Prihodi proračuna Grada Pakraca u 2020. godini planirani su u iznosu od 43,4 milijuna što je za 38 posto više nego što su ostvareni lani, a za pet posto više nego što su predviđeni za ovu godinu. Rashodi su čak planirani u iznosu za skoro milijun i pol kuna više, a razlika će biti pokrivena iz dijela nepotrošenih prihoda iz ove godina, zaključak je sinoćnje sjednice Gradskog vijeća Pakrac.

Obrazlažući ovako planirane prihode i rashode gradske kase Vinko Pečanić, voditelj Odsjeka za financije i proračun, naglasio je da je planirano povećanje prihoda i rashoda proračuna  u znatnoj mjeri uvjetovano promjenom načina financiranja jedinica lokalne samouprave temeljem novog zakona koji se konkretno odražava povećanjem prihoda kroz mehanizam
fiskalnog izravnanja kojim se novac iz državnog preljeva u lokalne proračune. Bitno povećanje planiranih prihoda se također zasniva i na osnovi pomoći iz opće države te fondova Europske unije, ali i na stabilnoj fazi ekonomskog ciklusa.

Gradonačelnica Anamarija Blažević je uobičajeno ocijenila svoj prijedlog proračuna kao realan, razvojan i socijalan. Osim  građevinskih projekata on prati sport, kulturu, vatrogastvo i sve ostale aktivnosti koje djeluju na području Grada poštujući pri tom ravnomjernost na cijelom području, a sve to je moguće uslijed financijske sigurnosti i stabilnosti koju pruža sadašnji zakonodavni okvir.

U ime kluba vijećnika HDZ-a dr. Kristina Milek je proračun ocijenila realnim i ujednačenim pri čemu pokazuje da Grad brine o svojim sugrađanima i misli na njihovu budućnost.

SDP protiv proračuna

U ime kluba SDP-a Dragan Marin je rekao da oni neće glasovati za ovakav prijedlog, a osnovni razlog je što ponovo nije došlo do smanjivanja ili ukidanja prireza, dok im je sve ostalo prihvatljivo.

Odgovarajući na ovu primjedbu gradonačelnica je rekla da su o tome razmišljali „da i mi malo budemo populisti, što inače ne radimo“. Ipak odustalo se jer smanjenje prireza automatski znači i smanjenje sredstava koji dolaze iz državnog proračuna pa je ukupan gubitak prevelik. Ona je objasnila da se ne oporezuju mjesečni prihodi ispod 3.800 kuna što je i granica za prirez, a većina ljudi u našem kraju nema toliku plaću i ne plaćaju prirez. Oni koji pak imaju veću plaću, nije im veliko opterećenje prirez jer je on 10 posto od ukupnog poreza i onaj tko plaća prirez od sto kuna mjesečno ima plaću skoro 9000 kuna.

U raspravi je još Mirsada Popović Damjanović (SDSS) najavila prihvaćanje proračuna jer je u njemu prisutan razvoj komunalne infrastrukture što je važno manjinskoj zajednici. Tako je proračun za iduću godinu prihvaćen (dvoje vijećnika odsutno) s 9 HDZ-ovih glasova, jednim SDSS-a, nezavisni Vjeko Anušić je bio suzdržan, a tri SDP-ova vijećnika protiv.

Prije proračuna za iduću godinu vijećnici su rebalansom „poravnali“ prihode i rashode u ovoj godini bazirani na stanju od 25. studenog, odnosno očekivanjima u prosincu. Kako je objasnio Pečanić umjesto ranije planiranih 42,2 milijuna kuna, nova predviđanja se smanjuju za 1,06 milijuna ili 2,5 posto manje. Blažević je pojasnila da su pri tom „izvorni prihodi veći od plana, a ostvarenih 21 milijun je ozbiljna stavka za planiranje i nikada nije bila veća, što nam daje pravo na velike planove poput projekta na psihijatriji, ali i omogućuje poduzimanje raznih mjera kojima se ubrani prihodi mogu djelomično vratiti građanima.“

Klub HDZ-a je uobičajeno pohvalio gradonačelničin prijedlog, a SDP je uz najavu prihvaćanja proračuna zatražio i pojašnjenje zašto nisu na prihodovnoj strani realizirane planirane pojedine stavke iz raznih ministarstava i fondova (oko 5,8 milijuna kuna), ali i na rashodovnoj poput obnove stare kuglane, planirane investicije u poduzetničku zonu, vodoopskrbu, aglomeraciju i seoske domove.

