Proračun Grada Pakraca u 2019. godini planiran je u iznosu od 42.443.700 kuna što je upola  viša u odnosu na realizaciju u 2017. godini, odnosno za trećinu više u odnosu na plan ovogodišnjeg proračuna, zaključak je sjednice Gradskog vijeća Pakraca usvojen na jučerašnjoj sjednici koja je neuobičajeno održana u kongresnoj dvorani Poduzetničkog centra Pakrac.

Obrazlažući ovako veliki planirani prihod gradonačelnica Anamarija Blažević naglasila je da su vlastiti proračunski prihodi porasli s donedavnih 9 milijuna kuna na oko 22 milijuna što je rezultat promjene načina raspodjele poreznih prihoda od državne do lokalne razine. Unatoč tom velikom prihodu ona tvrdi da je plan realan i da, kao i ove godine, očekuje tijekom godine ponovo rebalans s podizanjem prihoda.

Vinko Pečanić, voditelj Odsjeka za gospodarstvo i financije, je ovako optimistička predviđanja po pitanju gradske kase dodatno pojasnio uzlaznom fazom ekonomskog ciklusa s povećanjem gospodarske aktivnosti na razine cijele države koja rezultira povećanjem poreznih prihoda.

SDP protiv

Klub vijećnika SDP-a je na proračun uložio dva amandmana. Prvim su zahtijevali da se stavka poticanje poduzetništva u prijedlogu gradonačelnice predviđena s 500.000 kuna poveća za dodatnih 250.000 kuna koju bi namaknuli s proračunske pozicije predviđene za financiranje kupovine udžbenika za osnovce planirane u iznosu od  350.000 kuna, obrazlažući to činjenicom da će kupovinu udžbenika financirati država. Drugim amandmanom predlažu novu proračunsku stavku u iznosu od 100.000 kuna kojom bi se pomoglo  građanima prilikom izgradnje prve nekretnine, a ona bi konkretno značila oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa.

Gradonačelnica Blažević se zahvalila na prijedlogu, ali je oba odbila. Prvi stoga što još nije posve definirano da li će država financirati udžbenike, a ako i hoće, to će se odnositi samo na obvezne, a ne i na prateće poput radnih bilježnica, ali je ostavila mogućnost da se o tome razgovara na rebalansu.

Zbog neprihvaćanja amandmana, objasnio je Dragan Marin, tri jučer nazočna vijećnika SDP-a (nedostajao Neven Garača) nisu glasovala za prijedlog proračuna pa je on prihvaćen s 12 glasova preostalih vijećnika.

Prihodi od zajedničkih i gradskih poreza se tako u 2019. godini planiraju u visini od 22 milijuna kuna i čine polovinu proračuna. Prihodi od pomoći se planiraju u visini od 15,5 milijuna kuna, pri čemu 8,1 milijun kuna predstavlja pomoći iz fondova Europske unije prema već zaključenim ugovorima sa odgovarajućim provedbenim tijelima.

Dr. Kristina Milek, predsjednica kluba vijećnika HDZ-a, nakon što je iskazala nadu da će proračun uspjeti izbjeći sve zamke javne nabave, što je bila prepreka u realizaciji ove godine,  istaknula je da joj je žao što zbog banalnosti kolege iz SDP-a nisu prihvatili vrlo dobar prijedlog proračuna, a Miroslav Ivančić, predsjednik Vijeća, naglasio je da proračun iz godine u godinu raste što ukazuje da smo na dobrom putu da postanemo oaza lijepog življenja.

Identično prijedlogu proračuna za 2019. kod glasanja je prošao i rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tri vijećnika SDP-a nisu glasovali za njega što je Marin objasnio činjenicom da i lani gradonačelnica nije prihvatila njihove amandmane, koji su se tada odnosili na financiranje udžbenika, pa principijelno nisu htjeli glasovati niti za njegov rebalans.

