska služba, brine o dijelu cesta u nadležnosti Grada, a o drugom dijelu brine tvrtka Amić transporti. Kako ste se podijelili?
Priprema najvažniji dio posla
Kao i do sada, većina naselja van Pakraca, razvrstani kao drugi i treći prioritet, u nadležnosti su Vlastitog pogona. Što se tiče samog grada (prvi prioritet) naša nadležnost počinje lijevom obalom Pakre do centra, preko brdskih dijelova sve do Planinarskog doma Omanovac te Prekopakre. Sela Badljevina, Omanovac, Dereza, Novi i Stari Majur, samo središte grada pripada u kooperantu. To je sustav koji funkcionira godinama.
Ova podjela u gradu vrijedi za kolnike. Međutim, vi čistite nogostupe u cijelom gradu mada bi to prema Odluci o komunalnom redu trebali odrađivati građani, vlasnici ili korisnici stambenih i poslovnih prostora ispred svojih objekata. Funkcionira li to?.
Recimo da djelomično ne funkcionira. Dio građana to odrađuje, dio ne.
Kao zimska služba radite i vikendima i praznikom, odnosno građani mogu očekivati da ako snijeg padne u noći subotu na nedjelju da ujutro čistite?
I kad nismo u zimskoj službi, po potrebi radimo vikendima i praznikom. Tijekom zimske službe pratimo meteorološke prognoze i u skladu s njom obavljamo pripreme. Pripreme su 90 posto posla. Odnosi se to na soljenje prometnica, posebice na uzbrdicama, kako bi djelovala na topljenje snijega dok još pada i kako bi bilo lakše raliti. Koliko će to biti uspješno ovisi i o prometu - što je gušći bolje se raznosi posipalo, djelotvornost takvog postupka je veća. To se odnosi na temperature do nekih 7 ili 8 stupnjeva u minusu nakon čega je učinak slabiji ili ga uopće nema.
Poseban tretman šetnici
U odnosu na prošlu zimu u gradu je novost šetnica na kojoj se neće više moći čistiti istom mehanizacijom kao lani. Kako to planirate riješiti i kakve su obveze tamošnjih stanovnika i korisnika poslovnih prostora?
Sukladno Odluci o komunalnom redu, obveze tamošnjim stanarima i korisnicima poslovnih prostora su iste kao i stanovnicima u ostalom dijelu grada. Snijeg i led s nogostupa ispred njih uklanjaju vlasnici i korisnici tih prostora. Kako je šetnica i trg novost ovogodišnje zimske službe u dogovoru sa stručnim službama Grada ustanovit ćemo njihov način čišćenja i soljenja. Za tu namjenu u pripremi imamo i frezu za čišćenje snijega. Ako i dođe do soljenja, ono će biti minimalno.
Jesu li pripremljeni slivnici koji bi trebali pokupiti oborinske vode i otopljeni snijeg?
Nakon aglomeracije i opločavanja oni moraju biti novi, znači i pripremljeni. Za vrijeme zimske službe čiste se interventno kako bi, nakon topljenja snijega, odvodnja bila što bolja.
Osim zimske službe, kako se pješačka zona čisti u vrijeme kada nema snijega?
Ručno se čisti svakodnevno, a za sada, ponedjeljkom i petkom i strojnom čistilicom na električnu bateriju. Tiha je, ima podni i ručni usisavač te vrlo mekane četke. Prilikom čišćenja koristi vodu da se ne praši pored ugostiteljskih terasa. Što je podloga suša efikasnost je veća. Mi smo na šetnici imali dosta posla i ovog, prvog ljeta, prvenstveno na održavanju mladog zelenila koje smo zbog suše morali učestalo zalijevati. Koristim ovu priliku da poručim građanima da se ne brinu po pitanju zalijevanja u vrijeme kada smo, kao ovog ljeta, bili zamoljeni za štednju vode. U takvim slučajevima ne koristimo vodu iz šumetličkog vodovoda nego se snalazimo na razne druge načine, najviše iz bunara Hajduka na stadionu koji je izgleda nepresušan. Mislim da je zahvaljujući zalijevanju, ali i drugim našim poduzetim radnjama, sve mlado zelenilo na šetnici i trgu preživjelo prvu sezonu.
Novi kontejneri se ne koriste dovoljno
Za razliku od drugih dijelova grada, šetnica je opremljena za pakračke prilike jednom novom urbanom opremom – kontejnerima za odlaganje psećeg izmeta. Koriste li ih građani?
Koriste, mada ne možda u dovoljnoj mjeri. Dobar primjer toga je nekadašnje stanje u vrijeme novouređene „Venecije“ kada smo s tim imali podosta problema, ali je značajan dio njih uklonjen otvaranjem vau parka na njenom sjevernom završetku. Mogu reći da u nekoj većoj mjeri ne pronalazimo pseće izmete, ali da opuške, mada je šetnica opremljena i kontejnerima za njihovo odlaganje. No još uvijek pronalazimo nedaleko tih koševa podosta i opušaka i drugog smeća. Naročito nakon dana vikenda.
Ono što može u drugim dijelovima grada otežavati rad zimske službe su aktualni radovi na aglomeraciji. Na brojnim mjestima u gradu preko kolnika su neasfaltirani prekopi, a značajan dio nogostupa također nakon radova nije saniran. Smeta li to radu mehanizacije zimske službe?
Naravno da smeta. Stručne službe grada nadziru te radove. Nadamo se da će do početka prvih pahulja dobar dio biti saniran. Veći problem predstavljaju neadekvatno postavljeni stupci prometnih znakova od kojih se neki, poput u Ulici braće Radić nalaze na sredini pješačke staze, izdignuti poklopci šahtova u odnosu na razinu asfalta, ali i automobili parkirani na pješačkim stazama koje moramo zaobilaziti što održava na kvalitetu čišćenja.
