Ukupno ostvareni proračunski prihodi u prvom polugodištu ove godine iznosili su 17,617 milijuna kuna ili 41,5 posto od planiranog godišnjeg iznosa. Ukupno ostvareni rashodi u prvom polugodištu 2019. godini iznosili su 14,342 milijuna kuna ili 33,8 posto od  planiranog. Preneseni višak prihoda iz prethodnih godina u iznosu od 1,48 milijuna kuna je u prvom polugodištu 2019. godine povećan za 3,275 milijuna kuna, tako da je s 30. lipnja ostvaren kumulirani višak prihoda u iznosu od 4,756 milijuna kuna, obrazloženo je vijećnicima na sinoćnjoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac.

„Stabilan razvoj ekonomskih kretanja u Europskoj uniji, Hrvatskoj te u lokalnom okruženju kao i promjene u zakonskoj regulativi kroz sustav fiskalnog izravnanja koje su ustalile prihode jedinica lokalne samouprave, bitno su se odrazili na prikupljanje prihoda proračuna Grada Pakraca u prvom polugodištu 2019. godine te na racionalno izvršavanje općih rashoda proračuna te isto tako kod provedbe planiranih projekata koji se u cijelosti ili djelomično financiraju iz proračuna Grada Pakraca“, piše u obrazloženju proračunskog poslovanja u prvoj polovini godine Vinko Pečanić, voditelj gradskog ureda za financije.

Mada nije rečeno na sjednici vidljivo je iz tabelarnog iskaza proračunskog poslovanja (60 stranica) gradsku kasu su u prvoj polovini godine, inače lošijeg fiskalnog dijela, dobro punili porezi pri čemu je već do 30. lipnja ostvarena realizacija poreznih prihoda u iznosu od 12 milijuna kuna, ili više od 54 posto ukupno planiranih ovih godišnjih prihoda, dok je pomoć iz inozemstva i subjekata države zastupljena tek s nešto više od 2,2 milijuna, odnosno manje od 15 posto godišnjih planiranih sredstava.  Zato se dobro drže prihodi od imovina u kojima je grad prihodovao 750.000 kuna ili 74 posto planiranih godišnjih prihoda.

Gradonačelnica Anamarija Blažević je bila s obrazloženjem vrlo kratka naglašavajući da poslujemo dobro, a trenutni višak sredstava u proračunu će biti raspodijeljen za sufinanciranje projekata.

Dr. Kristina Milek, u ime kluba vijećnika HDZ-a,  izrazila je sve pohvale ovakvom poslovanju, a Dragan Marin u ime kluba vijećnika SDP-a je rekao da će oni glasovati za ovakvo izvješće, nakon čega su SDP-ovci još malo propitivali gradonačelnicu za pojedine potrošne stavke, da bi nakon 15 minuta cjelokupne rasprave polugodišnje poslovanje gradske kase bila izglasana jednoglasno.

Najviše o Vodama Lipik

Sudeći po dužini rasprave i broju vijećnika koji su uzeli učešće o njoj, najvažnija točka dnevnog reda ove sjednice nije bilo poslovanje gradske kase, nego tvrtke Voda Lipik, našeg vodoopskrbljivača, o čemu je izvješće za prošlu godinu podnio njen direktor Marijan Pierobon.