Ove godine potrošili 32 milijuna

Ukupni iznos planiranih prihoda gradske kase u ovoj godini s početno planiranih 35,7 milijuna kuna smanjen je na  32,4 milijuna, a razlog je nerealizirana sredstva različitih pomoći države i fondova EU do kojih je došlo uslijed sporosti u postupku javne nabave ili kašnjenjem radova od strane izvođača na pojedinim gradilištima, ali se ta sredstva prenose u proračun za iduću godinu.

Prema usvojenom planu gradska kasa će ovu financijsku godinu završiti s minusom od 750.000 kuna, što je posljedica akumuliranog minusa u prethodnim godina koji je tijekom 2018. godine smanjen za 300 tisuća i plan je dogodine završiti godinu bez minusa, pojasnili su gradonačelnica i Pečanić.

U ostalom dijelu sjednice vijećnici su usvojili jednoglasno više tehničkih točaka koji su se uglavnom odnosili na usklađivanje gradskih akata sa zakonskim izmjenama.

Komunalna naknada bez povećanja

Za život građana u tom dijelu najvažnija je Odluka o komunalnoj naknadi, mada niti ona ne donosi građanima nikakve bitne promjene. Kako je istaknula gradonačelnica, intencija prilikom ovog  usklađivanja sa zakonom je bila ne povećavati iznose koje građani plaćaju na ime komunalne naknade. Tako će ona financijski iznositi isto kao i do sada osim za stanovnike ulica Sedlar, Radničkih sindikata i Silvije Strahimira Kranjčevića, kojima je promijenjena zona naplate komunalne naknade iz treće u drugu, uslijed poboljšanja (asfaltiranje) komunalne infrastrukture, dok će stanovnici Aleje kestenova do završetka radova na izgradnji prometnice i pješačke staze plaćati manju komunalnu naknadu. Obveza plaćanja komunalne naknade proširena je na sve stanovnike, što znači da će ju, za razliku do sada, plaćati i stanovnici udaljenih psunjskih naselja, ali u simboličnim iznosima u skladu sa stanjem infrastrukture koja je tamo prisutna.

Vijećnici su jučer usvojili i izmjenu Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Dječjeg vrtića što je zapravo samo usklađivanje akata sa stvarnim stanjem koje je izmijenjeno po pitanju broja zaposlenika uslijed uskoro započetog rada u poslijepodnevnoj smjeni.

Dobro prihvaćene gradske poticajne mjere

Jučerašnja sjednica trajala je neuobičajeno kratko, tek dva sata, a dio razloga je i u kratkoći „aktualnog sata“ u kojem vijećnici propituju gradonačelnicu, na što su potrošili tek 23 minute. Od najvažnijih pitanja ističemo vrlo dobar odaziv građana na poticajne mjere koje je Grad uveo ove godine. Tako su poduzetnici podnijeli 75 zahtjeva (11 zapošljavanje, 61 nabava dugotrajne imovine, 3 nove djelatnosti)  za poticanje razvoja gospodarstva na što je iz gradske kase potrošeno oko 380.000 kuna, liječnici su podnijeli 16 zahtjeva u svom segmentu na što je potrošeno 71.000 kuna i još će do kraja godine biti isplaćeno 13.000,  dok je u mjeri „Tri plus“ podneseno ukupno 86 zahtjeva na što je potrošeno oko 90.000 kuna, odgovorila je gradonačelnica na pitanje M. Ivančića.

Odgovarajući na pitanje dr. Kristine Milek koje je ujedno sadržavalo i čestitke za organizaciju sjednice Savjeta za Slavoniju održanu dan ranije, A. Blažević je istaknula zadovoljstvo činjenicom da je Pakrac pozitivno prezentiran u medijima, a za samu  organizaciju su stigle i pohvale od Ministarstva regionalnog razvoja  i protokola Vlade. Gradonačelnica je zahvalila svima koji su sudjelovali u organizaciji, a kao dodatnu vrijednost je naglasila činjenicu da su u segmentu neophodnih usluga zaposleni isključivo domaći poduzetnici.

