- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1510
Iz Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalne djelatnosti Grada Pakraca obavještavaju građane kako će u Radničkom naselju na pružnom prijelazu pruge L204 Banova Jaruga – Pčelić sutra 7. kolovoza započeti radovi na osiguranju željezničko-cestovnog prijelaza ŽCP.
Prilikom ugradnje novog sustava osiguranja željezničko-cestovnog prijelaza u razini (ŽCP), a s obzirom kako će se radovi izvoditi u neposrednoj blizini ulice Radničko naselje i ulice Eugena Kvaternika te po potrebi i na samoj cesti, zatvarat će se lijevi i potom desni trak ceste te će promet biti privremeno reguliran, odnosno naizmjenično će se propuštati vozila uz vertikalnu signalizaciju i ručnu regulaciju zastavicama. Cesta se neće zatvarati u potpunosti, a promet će biti zaustavljen u trenutku nailaska vlaka.
- PIŠE: Pakrački list
- 1831
Na obilježavanju 30. obljetnice Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te vojno-redarstvene operacija Oluja održane 5. kolovoza u Kninu prisustvovali su i predstavnici Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika koji su u službenom protokolu s obiteljima poginulih, ratnim zarobljenicima i braniteljima položili prvi vijenac.
Pakračane je predstavljao Franjo Tutić, Tomislav Vacek, Robert Rebrović i Miroslav Ivančić, dok među Lipičanima bili Mato Tutić, Davor Adžijević i Marijo Benković.
Foto: privatni album, Jozo Čavar Cupkalo
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 899
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja obilježen je 5. kolovoza polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika dr. Franje Tuđmana, kod Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima pored zgrade gradske uprave isto kao i kod spomen ploče u Donjim Grahovljanima.
U svom obraćanju okupljenima, pakrački gradonačelnik Tomislav Novinc prvenstveno se osvrnuo upravo na hrvatske branitelje, čiji se dan i obilježavao.
„Vi branitelji morate pisati i govoriti o Domovinskom ratu, a ovaj dan ne bismo ni slavili bez vizije i mudrosti prvog predsjednika Republike Hrvatske. U članku iz 1925. godine spominje se proslava 1000. godišnjice hrvatskog kraljevstva u Pakracu koji je tada nazvan mali Beograd. Zahvaljujući hrvatskim braniteljima Pakrac nije mali Beograd ni mali Knin, nego Pakrac, za nas veliki Pakrac, stoga neka vaša djeca i unuci s ponosom nose hrvatsku zastavu i hrvatske dresove. Ujedno bih i najavio kako ćemo najesen proslaviti 1100. godišnjicu hrvatskog kraljevstva “, rekao je gradonačelnik Novinc.
U nazočnosti obitelji poginulih branitelja, pakračkih i lipičkih predstavnika braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, načelnika Policijske postaje Pakrac kao i gradskih izaslanstva na čelu s gradonačelnicima Tomislavom Novincom i Vinkom Kasanom, vijenci su položeni i kod spomen obilježja u Lipiku gdje je održana i Sveta misa u Crkvi sv. Franje Asiškog.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1045
U prijepodnevnim satima Pakrac su povodom spomena na poginule hrvatske branitelje Domovinskog rata posjetili članovi Udruge uzgajivača arapskih konja Moslavine iz Volodera, u sklopu projekta „Tradicija prošlosti - potreba budućnosti“ u suorganizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ogranak Kutina te Matice hrvatske ogranak Kutina.
29. godinu zaredom članovi Udruge krenuli su iz Volodera na svojim prekrasnim konjima u obilazak raznih mjesta naše države pa će tako ove godine posjetiti Kutinu, Korita, Lipik, Pakrac, Kusonje, Španovicu, Badljevinu, Trojeglavu, Garešnicu, Veliku Bršljanicu, Moslavačku Goru i Lonjsko Polje.
„Ovogodišnjih šest dana maratona u našim mislima će biti svi poginuli i stradali u oslobodilačkoj akciji Bljesak, a koja je bila priprema za veličanstvenu operaciju Oluja. Ovim maratonom proći ćemo cestom mučeništva – Kusonje, Španovica i Bučje. Put od Lipika preko Pakraca do Požege je prilika za sjećanje na mjesta koja čuvaju uspomene na teške trenutke hrvatske povijesti“, izjavili su članovi Udruge.
Konjanike su u Pakracu dočekali gradonačelnik Tomislav Novinc, Miroslav Vacek, predsjednik UDVDR RH, Pakrac – Lipik, Ivana Šušnjić, pročelnica pakračke gradske uprave te Marko Martinelli, dragovoljac Domovinskog rata te sudionik Najhumanije akcije u Domovinskom ratu - evakuacije pacijenata i medicinskog osoblja iz pakračke bolnice, a nakon što su položili vijence i zapalili lampione, današnji posjetioci su se zaputili ka Kusonjama.
Petero jahača koji i dalje sudjeluju u maratonu i obilježavaju spomen na žrtve Domovinskog rata su Željko Petters (kastrat Gips), Domagoj Petters (kastrat Body), Deni Stanić (kobila Isa), Tanja Petters (kobila Lina) i Sanja Petters (kastrat Isan).
- PIŠE: Pakrački list
- 4372
U Pakracu su 4. kolovoza oko 20.10 sati u Pakracu u Ulici Matice hrvatske policijski službenici zatekli 16-godišnjeg vozača koji je upravljao električnim romobilom, a koji sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ne spada u osobno prijevozno sredstvo i nije razvrstano ni u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima. Vozač se oglušio na naredbe policijskih službenika te je nastavio vožnju cestom u suprotnom smjeru.