Kroz izvješće i raspravu pojavila su se dva ključna problema – financijski i tehnički. Financijski tvrtka je u prošloj godini poslovala po prvi put s gubitkom od 135.000 kuna jer je ostvareni prihod od 6,58 milijuna kuna manji od rashoda koji su iznosili 6,71 milijun. Na to su utjecali čimbenici kao što je povećanje troškova naročito u segmentu odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda naloženih od strane zakonodavca, ali i poboljšanja u sustavu vodoopskrbe koji su što funkcionalno, što zakonski, zahtijevali dodatno zapošljavanje stručnih osoba pa je sada u Vodama 24 zaposlenika. Drugi je problem što je u 2018. Godini opala potrošnja vode u domaćinstvima za oko 10.000 kubika (oko 3 posto) u odnosu na 2017. godinu, odnosno za oko 6000 u 2016. godinu. Razlog tome, nagađa Pierobon je, ili štednja kod građana ili mogući manji broj obitelji. Gubitak je mali i uglavnom računovodstvenog karaktera jer tvrtka po pitanju likvidnosti normalno funkcionira i plaće zaposlenika, kao i obveze prema dobavljačima, ničime nisu ugroženi. No Pierobon ne vidi da će se slika u budućnosti popraviti jer prema ranijim iskustvima kod proširivanja vodovodne mreže na selima, ona uglavnom nosi više troškova nego prihoda jer je mali broj potrošača na dugačkoj mreži. Isto će se dogoditi i kod završetka sada aktualne izgradnje vodovoda za sjeverozapadni pakrački bazen (30 kilometara cjevovoda na potencijalnih 350 kućanstava). Pored toga novi zakon iz srpnja ove godine predviđa okrupnjavanje vodoopskrbljivača, ali i nameće obvezu da javni vodovod dođe u svako naselje u kojem živi više od 50 stanovnika. Sve to su čimbenici koji poskupljuju poslovanje i Pierobon jedino rješenje vidi u povećanju cijene kubika vode što je potvrdila i gradonačelnica argumentirajući da smo tu obvezu preuzeli i kod potpisivanja ugovora o aglomeraciji. Razlika između nje i direktora je u tome što on smatra da bi realno poskupljenje trebalo biti između 7 i 10 posto, dok se ona zalaže za više manjih i odgođenih poskupljenja od jedan do dva posto što je za građane utješno jer je „njena ipak zadnja“ .

Prisutnost direktora Voda Lipik vijećnici su iskoristiti i za propitivanja za pojedine tehničke segmente. Saša Hejtmanek (HDZ) je pitao o za njih „mučnoj temi“, dovršetku kanalizacije u Badljevini na što mu je Pireobon rekao da je, zbog činjenice da se ta kanalizacija gradi od 2011. godine također i njima „mučna tema“, a razlog je što Hrvatske vode njenu izgradnju financiraju parcijalno s po nekoliko stotina tisuća kuna godišnje što nije dovoljno. Gradonačelnica je dopunila opis stanja stavljajući dio odgovornosti i na teret izvođača, daruvarske Vodoprivrede, koja u svim godinama izgradnje nije bila uvijek u stanju utrošiti sredstva pa su Hrvatske vode iduće godine smanjili iznos. Hejtmanek će naknadno dobiti pismeni odgovor od Pierobona o planiranoj daljnjem vremenskom tijelu ove investicije.

U raspravi dr. Milek (HDZ) je još tražila svježe informacije o vodoopskrbi ovog ljeta koja niti u jednom segmentu nije bila problematična unatoč povremenoj suši. Igor Cavalli (HDZ) je dobio informaciju da će stanovnici obriješkog bazena moći početi s priključivanjem na novoizgrađeni vodovod od proljeća iduće godine po cijeni od 1500 kuna na više, ovisno o obimu radova na izgradnji kućnih priključaka. Neven Garača (SDP) je istaknuo da povećanje cijena u pravilu znači i manju potrošnju pa time i manje prihode. Stoga on ne vidi u poskupljenju rješenje, nego smatra da tvrtka treba u unutarnjim resursima tražiti mogućnosti smanjenja troškova.

Predsjednik vijeća Miroslav Ivančić (HDZ) je pokušao rezimirati raspravu pozivajući na kombinaciju ponuđenih rješenja (blago poskupljenje i manji troškovi). Upitan od Zorana Krejčija (SDP) kakav je odnos dvaju vlasnika (gradovi Pakrac i Lipik) u tvrtki Pierobon je odgovorio da je posve razumljivo da se povremeno pojavljuju različiti interesi i viđenja, ali se uvijek nađe kompromisno rješenje, a interesantan je i podatak, kako je rekao Pierobon, da je ovo izvješće na lipičkom gradskom vijeću izglasano skoro bez rasprave, dok je ona sinoć u Pakracu trajala punih 55 minuta.