Mihajla Pavković (SDP) se interesirala da li će biti zasađeno novo drveće u Aleji kestenova za što je od Marije Čar, voditeljice Odsjeka za komunalne poslove, dobila potvrdan odgovor u vidu podatka o sadnji 22 stabla crvenog kestena. Zoran Krejči (SDP) je ukazao na nepravednost da se građani Pakraca u poticanju zamjena bojlera koji je provodio Fond za zaštitu okoliša sufinanciraju sa samo 40 posto, dok su neka područja sufinancirana s 80 posto. Dragan Marin je ponovo ukazao na potrebu krčenja bagremika sa zemljišta u vlasništvu Grada na Praulji na što je Blažević iskazala žaljenje što to nije do sada odrađeno pa će Almir Delihodžić, voditelj gradskog komunalnog pogona, od sada sjediti na sjednici vijeća da čuje izravno vijećničke primjedbe što je postala praksa koja je po prvi put primijenjena na ovoj sjednici pa se uskoro mogu očekivati „gradske motorke“ na Praulji.

 

 

 

 

 

 

 

 

I ova sjednica Savjeta za Slavoniju održana danas u Pakracu je potvrdila da je ova Vlada za Slavoniju napravila više nego i jedna prethodna. Ukazuje na to podatak da smo od zadnje održane u rujnu ugovorili projekte za  dodatnih 618 milijuna  kuna, čime smo došli do 8,5 milijarde, odnosno 45 posto od predviđenih 18,2 milijarde  kuna, rekao je po završetku sjednice na tiskovnoj konferenciji predsjednik Vlade Andrej Plenković.

„Velika mi je čast i zadovoljstvo i čast što je Savjet za Slavoniju danas zasjedao u Pakracu jer mislim da je Pakrac reprezentativan i da je pokazao koliko je njemu potreban Savjet, potrebna su mu sredstva EU fondova koji su upravo namijenjeni gradovima na ovakvim područjima. U našem gradskom proračunu još uvijek postaje sredstva za uklanjanje ratnih ruševina. Svi mi težimo razvoju i ovaj savjet, ova pomoć svih ministarstava je u ovakva mjesta dobro došao“, rekla je gradonačelnica Anamarija Blažević.

Gradonačelnica je iskazala veliki optimizam da će se s projektima o kojima se danas razgovaralo na dva mjesta i u dva navrata s premijerom Plenkovićem početi dogodine ostvarivati, ali je istaknula da je riječ o izuzetno velikim projektima, posebice kada je u pitanju projektna dokumentacija koja neće moći biti gotova u jednoj godini.

Veliki optimist je Davor Huška, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja, koji je istaknuo da ne pamti da se ovako veliki i značajni politički skup održao u Pakracu poslije rata. U današnjim kontaktima on kao najvažnije ocjenjuje razgovore  Bolnici.

„Ugovor o energetskoj obnovi Bolnice bit će potpisan najvjerojatnije u siječnju i na meni je da u Ministarstvu osiguram onaj dio sredstava kojim moramo sudjelovati sami. Nakon toga slijedi javna nabava i ne vidim što bi spriječilo početak radova iduće godine. Obnova potkrovlja ide već u proljeće, a uređaj za CT bi već bio u bolnici da nije bilo žalbe na natječaju za njegovu javnu nabavu. Brzina izrade projektne dokumentacije za obnovu objekata stare bolnice također će ovisiti o brzini provedbe javnih natječaja jer je opet riječ o višemilijunskim projektima, približno oko 1,5 milijun za svaki od dva objekta i to je regionalni projekt. Što se tiče ceste Pakrac- Lipik- Lipovljani, iz Hrvatskih cesta je najavljen za dogodine, ali na tome ima još puno posla. Jedan od problema je i broj vozila koji tuda prometuju, koji trenutno nije dovoljan, ali će on rasti. Ono što možemo dobiti uvrštavanjem Pakraca u Projekt revitalizacije malih gradova je nemjerljivo i prvenstveno je na nama da pripremimo projekte s građevinskim dozvolama.  Potporu ministrice imamo i sada je na nama da uđemo u treći ciklus koji će biti otvoren za male gradove do 10.000 stanovnika“, rekao je nakon sjednice Savjeta Davor Huška.