Dio projekata prebačen za iduću godinu

Gradonačelnica je odgovorila da se od tih projekata nije odustalo, ali su prebačeni na iduću godinu jer se neki od njih, kao aglomeracija, nisu počeli provoditi, ili nisu u adekvatnom stupnju gotovosti (sportska dvorana), ili su natječaji na kojima su kandidirali pojedine projekte  još u tijeku, a prijava je uvjetovana prisutnošću te stavke u gradskom proračunu pri čemu uvijek postoji mogućnost da se na nekim od natječaja ne prođe.

Moniki Lucić Fider novi mandat

Rebalans proračuna za ovu godinu je prihvaćen jednoglasno kao i svi ostali zaključci (osim već spomenutog proračuna 2020.) što ne znači da nije bilo interesantnih rasprava posebice tamo gdje se nisu očekivale kao što je imenovanje ravnateljice Gradske knjižnice Pakrac. Dosadašnjoj ravnateljici Moniki Lucić Fider ističe mandat, a na natječaj, objavljen u Večernjem listu, javila se samo ona i bez imalo rasprave o njenom dosadašnjem radu   jednoglasno je dobila novi četverogodišnji  mandat. No ovaj reizbor su  SDP-ovi vijećnici iskoristili da povedu raspravu u kojoj su sudjelovali o transparentnosti  Dragan Marin i Neven Garača. Pitali su zašto nisu dobili kompletnu natječajnu dokumentaciju, ne stoga što imaju zamjerke na kandidatkinju nego čisto radi navike za ubuduće. Predsjednik Miroslav Ivančić je podsjetio da je godinama prilikom podnošenja izvješća o radu kandidatkinja dobivala samo pohvale, a dr. Milek da je kompletna natječajna dokumentacija dobivana kada je bilo više kandidata, kao nedavno u vrtiću. Blažević je rekla da je njeno pravo kao gradonačelnice da bira svoje suradnike što ona ovaj put uopće nije koristila i nije sudjelovala u provedbi natječaja nego je sve to propustila pročelniku i povjerenstvu sastavljenom od zaposlenika gradske uprave. Na kraju su svi naglasili da u ovoj raspravi nema nikakve zlobe već da je to sve u cilju što veće transparentnosti u donošenju ovakvih odluka.

Kroz mjere novi novci građanima

Preostale tri odluke, mada životnije i stoga za građane i važnije, usvojene su jednoglasno uz malo konstruktivne rasprave. Tako će se ,zahvaljujući Odluci o mjerama za pomoć pri rješavanju stambenog pitanja mladih obitelji, iduće godine iz gradskog proračuna pomoći obiteljima mlađim od 40 godina u rješavanju prvog stambenog pitanja bez obzira je li riječ o stanu ili kući, izgradnji ili adaptaciji, a u odnosu na druge gradove naša je specifična utoliko što, osim vlastitim sugrađanima, ova poticajna sredstva mogu koristiti i sadašnji stanovnici drugih područja ako žele doseliti u Pakrac, pojasnila je Blažević uz napomenu da je za tu mjeru u proračunu predviđeno 250.000 kuna, što ne znači da stavka neće biti povećana ako bude potrebe. Za provođenje i tehničke detalje Odluke uobičajeno je zadužena gradonačelnica i gradska uprava. Oba kluba su podržala  ovu mjeru s primjedbom Dragana Marina da je u provedbi  moglo biti više transparentnosti.

„Papukov“ restoran u zakup

Na ovoj sjednici je dorađena i mjera poticanja poduzetništva pa će uz već ranije uvedene novčane stimulacije za nova zapošljavanja i nabavku osnovnih sredstava u idućoj godini poduzetnici moći dobiti iz proračuna poticaj i za ulaganje u poslovni prostor, što je posljedica same njihove inicijative, rekla je gradonačelnica.

Sami poduzetnici su inicirali i odluku da se raspiše natječaj za zakup poslovnih prostora u  bivšem restoranu DI „Papuk“ koji je od lani u vlasništvu Grada. Pohvalno je, rekla je Blažević, što su upravo poduzetnici iskazali interes za taj prostor koji je Grad prije iznajmljivanja imao u planu doraditi, ali kako interesa ima i za ovakav ići će u natječaj za najam uskoro. Tako će se poduzetnici moći natjecati za dva poslovna prostora: jedan veličine 178 i drugi veličine 261 četvorni metar uz uvjet obavljanja proizvodne djelatnosti, a pojedinosti će biti objavljene na gradskoj web stranici.