Počeli najmovi u „Papukovom“ dvorištu

Dugoročno bi mogla biti interesantna i veoma korisna sinoćnja „Odluka o uvjetima i postupku natječaja za zakup dijela poslovnog prostora na k.č.br. 2383 u k.o. Pakrac“. Riječ je zapravo o iznajmljivanju prvog objekta u gospodarskom dvorištu nekadašnjeg „Papuka“ koji je Grad kupio u stečajnom postupku tvrtke „Ferdinand“, konkretno zgradu desno od ulaza kroz portu, bivšem objektu „Stakla SLS“. Kako je rekla gradonačelnica u taj objekt je Grad ovog proljeća i ljeta uložio dosta novaca u njegovu funkcionalnost i on je sada, uz neophodna dodatna ulaganja u unutrašnjost zakupoprimca, spreman za funkciju, za isključivo proizvodnu djelatnost. Upita je bila podosta, ali koliki je stvarni interes kod potencijalnih ulagača moći će se reći tek nakon objavljivanja natječaja, kaže gradonačelnica. I ova odluka, kao i sve ostale sinoć usvojena je jednoglasno.

Pohvala gradonačelnici za izvješće

Na dnevnom redu sinoć je bilo i uobičajeno izvješće o radu gradonačelnice za prošlih šest mjeseci koja je ona podnijela u pismenom obliku na 28 stranica uključivo i pet tablica. Uglavnom su unutra pobrojane sve aktivnosti gradonačelnice i gradske uprave, naročito usmjerene na projekte, o kojima smo pisali. U usmenom dijelu je dodala samo da to nije njeno izvješće i izvješće o njenom radu nego je to izvješće cjelokupne gradske uprave i o njihovom radu, što je nerazdvojno.

U ime kluba vijećnika HDZ-a dr. Milek je izrazila uobičajenu količinu pohvala, a podržavanje izvješća je najavio i Marin u ime kluba SDP da bi oni ipak u kraćem nastavku rasprave iznijeli pojedinačne zamjerke. Garača je pohvalio napredak u tehnici pisanja izvješća, uz naglasak da je gradonačelnica prihvatila neke njegove kritike od prošli put, ali ne želju da se izvješće javno objavi na gradskim stranicama što će, kako je rekla, biti učinjeno ovog puta. Garača je  posebno pohvalio aktivnosti u Aleji kestenova, koje da su tako jednostavne kao što neki misle, tamošnji stanovnici ne bi cijelo vrijeme živjeli bez normalnih prometnica, kaže Garača.

Krejči je izvješću zamjerio što uz prisutan iskazan napredak nema konstatacije i o problemima kao odlazak u inozemstvo, slaba prometna povezanost sa županijom, a primijetio je da je izostao i dio odnosa sa županijskim vlastima i upravom.

Odgovarajući mu gradonačelnica je rekla da se samo izvješće zove o radu te je naglasak bio u njemu pobrojati aktivnosti koje je zajedno s gradskom upravom poduzimala u navedenom razdoblju.

Gradski vijećnici sinoć su izglasali i Odluke o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja: „Izgradnja i rekonstrukcija - izvođenje radova na natkrivanju teniskog terena samonosivim balonskim platnom“ te Odluke o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja: „Izvođenje radova na rekonstrukciji pješačke staze u Ulici Augusta Cesarca u Pakracu“ što je samo zbog proceduralnih opterećenja ponavljanje isti takvih odluka sa sjednice održane proljetos.

Kroz 2,5 satnu sjednicu vijećnici su 50 minuta potrošili na propitivanje izvršne vlasti kroz „aktualni sat“.

 

Ponosnim prisjećanjem na svoj doprinos u stvaranju i obrani Hrvatske i poslijeratnoj obnovi te motivacijskim obraćanjem članstvu pred nadolazeće predsjedničke izbore sinoć je u dvorištu kurije Janković pakrački HDZ obilježio 29. godinu osnutka gradskog odbora za tadašnju općinu Pakrac. Prije toga su položeni vijenci i u pakračkoj župnoj crkvi održana misa, naizgled protokol kakav je već godinama uobičajen. No za dugogodišnje pratitelje takvih manifestacija sinoć se predstavio jedan drugačiji HDZ. Vidjelo se to u nizu detalja. Od toga da je bilo samo četiri govornika koji su svaki govorili nešto manje od pet minuta (lani je dr. Glavić govorio 40 minuta) pri tom niti jednom ne spomenuvši bilo koju drugu stranku. Nisu spominjani nikakvi unutarnji neprijatelji. Izostali su i „partizani“ i „komunisti“ i sva inače uobičajena etiketiranja, kao i bilo kakvo euforično prisvajanje nedavne hrvatske povijesti. Prepoznalo je to i oko 200 okupljenih članova koji ovog puta govornike nisu prekidali euforičnim pljeskom.