Poslije sjednice u protokolu potpisivanja ugovora ministar državne imovine Goran Marić uručio je gradonačelnici Blažević tabularnu ispravu kojom Republika Hrvatska vlasništvo nad zgradom mjesnog doma u Velikom Banovcu predaje u vlasništvo Gradu Pakracu.

pišu: Darko Baronica i Iva Milinčević

Pakrac je danas zahvaljujući 7. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem bio vrlo živa pozornica hrvatske politike kroz koji su na više različitih radnih sastanaka sudjelovali  predsjednik Vlade Andrej Plenković, ali i devet ministara: regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i glavna koordinatorica Savjeta Gabrijela Žalac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, ministar državne imovine Goran Marić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić i ministar turizma Gari Cappelli te ostali članovi Savjeta koji još čine pet slavonskih župana, a u više tematskih skupova sudjelovali su različiti pomoćnici ministara, državni tajnici, saborski zastupnici, čelnici lokalnih i regionalnih samouprava. Glavne teme su bili zdravstvo i turizam.

Uspješan posjet bolnici

Za Pakrac jedan od značajnijih sastanaka prethodio je sjednici Savjeta i održan je u Općoj županijskoj bolnici i bolnici hrvatskih veterana Pakrac gdje je u prisutnosti čelnika Grada, ravnateljica Marina Major upoznala premijera i ministra Kujundžića s povijesti bolnice i sadašnjim djelatnostima, ali i potrebama: provođenje odobrenog projekta energetske obnove vrijednog 13 milijuna kuna, dovršetak obnove bolnice pri čemu misli na neobnovljeno potkrovlje namijenjeno radu uprave, zahvata vrijednog 1,3 milijuna kuna, i nabavka novog CT uređaja vrijednog 3 milijuna kuna što je prema njenoj izjavi nakon zatvorenog sastanka premijer Plenković prihvatio.

Na istom sastanku Davor Huška, nekadašnji pakrački gradonačelnik i sadašnji pomoćnik ministrice regionalnog razvoja, govorio je o potrebi izrade projektne dokumentacije za obnovu i prenamjenu objekata bivše bolnice: zgrade psihijatrije u dom za hrvatske branitelje, zgradu bivše kirurgije u znanstveni centar za razvoj medicine i zdravstvenog turizma uz sufinanciranje njihove obnove iz Fonda za sufinanciranje projekata EU koji postoji u njegovom Ministarstvu.

Prije same sjednice Savjeta premijer Plenković i dio dužnosnika u pratnji pakračkog čelništva obišli su bistu dr. Ivana Šretera kojem su paljenjem lampiona odali počast.

Sastanak s gradskim čelnicima

Nakon toga su se u Hrvatskom domu premijer Plenković, ministrica Žalac te ministri Kujundžić i Kuščević sastali s gradskim izaslanstvom, a na za medije zatvorenom sastanku, gradonačelnica Anamarija Blažević, dogradonačelnik Marijan Širac, predsjednik Gradskog vijeća Pakrac Miroslav Ivančić i Davor Huška prezentirali su ovim vladinim dužnosnicima potrebu boljeg povezivanja Pakraca s autoputom za što je potrebno izraditi projektnu dokumentaciju za brzu cestu Pakrac-Lipik- spoj na autoputu kod Lipovljana. Također je traženo, što je prema izjavi Huške i odobreno, uvrštavanje Pakraca u program revitalizacije malih gradova.