Nakon sjednice u vijećnici kurije Janković je održan tradicionalni gradski božićni domjenak koji je okupio čelnike katoličke i pravoslavne crkve, gospodarskog i društvenog života Grada na kojem su gradonačelnica i predsjednik Vijeća zahvalili svima na suradnji koja je rezultirala dobrom godinom.

 

Nešto više od 7000 birača, koliko ih je upisano u popise birača Grada Pakraca, 22. prosinca će moći glasovati na predsjedničkim izborima na 23 biračka mjesta koja su identična onima unazad nekoliko posljednjih godina gdje su provođeni europarlamentarni, saborski i lokalni izbori. Na 18 od ta 23 mjesta bit će, uz tehnički nadzor drugog biračkog odbora i drugih kutija, provedeni izbori za mjesne odbore, a razlika u odnosu na predsjedničke izbore u broju biračkih mjesta je posljedica činjenice da za 10 mjesnih odbora nije kandidirana niti jedna lista. Tako oko 700 birača neće imati mogućnost glasovati za svoju mjesnu samoupravu. Koliko je točno birača u pakračkim popisima znat će se u četvrtak jer još danas i sutra  do 16 sati birači mogu na ulaznom šalteru „općinske“ zgrade provjeriti svoje stanje u popisu birača i unijeti eventualne promjene.

U prosincu 2015. godine od 8.108 tada upisanih građana u pakrački popis birača na izbore za Predsjednika/cu RH je izašlo 3.280 birača. Njih 1.357 je glas dalo Kolindi Grabar - Kitarović (HDZ), a 1.453 Ivi Josipoviću (SDP), dok je Ivan Vilibor Sinčić dobio 508 glasova, a Milan Kujundžić 201. U drugom krugu, dva tjedna kasnije, izašlo je 4.448 birača (54,86% upisanih).  Dva kandidata su podijelila glasove na način da je Kolinda Grabar - Kitarović dobila 2.247 (51,69%), a Ivo Josipović 2.100 (48,31%).

Na posljednjim izborima za mjesne odbore, u studenom 2015. godine, u sklopu tadašnjih saborskih izbora na biralištima se pojavilo 3.413 birača, ali istoga dana na istim mjestima za mjesne odbore je glasovalo 530 birača manje.

Biračka mjesta bit će uobičajeno otvorena od 7 do 19 sati, a izborna povjerenstva, djelomično različita za svaki od izbora, radit će u prostorijama gradske uprave.  Kroz dva izborna povjerenstva i 41 birački odbor u tehničko provođenje izbora na području Grada Pakraca će biti uključeno oko 250 osoba.

 

Osim na predsjedničkim izborima 22. prosinca ćemo na istim biračkim mjestima birati i članove mjesnih odbora, koji su zasigurno u odnosu na sve ostale (predsjedničke, saborske, europske, i lokalne) građanima najmanje interesantni. Takvo razmišljanje potvrđuje više činjenica. Pred četiri godine kada smo birali zadnji put mjesne odbore, „ugurali“ smo ih paralelno sa saborskim. Unatoč tome što se glasovalo u isto vrijeme i na istim mjestima, 532 izašla birača na saborske izbore odbilo je glasovati za mjesne odbore što je u odnosu na broj birača izašlih na saborske 14 posto. Pored toga 804 birača, ili 23 posto izašlih, listić je učinilo nevažećim dok je istoga dana na saborskim izborima bilo samo 98 (2,5 posto) nevažećih listića. Četiri godine ranije izbori za mjesne odbore su se poklapali također sa saborskima, a posljednji put kada smo mjesne odbore birali samostalno, u svibnju 2007. godine,  na izbore za 18 mjesnih odbora je izašlo 967 birača, tada manje od 10 posto upisanih.

No još gori pokazatelj je postupak kandidiranja. Od 28 planiranih mjesnih odbora u 10 naselja prošloga tjedna uopće nije kandidirana niti jedna lista, u 17 naselja po jedna, a samo u Kusonjama dvije. Od tih podataka po pitanju kandidiranja je još i gori trend.

Naime, prije 4 godine za 28 mjesna odbora ukupno je kandidirano 32 liste, dakle u četiri mjesna odbora su se natjecale dvije liste, a u 24 po jedna, ali niti jedno naselje nije ostalo bez izabranog MO. Još četiri godine ranije (2011.) za 24 mjesna odbora je bilo kandidirano čak 40 lista, a bez MO je ostalo samo Kapetanovo Polje.