Filmovi o dr. Šreteru i obnovi

Prije bilo kakvih govora prikazana su dva kratka dokumentarna filma. Prvi je bio govor dr. Ivana Šretera u prigodi osnivanja stranke 19. kolovoza 1990. godine pred Hrvatskim domom u Pakracu, dok je drugi film prikazao kako je Pakrac izgledao nakon ratnih razaranja 1992., a kako, uključujući i društveni život,  u proljeće ove godine.

Pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević se na početku, kao i svi kasniji govornici, prisjetila prvog predsjednika pakračkog HDZ-a dr. Ivana Šretera i njegove tragične domoljubne sudbine, a ostatak govora posvetila aktualnim projektima kojima nastoje poboljšati život u Pakracu što ne bi bilo moguće bez izrazite  potpore Vlade Republike Hrvatske podsjetivši  kako je Pakrac u ožujku po drugi put tijekom svojeg mandata posjetila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović, ali i na povijesni trenutak iz svibnja u Okučanima kada je Pakrac dobio dodatni status potpomognutog područja čime je ispravljena nepravda nekih prethodnih vlada.

Davor Huška, predsjednik GO HDZ-a, podsjetio je na povijesni tijek nastanaka HDZ-a u Pakracu  kao i o njegovom  kontinuitetu koji se između ostalog očitava u činjenici da su svi dosadašnji pakrački gradonačelnici dolazili iz redova ove stranke uputivši pri tome predstavnicima pakračke gradske uprave, na čelu s gradonačelnicom, čestitke na ostvarenim rezultatima, ali i zahvalnost članstvu u Pakracu, Lipiku i županiji na ustrajnosti u izlascima na izbore.

Huška je, kako je to najavio prije dva mjeseca u intervjuu za naše lokalne medije, rekao da se nakon 12 godina u veljači više neće kandidirati za čelno mjesto GO HDZ-a Pakrac, ali će i dalje svojim iskustvom i znanjem biti na raspolaganju budućem stranačkom vodstvu. Dio govora je posvetio i aktualnoj Predsjednici RH i stranačkoj kandidatkinji na predstojećim izborima Kolindi Grabar - Kitarović naglasivši njen doprinos i privrženost Pakracu te pozvao članstvo da joj daju glas.

Zahvala kroz realizaciju sna žrtava

Čestitku prigodom 29. obljetnice osnivanja Hrvatske demokratske zajednice u Pakracu uputio je i  dr.  Željko Glavić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Požeško-slavonske županije, naglasivši kako je upravo Pakrac jedan od simbola žrtve velikosrpske politike tijekom ratnih razaranja, ali i simbola obnove Republike Hrvatske. I on se s posebnim pijetetom prisjetio dr. Šretera i njegovih suradnika koji su na početku stvaranja naše države dali jedan nemjerljiv doprinos, istaknuvši kako im se možemo zahvaliti i odužiti samo na jedan način, a to je da strpljivo nastavimo izgrađivati našu domovinu onakvom kakvom su je oni sanjali, također pozvavši članstvo da izađe na izbore i daju glas njihovoj kandidatkinji.

Ljubav i zajedništvo zalog razvoja

Pomoćnik glavnog stranačkog tajnika Josip Šarić, sinoć u svojstvu izaslanika predsjednika HDZ-a RH Andreja Plenkovića, pozdravio je pakračke HDZ-ovce, naglasivši da je iz prikazanog filma vidio kako je mržnja rušila, ubijala i uništavala Pakrac, ali i da se istovremeno vidi i to kako je ljubav, predvođena HDZ-om sve ove godine, popravila, izgradila i nastavila razvijati  grad. Takav uspjeh pripisao je  potrebnom zajedništvo na svim razinama. Gledajući u budućnost Šarić je napomenuo da su neki članovi „prespavali“ parlamentarne EU izbore, ali se to ne smije dogoditi za predsjedničke, posebice u Dalmaciji i Slavoniji odakle je HDZ uvijek dobivao najviše glasova. On je ocijenio da su predsjednički izbori vrlo važni jer mogu biti značajan vjetar u leđa za parlamentarne izbore iduće godine koji trebaju rezultirati još jednom HDZ-ovom vladom kao čimbenikom daljnjeg razvoja Hrvatske kroz započete projekte.