 

 

Gradonačelnica govorila u uvodu

Na tu temu gradonačelnica Blažević govorila je na početku sjednice Savjeta koja je nešto poslije započela u sali „Tirola“ Hrvatskog doma. Svoje točno petominutno obraćenje praćeno video snimkom sadašnjeg stanja u Pakracu započela je podsjećanjem na ratnu štetu u iznosu od 263 milijuna eura i poslijeratnim naporima u obnovi koji su započeli obnovom objekata društvene infrastrukture stavljajući naglasak na izuzetno važnu obnovu zdravstvenih objekata, te razvoju visokog školstva, a nastavljeno uspješnom izgradnjom poduzetničke infrastrukture, naročito kroz dvije poduzetničke zone. Pri tom su vrlo uspješno korišteni predpristupni, a kasnije i fondovi EU, čije provođenje u različitim fazama dovršenosti su i sada u tijeku. No za više, posebice kada je u pitanju gospodarstvo i razvoj turizma, neophodna je bolja prometna povezanost, rekla je gradonačelnica. Ona je istaknula napore koje gradska uprava ulaže kroz više mjera u demografsku obnovu.

Sudionike sjednice Savjeta koju je otvorio premijer Plenković pozdravio je i župan Alojz Tomašević istaknuvši značaj koji, pokretanjem ovog savjetodavnog tijela i sredstva osigurana kroz njega za Slavoniju, a riječ je o 18,2 milijarde kuna, ima na Požeško-slavonsku županiju.

Paralelno s pobrojanim prijepodnevnim  aktivnostima premijera održani su i neki drugi sastanci, pa su se tako s ministrom turizma Capellijem i županima sastali predstavnici županijskih i lokalnih turističkih zajednica, a sve to su pratile novinarske ekipe koje u tom broju odjednom u Pakracu nisu bile godinama.

Dok ovo javljamo sjednica je u tijeku, a po njenom završetku je predviđeno potpisivanje ugovora i uručenje odluke za područje Slavonije, Baranje i Srijema, kao i tabularna isprava Gradu Pakracu, nakon čega su predviđene izjave za medije.

 

Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem bit će održana sutra u Pakracu. Uobičajeno i najavljeno na sjednici će prisustvovati predsjednik Vlade Andrej Plenković te više ministara.

Tema ove sjednice Savjeta su turizam i zdravstvo, pa se očekuje dolazak resornih ministarstava Garija Capellija i dr. Milana Kujundžića, ali i još nekih poput ministra gospodarstva Darka Horvata te regionalnog razvitka i fondova EU Gabrijele Žalac.

Uobičajeno je da na sjednici prisustvuje pet slavonskih župana, te gradonačelnici gradova iz županije gdje se sjednica održava, a pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević će ovog puta biti i u ulozi domaćice.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je u ožujku 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“. Projekt je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz europskih fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Do sada je održano pet sjednica, a posljednja 21. rujna u Belom Manastiru.

Hrvatski premijeri u Pakracu

Svi dosadašnji hrvatski premijeri iz redova HDZ-a bar jednom su mu vrijeme trajanja mandata posjetili Pakrac, dok SDP-ovi Ivica Račan i Zoran Milanović ne, kao niti nezavisni Tihomir Orešković.

Posljednji čelnik Vlade RH koji je boravio u Pakracu je bila Jadranka Kosor koja je u pratnji ministara Domagoja Ivana Miloševića i Đure Popijača prisustvovala svečanoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac 19. ožujka 2011. godine priznavši s govornice da je u Pakracu rjeđe nego što bi željela. Nakon sjednice je otvorila pogon Elekte u pakračkoj poduzetničkoj zoni i odjurila za Zagreb.

Ivo Sanader je u funkciji premijera posjetio Pakrac 2. rujna 2005. godine kada je u pratnji ministra kulture Bože Biškupića obišao gradilište Hrvatskog doma gdje su ga ujedno upoznali i s planovima daljnje obnove pakračke župne crkve, a u gradskoj vijećnici sa sastao s čelnicima Grada i Županije, tada Davorom Huškom i Antom Bagarićem. Razgovaralo se o vodozahvatu Šumetlica i razminiranju.