Zadrži li se taj trend na idućim izborima možda i polovina naselja neće dobiti mjesne odbore. Zašto? Prvi razlog je sve manji broj aktivnih političkih stranaka. Pakrački SDP je još prije četiri godine odustao od sudjelovanja kandidiranjem u mjesnim odborima. Ostali su samo HDZ i SDSS. Ostale lokalne podružnice stranaka su se uslijed opetovanih neuspjeha na izborima pogasile. Ili se "pale" svake četvrte godine na nekoliko tjedana kako bi se pojedinci mogli kandidirati na lokalnim izborima i tako možda ostvariti svoje političke ambicije što samo po sebi ne znači ništa loše.

Drugi je razlog položaj mjesnih odbora. Mjesni odbor nisu pravne osobe i nemaju svoje račune pa niti novce s kojima bi samostalno raspolagali. U razgovoru s predsjednicima mjesnih odbora koje povremeno objavljujemo u našim lokalnim medijima, redovito čujemo od njih da jedva čekaju da im završi mandat. Razlog je to što je predsjednik mjesnog odbora, ako mještani uopće znaju tko je to u selu, „kantica za sve“ prigovore, pritužbe, želje. Nerijetko ih mora odrađivati uslijed pasivnosti ostalih članova MO sam, što zahtijeva potrošnju vremena, ali i novaca bar kroz telefon i gorivo za automobil. S druge strane rade bez  naknade, volonterski što je danas sve manje popularno čak i kada su u pitanju udruge.  Do idućih izbora za MO, osim što je to zakonska obveza, ako su oni doista potrebni gradskoj upravi radi pomoći i sugestijama u rješavanju uglavnom komunalnih problema u selu, trebalo bi razmišljati o stvarima kao što su makar simbolične naknade predsjednicima, ali i makar simbolična sredstva kojima bi taj isti čovjek mogao raspolagati za zajedničke potrebe sela.

Nažalost, ovako se dovodimo u situaciju da tih nekoliko desetaka tisuća kuna koje ćemo platiti iz gradskog proračuna (planirano 20.000 kuna) za tiskanje nekoliko tisuća glasačkih listića, rad 18 biračkih odbora i izbornog povjerenstva te još ponešto ostalih troškova, su zapravo bačeni novci. Kako selo živi bez mjesnog odbora i tko će rješavati njihove probleme vidjet ćemo na primjeru ovih 10 naselja koji ovog prosinca neće izabrati svoju mjesnu samoupravu. Nažalost, u promjeni zakonskog položaja MO, neće nam biti dovoljna naša iskustva već to mora odraditi zakonodavac, Hrvatski sabor, a do njih naša iskustva teško dolaze i kada su u pitanju životnije stvari.

Predajom kandidacijskih lista završenim preksinoć u ponoć, formalno gledajući, 17 naselja Grada Pakraca već je dobilo svoje mjesne odbore jer je izbornom povjerenstvu stigla tek po jedna kandidacijska lista. Mogućnost izbora imat će jedino stanovnici naselja Kusonje gdje su kandidacijske liste predali i HDZ i SDSS pa će njihovi birači imati kakav takav izbor. Mjesne odbore niti nakon izbora neće dobiti čak 10 naselja (Donja Obrijež, Gornja Šumetlica, Toranj, Brusnik, Kričke, Gornja Obrijež, Grahovljani, Glavica, Cikote i Dereza) jer u njima nije kandidirana niti jedna lista, proizlazi iz objava kandidacijskih lista koje je jučer poslijepodne objavio na internetskim stranicama Grada (pakrac.hr) Tomislav Petrač, predsjednik Izbornog povjerenstva.

U postupku kandidiranja najaktivniji je bio HDZ koji je osim u Kusonjama kandidirao još liste kao jedini u 11 naselja: Badljevina, Kapetanovo Polje, Novi i Stari Majur, Omanovac, sva tri pakračka mjesna odbora, Prekopakra, i Veliki Banovac. SDSS, osim u Kusonju je kandidirao, kao jedini, u još pet naselja: Branešci, Dragović, Kraguj, Ožegovci i Španovica dok je nezavisna lista (također jedina) kandidirana za MO naselja Mali Banovac i Batinjani. Za njihov izbor je dovoljno da 22. prosinca, kada su i predsjednički izbori, izađe i da glas jedan birač tako da se oni već mogu smatrati izabranima.