Svečani program obilježavanja 29. obljetnice osnivanja Hrvatske demokratske zajednice u Pakracu započeo je poslijepodnevnim polaganjem vijenaca i svijeća poginulim hrvatskim braniteljima na Rimokatoličkom groblju u Pakracu, kod biste prvog predsjednika Republike Hrvatske i prvog predsjednika HDZ-a dr. Franje Tuđmana te kod biste dr. Ivana Šretera, što se dobro poklopilo s jučerašnjim Međunarodnim danom nestalih osoba.

Među uzvanicima, za razliku od ranijih godina kada su dolazila izaslanstva iz svih općina i gradova županije i šire,  bili su tek susjedi iz Lipika te mr. Marko Širac, počasni građanin Pakraca.

Od vijećnika izabranih na izborima 5. svibnja izborom predsjednika i potpredsjednika u gradskoj vijećnici su danas konstituirana vijeća talijanske, češke i srpske nacionalne manjine Grada Pakraca.

Naredne četiri godine 15 vijećnika bez protukandidata su izabrali Damira Bartoluzzija za predsjednika Vijeća talijanske manjine, a za njegovog zamjenika Ivana Demartinija. Istim postupkom Česi su za predsjednika izabrali Alojza Herouta, a za zamjenika Zlatka Bahnika.

Kod srpske manjine vijeće će naredne četiri godine voditi Milan Kozlović i zamjenik Obrad Ivanović, također izabrani bez protukandidata.

I dok su kod Talijana i Čeha sjednice završene izborom čelnih ljudi, Nikola Ivanović dosadašnji predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine, izabranim je čelnicima poželio da nastave aktivnosti koje je provodio posljednje tri godine, a koje su se odnosile ponajviše na rad s djecom i mladima, skrb o starima i nemoćnima, obilježavanje pravoslavnih svetkovina poput Male Gospojne, Duhova, Svetog Save i slično. Također im je poželio nastavak dobre suradnje s Gradom Pakracom, Srpskom pravoslavnom crkvom, raznim udrugama s područja Pakraca čime će zadržati da vijeće ostane mjesto koje će biti pokretač i koordinator svih aktivnosti srpskog naroda u ovom kraju.

Konstituirajućim sjednicama je prisustvovala i pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević te pročelnik gradske uprave Tomislav Petrač koji su čestitajući izabranima poželjeli dobar rad i suradnju s Gradom.

Na jučerašnjim izborima za EU parlament na 22 biračka mjesta na području Grada Pakraca na izbore je izašlo 2092 glasača ili 29,78 posto upisanih čime smo gotovo identični državnom prosjeku, ali je to istovremeno 126 više izašlih  birača nego 2014. godine, odnosno u postotku za pet posto, identično onome što se po pitanju izlaznosti jučer događalo u cijeloj Hrvatskoj.

Najviše glasova je dobila lista HDZ-a za koju je glasovalo 781 birač (38,93%). Drugi po broju glasova je SDP za koju je glasalo 313 glasača (15,60%). Lista SDSS je dobila 224 glasa (11,16%), lista Mislava Kolakušića 127 (6,33%), a Živi zid 107 ( 5,33). Ostale liste dobile su od nekoliko desetaka do nula glasova.

Što se tiče preferencijalnih glasova najviše ih je dobio Karlo Ressler (HDZ) 167, Biljana Borzan (SDP) 107, Mislav Kolakušić 94. Jedini Pakračanin kandidat na ovim izborima  Nikola Ivanović (SDSS) je dobio 79 glasova, jedan više od nositelja njegove liste Milorada Pupovca, dok je pakračka pobjednica izbora prije pet godina Ruža Tomašić (tada na listi HDZ-a -223 glasa) sada dobila 62 glasa. Sličan nazadak je ostvario i SDP-ovac Tonino Picula, prošli put 194, sada 79 glasa.

U odnosu na izbore prije pet godina lista HDZ-a je izgubila 115 glasova, a gubitak SDP iznosi još i više - 249 glasova. Ti glasovi su razmrvljeni pripali novonastalim listama poput Mislava Kolakušića i drugih.

