Koliko je aktualna svjetska kriza umiješala prste i poremetila svakodnevicu običnog građanina već osjetimo ili smo osjetili. Na dnevnoj bazi slušamo o učestalim, beskrajnim poskupljenima energenata, nakon čega posljedično poskupljuje i sve ostalo što za ionako prenapregnuti prosječni kućni budžet tempiran izdržati „od prvog do prvog“, predstavlja značajan udar.
Oni sa stvarnom prosječnom hrvatskom plaćom - a ne onom prema službenim podacima od gotovo tisućinjak eura - davno su prihvatili da se u ovom životu, shodno budžetu, neće baš nagledati Rima ili Pariza, niti će se naslikavati pred egipatskim piramidama. Plaća je danas manje vrijedna, jedva dovoljna za najosnovnije, nagrižena je inflacijom i srušene vrijednosti u odnosu na mjesec ili dva ranije. Potrošačka košarica sve je praznija i posve je izgledno da će prosječno domaćinstvo ubuduće biti primorano štedjeti na tzv. luksuzu koji se malom čovjeku sveo, primjerice, na odlazak u omiljeni kafić.
Skromni kakvi već jesmo ili smo prisiljeni biti, navala zadovoljstva nastupi nam već pri saznanju da se još uvijek može skucati nekoliko željeznih kuna za jutarnju kavicu u dobrom društvu ili hladno pivo na terasi omiljenog kafića. To nam dođe više kao tradicija i za to se uvijek imalo.
Hoće li biti i ubuduće te jesu li nastupila (ne)vremena kad ta kava i to pivo u kafiću postaju prevelik luksuz i mjesto gdje nepotrebno rasipamo presahle financijske resurse?
Koliko je poskupjela „stolica“ u rečenom kafiću, provjerili smo u našem gradu na desetak nasumično odabranih gradskih lokala i donosimo cijene nekoliko najzastupljenijih artikala, računajući pritom da vam neće biti preteško prisjetiti se nedavnih cijena pa povući paralelu.
Dakle, želite li popiti kavu u kafiću za to ćete izdvojiti od 7 do 8 kuna, volite li onu s mlijekom to će vas koštati kunu više. Ovisno o vrsti, cappucino košta od 8 do 12 kuna. Pivđije će veliku mrzlu „žuju“ u pakračkim kafićima platiti od 13 do 14 kuna, a piti malo pivo, količinski gledano, je gotovo neisplativo jer je u pravilu tek kunu jeftinije (izuzevši Jet-Set), dok je točeno pivo (pretežno Tuborg) nešto jeftinije. Bezalkoholičari će cedevitu plaćati od 9 do 11 kuna, a vodu s okusom od 10 do 14 kuna. Oni skloni žestici će pelinkovac 0,03 ml plaćati od 6 do 8 kuna.

TRŽNICA: Med 70 kuna, grah 40...

Kod prehrane stvari ipak stoje drugačije i takvog kompromisa nema.
Četvrtak je u Pakracu tržni dan pa smo ga iskoristili za blic pregled aktualne ponude na bijeloj i zelenoj tržnici.
Stručak mladog luka i dalje drži cijenu od 5 kuna iako je ta vezica mršavija nego ranije. Isto tako za nekad sirotinjsku namirnicu grah morat ćete izbrojati 40 kuna za kilogram. Cijena meda također je na visini. Za teglicu od 900 grama kestenovog meda trebate izdvojiti čak 70 kuna. Cvjetni je neznatno jeftiniji. Zelenu salatu putericu ili kristalku platit ćete 15 kuna po kilogramu. Ovisno o klasi, jaja se prodaju komadno od 0,7 do 1,2 kune. Za piletinu ćete platiti 24 kune kilogram krilaca, 30 su pileća prsa, zabatak je 26 dok pileća leđa idu po 10 kuna za kilogram.
Popularne Švabine ćevapčiće od ovog četvrtka umjesto dosadašnjih 30 plaćamo 35 kuna.

Iako su i kod njih zabilježena poskupljenja, ovim pregledom nismo obuhvatili životne namirnice poput pekarskih proizvoda, ulja, svinjetine i svega onog što se prodaje u lokalnim trgovačkim centrima (KTC, Spar, Konzum…) iz prostog razloga jer se tamo cijene korigiraju takoreći na dnevnoj razini i teško su usporedive. Vladine mjere i smanjenje PDV-a na određene skupine proizvoda, na snazi od 1. travnja, zagubljene su u raznoraznim proizvoljnim poskupljenjima i nemoguće ih je kontrolirati.
Za razliku od kafića kojih je u gradu i previše, kod prehrane takvog izbora nema. Srećom, ipak postoji određena konkurencija pa se nadamo da će nas borba za kupca i procjena kupovne moći pri formiranju cijena sačuvati od značajnijih poskupljenja i nove devalvacije životnog standarda.
A kafići? Shodno preferencijama i stanju u novčaniku, uvijek možete zaobići birtijska vrata i otvoriti neka druga, makar to bila i ona vlastitoga doma.