Nadalje, testiranjem na prisutnost droga u organizmu kod vozača je utvrđena i prisutnost droge, a odbio je vađenje krvi i urina.
Protiv vozača slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dojavili su iz Policijske uprave požeško-slavonske.
- PIŠE: Pakrački list
- 553
U čast 30. obljetnice vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja, od 1. kolovoza je puštena u optjecaj nova prigodna poštanska marka s motivom kninske tvrđave na kojoj vijori hrvatska zastava, izvijestili su iz Hrvatske pošte. Nominalna vrijednost marke je 0,72 eura, a autor je Duje Šegvić, dizajner iz Splita. Marka je izdana u nakladi od 50.000 primjeraka i hrvatskom arku s 25 maraka i pet privjesaka u 30 polja. Izdanje, koje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC), dostupno je od 1. kolovoza u poštanskim uredima i na www.epostshop.hr.
Vojno-redarstvena operacija Bljesak
U rano jutro 1. svibnja 1995. hrvatske vojne i redarstvene snage počele su munjevitu operaciju oslobađanja dotad okupiranih područja zapadne Slavonije. Poduzeta je nakon niza incidenata koji su kulminirali krajem travnja 1995. terorističkim napadima na vozila na autocesti te otmicama Hrvata. Sve dotad hrvatska vlast pokušavala je brojnim pregovorima naći rješenje i postići mir na ovom području, no neprijatelj se oglušio na svaki poziv. Hrvatska više nije imala izbora. Operacija je počela napadom hrvatskih snaga na južni i središnji dio zapadnoslavonskoga okupiranog teritorija iz smjera Novske i Nove Gradiške. Krajnji je cilj bilo otvaranje autoceste, izbijanje na rijeku Savu i međunarodno priznatu granicu RH te ulazak u Okučane, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području.
Na glavnim smjerovima napada djelovala je 81. gardijska bojna, 5. Gardijska brigada, dijelovi 1. i 3. gardijske brigade te 2. gardijske brigade i 1. HGZ-a, a u potpori pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopnim topničko-raketnim postrojbama, Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom i postrojbama Specijalne policije MUP-a. U operaciji su prvi put uporabljeni i masovniji udari HRZ-a, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu čime je postignuto dodatno taktičko iznenađenje neprijatelja. U samo 32 sata hrvatske snage, koje je činilo oko 7200 vojnika i policajaca, oslobodile su 500 četvornih kilometara dotad okupiranoga zapadnoslavonskog teritorija, te je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb – Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. Nakon gotovo četiri godine okupacije oslobođeni su Okučani.
Nemoć i poraz pobunjenih terorista rezultirali su raketiranjem hrvatskih gradova. Ubojiti projektili pogađali su samo središte Zagreba odnoseći na desetke civilnih žrtava, a dalekometnim topništvom granatirani su Karlovac, Sisak, Novska, Kutina... Bili su to tek posljednji suludi potezi gubitnika čiji se kraj sve brže primicao.
Vojno-redarstvena operacija Oluja
Odbijanjem političkog dogovora i hrvatskog prijedloga o neodgodivoj mirnoj reintegraciji okupiranih područja u državnopravni okvir RH nestala je i posljednja prepreka za pokretanje VRO Oluja. U rano jutro 4. kolovoza hrvatske postrojbe počele su vojna djelovanja po neprijateljskim ciljevima na okupiranim hrvatskim prostorima istodobnim napadom iz tridesetak smjerova.
Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske su snage krenule u akciju istodobno na bojišnici dugoj gotovo 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim smjerovima napada činile su gardijske brigade potpomognute 1. HGZ-om, Specijalnom policijom MUP-a te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u smjeru Knina za što su stvoreni preduvjeti već u operaciji Ljeto '95. Na glavnom smjeru napada s Dinare prema Kninu udarnu snagu činila je 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane, s Velebita preko Svetog Roka, silovito su u smjeru Knina prodirale specijalne postrojbe MUP-a. Helikopterskim desantom duboko u neprijateljsku unutrašnjost ušao je 1. hrvatski gardijski zdrug. S područja Kapele, preko Slunja i Rakovice s jedne strane te Korenice i Plitvica s druge strane, nadirale su snage 1. gardijske brigade u cilju spajanja s V. korpusom Armije BiH. Zauzimanje prijevoja Ljubovo i neutraliziranje neprijateljske zračne baze u Udbini bila je zadaća 9. Gardijske brigade. Prostor Banije okružen je iz nekoliko smjerova, a udarna snaga u smjeru Petrinje i dalje prema Glini bila je 2. gardijska brigada. Postrojbe 3. i 5. gardijske brigade bile su u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske u slučaju eventualnih neprijateljskih pokreta.
Prvog dana operacije prodor postrojba Hrvatske vojske po dubini iznosio je pet do petnaest kilometara, a neprijateljska uporišta dovedena su u okruženje ili poluokruženje. Već je drugog dana operacije izvršeno osamdeset posto planiranih borbenih zadaća. Ulaskom snaga 4. i 7. gardijske brigade 5. kolovoza u Knin i njegovim oslobađanjem ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj ne samo operacije Oluja nego i cijeloga Domovinskog rata.
U samo 84 sata vojno-redarstvene operacije Oluja, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika, oslobođeno je više od 10 tisuća četvornih kilometara dotad okupiranog područja. Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve. U taktičkom i strateškom smislu bila je to briljantno izvedena vojna operacija koju će zahvaljujući originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari i vojne akademije.
Tekst i foto: Hrvatska pošta