U odnosu na iste izbore pred četiri godine postupak kandidiranja za ove predstavlja veliki nazadak. Tada su  kandidacijske liste istaknute u svih 28 naselja, a kandidirano je ukupno 32 liste – HDZ 14, SDSS 10 i osam nezavisnih.

Bit će interesantno promatrati tko će, posebice u većim naseljima poput Donje Obriježi, naredne četiri godine sugerirati i zahtijevati u nadležnim službama gradske uprave održavanje njihovih poljskih putova, putnih jaraka i baviti se sličnim  seoskim komunalnim problemima.

Po pitanju izborne problematike, u pakračkom HDZ-u su tijekom prikupljanja potpisa potpore svojoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović skupili 710 potpisa.

U skladu s odlukom zadnjeg Gradskog vijeća počele su predizborne radnje za izbore za vijeća mjesnih odbora raspisnih za 22. prosinca, isti dan kada su i predsjednički izbori. Liste kandidata za 28 mjesnih odbora koje mogu kandidirati političke stranke i grupe birača moraju biti kandidirane u izbornom povjerenstvu do ponoći 28. studenog. Ovisno o broju birača u MO kandidiraju se liste s tri do sedam kandidata.

Za predsjednika Izbornog povjerenstva je imenovan uobičajeno Tomislav Petrač, pročelnik gradske uprave,  a Ivona Sandrini je njegova zamjenica te i preostala četiri člana dolaze iz redova zaposlenika gradske uprave.

U tijeku je postupak imenovanja  23 biračka odbora, a zainteresirani nestranački kandidati, potrebno ih je 46, se trebaju javiti u gradsku upravu  što prije jer se prijave zaprimaju do popunjavanja. Preostala 94 mjesta u biračkim odborima popunit će političke stranke proporcionalno zastupljenosti u gradskom vijeću, a s obzirom da će istog dana se provoditi i predsjednički izbori još toliko osoba će trebati za rad u biračkim odborima za te izbore. Takav rad se do sada uobičajeno plaćao oko 300 kuna neto, a izborno povjerenstvo je u domenu svog odabira davalo prednost nezaposlenima i studentima, naročito ako već imaju iskustva takvog rada.

Sve informacije i obrasce za provođenje predizbornih radnji za izbore za mjesne odbore se mogu naći na službenim gradskim internetskim stranicama ili u uredu gradske uprave.

Posljednji takvi izbori na području Grada Pakraca održani su u studenom 2015. godine u sklopu tadašnjih saborskih izbora i na biralištima se pojavilo 3.413 birača. Interesantno je da su istoga dana na istim mjestima glasovalo 530 birača više za saborske zastupnike. Prema sadašnjem stanju u popisu birača na prosinačkim izborima pravo glasa na području Grada Pakraca ima 7026 birača.

 

 

Noćas u ponoć počeo je teći rok za prikupljanje potpisa podrške predsjedničkim kandidatima što je ujedno i dio njihove promidžbene aktivnosti za izbore raspisane za 22. prosinca. Za sada u statusu potencijalnih kandidata da bi stekli status kandidata do 3. prosinca trebaju skupiti u cijeloj Hrvatskoj potpise 10.000 birača.

Već jutros na Trgu dr. Franje Tuđmana, ispred banke, kako su nam se predstavili, grupa građana skuplja potpise za Mislava Kolakušića i najavljuju da će do isteka roka, ili dovoljno sakupljenih potpisa, tamo biti svaki dan.

Iz pakračkog HDZ-a su najavili sakupljanje potpisa za njihovu kandidatkinju Kolindu Grabar- Kitarović na istom trgu, samo kod spomenika dr. Franji Tuđmana sutra od 8 sati. Pakrački SDP je najavio početak sakupljanja potpisa za njihovog kandidata Zorana Milanovića od danas, ali ne namjeravaju postaviti štand nego metodom od „vrata do vrata“. Timovi ostalih potencijalnih kandidati nam se još nisu javili.

Podsjećamo građane da isti birač može svoj potpis podrške kandidaturi dati samo jednom kandidatu. Potpise provjerava Državno izborno povjerenstvo i ako sustavom OIB-a uoči da je birač potpisao podršku kandidaturi za više kandidata, njegova podrška postaje nevaljala i briše se kod svih kandidata.

OGLAS B1
OGLAS B2