Osim zimske službe što će vam još biti posao narednih mjeseci, prije početka vegetativne sezone?
Kao logistika dolazimo prvi, odlazimo zadnji
Ako zima bude suha biti će posla za ostalu mehanizaciju. Mislim na radni stroj i kamion. Slijede nam blagdani, postavljanje borova i jaslica, a događanja poput Božićnog sajma i dočeka Nove godine ovisiti će o epidemiji i mjerama. Tu su razne komemoracije, sportska natjecanja, naročito Sajam Slavonski banovac. Na svim takvim događanjima mi kao logistika dolazimo prvi u smislu priprema prostora, postavljanja različite opreme, transporta i odlazimo zadnji nakon čišćenja prostora i povrata sve te opreme koju smo dovezli i montirali. Svih ovih godina nismo imali ozbiljnijih prigovora niti od jednog organizatora.
Tijekom siječnja i veljače kreće i podjela komunalne naknade. I eto nam Dana grada i nova sezona košnje.
Za Vlastiti pogon koji je gori dio godine, vegetativni ili zimska služba?
Bez dileme vegetativni. Uslijed vremenskih promjena, moj dojam je da se produžila sezona košenja koja sada zna trajati i poslije Svih Svetih, znači nekih devet mjeseci godišnje rada na održavanju zelenih površina kojih je pri tom u gradu sve više.
Gdje deponirate sve ono granje i drugi zeleni otpad koji pokupite s gradskih površina?
Na deponiji. Uz onu za građevinski otpad odvajamo otpad koji s vremena na vrijeme saniramo. Nemoguće je drugačije jer se odvojene deponije pretvaraju u divlja odlagališta ostalog otpada.
Još uvijek postoje građani koji svoj, naročito krupniji otpad, odbacuje u prirodu, na mjesta na kojima to uopće nije predviđeno nakon čega mi to moramo sanirati. No i to je sada znatno manje prisutno nego ranijih godina.
Aglomeracija, bar trenutno, kada je u pitanju izgled grada stvorila je ne male probleme. Jedan od njih je i sječa zelenila u pojedinim ulicama poput Strossmayerove, Gundulićeve, ali i drugima. Razmišlja li se na razini gradske uprave o njihovoj zamjen?
Vjerojatno se razmišlja. Izvođač na aglomeraciji, koliko znam, ima obvezu sve dovesti u prvobitno stanje, a to je onda i zelenilo. Za detalje oko toga bi se trebalo raspitati u drugim službama gradske uprave što je njihov posao. Naše je da na terenu fizički odradimo osmišljeno. Radi toga mi je poznato da se stalno ulaže u zelenilo. Neće samo oni biti problem nakon aglomeracije. Tu su i prometni znakovi kojih sada podosta nema ili su povaljani što je nužno i zbog činjenice da radovi učestalo iziskuju promjenu prometne regulacije.
Posao Vlastitog pogona je i otklanjanje posljedica različitih vandalizama na urbanoj opremi što je naročito prisutno preko vikenda. Je li to i dalje problem?
Vandalizma na urbanoj opremi još uvijek ima
Mogu reći da se to s vremenom smanjilo i nije više toliko prisutno kao prije par godina. Mi vikendom imamo dežurstva i u jutarnjim satima prolazimo središtem grada. Sada uglavnom prikupljamo odbačeno smeće, trenutno najviše epidemiološke maske i šalice za „kavu za van“. Uništavanje urbane opreme poput koševa za smeće ili prometnih znakova je sada znatno manje prisutno, kao da je svijest doprijela do ljudi, posebno mlađe dobi.
Kradu li se još uvijek i uništavaju cvjetne sadnice?
Nažalost da. Posebno iz cvjetnjaka postavljenih na velikom i malom mostu. Ono što ostane u pravilu završi u koritu Pakre. Na cvjetnim otocima se to u posljednje vrijeme prorijedilo. Uskoro, kada bude postavljena adventska rasvjeta ćemo vidjeti što će se događati s njom jer su nam iz prijašnjih godina iskustva takva da je ona bila čest predmet vandalizma i krađa.
Što biste još htjeli istaknuti kao bitnim za rad Vlastitog pogona?
Prije svega zamoliti građane da se pridržavaju komunalnog reda, bilo da je riječ o ponašanju prema urbanoj opremi, bilo prema obvezama koji im nameće komunalni red, bilo u pogledu košnje ili čišćenja snijega. Bit će nam svima lakše i ljepše, a više novaca u gradskom proračunu će ostati za druge aktivnosti i sadržaje.
.
- PIŠE: Iva Širac
- 2696
Paljenjem prve adventske svijeće na središnjem gradskom trgu ispred zgrade gradske uprave večeras je započeo ovogodišnji program Adventa u Pakracu. Ove godine paljenje adventskih svijeća preseljeno je na gradski trg gdje je betonska replika slavonskog banovca privremeno ukrašena u adventski vijenac.
Okupljenim građanima kratko se obratila gradonačelnica Anamarija Blažević izrazivši zadovoljstvo što je paljenje adventskih svijeća omogućeno na novouređenom gradskom trgu te istovremeno poželjela svima u ovo adventsko vrijeme prvenstveno nadu u bolje sutra te zdravlja.
Prigodne riječi molitve uputio je pakrački župnik Jozo Zorić, a Pakračane koji su se okupili u skromnom broju kratkim nastupom su počastili učenici Osnovne glazbene škole Pakrac. Preostale tri svijeće palit će se svake naredne subote u 18 sati. Idući tjedan na našem portalu bit će objavljen i kompletan program Adventa u Pakracu.