U odnosu na rezultate u cijeloj Hrvatskoj HDZ je u Pakracu, kao i u cijeloj Požeško-slavonskoj- županiji, dobio nešto više glasova nego u državi, konkretno kod nas to povećanje iznosi 16 posto, dok je SDP kod nas prošao za oko tri posto lošije od državnog rezultata. Jedino bitno odstupanje u odnosu na državne rezultate prisutno je, što je razumljivo s obzirom na nacionalni sastav birača, kod SDSS koji je kod nas treća stranka s 11,6 posto dok je na državnoj razini taj rezultat znatno slabiji.

Izbori su tehnički prošli besprijekorno, potvrdili su u gradskom izbornom povjerenstvu.

 

Do 11 sati na 22 biračka mjesta na području Grada Pakraca na izborima za Europski parlament od 7022 birača je izašlo 685 što je manje od 10 posto, izvijestili su iz gradskog izbornog povjerenstva. Prije pet godina ukupno je  na području Grada Pakraca izašlo 25 posto birača.

Također su iz povjerenstva potvrdili da su jutros prema planu otvorena sva 22 biračka mjesta, sedam u Pakracu te u Badljevini, Omanovcu, Španovici, Novom i Starom Majuru, Batinjanima, Donjoj Obriježi, Velikom Banovcu, Tornju, Kraguju, Šumetlici, Branešcima i Kusonjima  te su prva četiri sata protekla bez ikakvih teškoća.

Birališta su otvorena do 19 sati.

Biračke kutije čekaju 7022 pakračka birača, koliko ih je bilo na biračkom popisu prije desetak dana kada su zaključeni, sutra će moći glasovati na  na 22 biračka mjesta. U odnosu na nekoliko prethodnih izbora (lokalni, parlamentarni…) jedina je razlika što je ukinuto biračko mjesto u Kapetanovom Polju i 40-tak tamošnjih birača upućeno je na glasovanje u susjedne Ploštine. Svi ostali glasuju tamo gdje su glasovali i proteklih godina, uz Ploštine na sedam biračkih mjesta u Pakracu te u Badljevini, Omanovcu, Španovici, Novom i Starom Majuru, Batinjanima, Donjoj Obriježi, Velikom Banovcu, Tornju, Kraguju, Šumetlici, Branešcima i Kusonjima.

Na biračkim mjestima, koja su otvorena od 7 do 19 sati,  radit će birački odbori sastavljeni od desetero članova pri čemu je predsjednik i zamjenik nestranačke osobe imenovane od izbornog povjerenstva, a po četiri člana imenovale su stranke iz saborske većine, odnosno opozicije.

Gradsko izborno povjerenstvo na čijem čelu je uobičajeno Tomislav Petrač cijelog dana će raditi u pakračkoj gradskoj upravi, a u predvorju „općinske“ zgrade dežurat će nadležne službe državne uprave za popis birača gdje će građani koji su svojom ili tuđom greškom „ispali“ sa popisa birača moći će dobiti potvrdu o naknadnom upisu i uz pomoć nje obaviti glasovanje.

Listići koje će na biračkim mjestima dočekati glasača su bijele boje, ogromnih dimenzija 64 puta 43 centimetra. Razlog takve „listurine“ kojeg će birači prije ubacivanja u kutije morati višestruko presaviti je u činjenici da su na njima 33 liste (stranačke, koalicijske ili neovisne)  poslagane abecednim redom njihovog naziva i 396 kandidata (12 na svakoj listi) za Europski parlament poslagani redom po izboru predlagatelja liste.

Birač glasuje zaokruživanjem rednog broja ispred naziva kandidacijske liste, a preferira li nekog kandidata na njoj, zaokružuje i redni broj ispred njegova imena i prezimena (preferencijalni glas). Dakle, ne može se glasati za jednu listu, a preferencijalni glas dati kandidatu s druge liste. U tom slučaju preferencijalni glas je nevažeći, a glas za listu se uvažava. Uvažava se i glasački listić na kojem nije konzumirano preferencijalno glasovanje.

U svibnju 2014. godine kada su zadnji put provođeni izbori za EU parlament na 23 pakračka birališta je izašlo 1966 birača ili 24 posto od tada 8175  upisanih birača što je bilo za 1,2 posto manje od hrvatskog prosjeka, a najviše glasova je dobila koalicijska lista koju je predvodio HDZ – 866 ili 45,6 posto. Najviše preferencijalnih glasova, 223, dobila je Ruža Tomašić na listi HDZ-a i partnera.

OGLAS B1