U funkciji premijera Zlatko Mateša u Pakracu je boravio u listopadu 1996. godine kada je otvorio sajmište na Matkovcu te položio kamen temeljac za stambenu zgradu za hrvatske branitelje, takozvanu „uglovnicu“ i  spomen obilježje na pakračkom RKT groblju. S čelnicima Pakraca i Lipika Damirom Špančićem i Stjepanom Horvatom te županom Bagarićem, kao i čelnicima lokalnih tvrtki, u upravnoj zgradi Papuka razgovarao je o pomoći ovoj drvnoj industriji i lipičkoj staklani, kao i gospodarstvu općenito.

Nikica Valentić je kao premijer Pakrac posjetio dva dana nakon Bljeska, u svibnju 1995. godine i tada je otišao u pratnji više ministara na Gavrinicu da se uvjeri u povratak civilnog života i pravne države na donedavno okupiranom području.

Andrej Plenković je službeno boravio u Pakracu u sklopu predizborne kampanje za izbore za Europski parlament u travnju 2013. godine.

 

Mihael Andrijanić iz Velikog Banovca novi je predsjednik mladeži HDZ-a Pakrac izabran na mandat od dvije godine, odlučeno je na unutarstranačkim izborima održanima sinoć u stranačkim prostorijama u zgradi Ćirinović u Pakracu.

Andrijanić je naslijedio bivšeg predsjednika Ivana Frićera, a u novi sastav gradskog odbora MHDZ-a Pakrac izabrani su Ivan Švasta, Domagoj Ajman, Gabrijel Tutić, Ivan Hofman, Nikolina Nora, Marija Cavalli, Karolina Varat i Kristina Špelić, dok su u nadzorni odbor izabrani Claudia Hofman, Karlo Rek i Mario Varat.

Izborima su prisustvovali i Davor Huška, predsjednik GO HDZ-a Pakrac, kao i gradonačelnica Anamarija Blažević, koji su tom prilikom čestitali novoizabranom vodstvu dodavši kako će sve akcije i inicijative mladeži imati podršku i pomoć.

Novi predsjednik Mihael Andrijanić zahvalio se na pruženoj prilici ističući kako će kroz dvije godine sve aktivnosti prvenstveno biti usmjerene u poboljšanje uvjeta mladih na pakračkom području.

 

 

Sedma sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, nakon rujanskog zasjedanja u Belom Manastiru, u prosincu će biti održana u Pakracu što je velika čast i zadovoljstvo, a i prilika koju moramo iskoristiti kako bi se premijeru, ministrima i ostalim članovima Savjeta dobro prezentirali, rekla je gradonačelnica Anamarija Blažević odgovarajući na pitanje predsjednika Vijeća Miroslava Ivančića (HDZ) što je svakako najvažnija vijest iz 31-minutnog dijaloga u Aktualnom satu gradonačelnice i vijećnika na sinoćnjoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac.

Druga važna tema, osim uobičajenog seta komunalne problematike, odnosila se na raspravu o nepovoljnim demografskim kretanjima. Nju je već standardno otvorio SDP-ov vijećnik Zoran Krejči pozivajući se na informacije Državnog zavoda za statistiku nedavno objavljene u medijima koji dokazuju da iseljavanje iz Pakraca nije sporadično već učestala pojava.  Prema tim informacijama i Krejčijevoj interpretaciji iz Pakraca i Lipika, unazad godinu dana iselilo je tisuću stanovnika. Je li vrijeme da na Gradskom vijeću napravimo akcijski plan i obratimo se Vladi, pitao je gradonačelnicu Krejči.

Odgovarajući mu ona je rekla da nije sporno da ljudi sele i ne smatra se za to krivom. Zato imamo demografske mjere, a očekujem i konstruktivne prijedloge i od vas, rekla je Blažević na što joj je Krejči replicirao da su ih oni već dali poput ukidanja prireza i kupovine udžbenika. U raspravu se uključio Ivančić tražeći  da se od MUP-a zatraže konkretni podaci odjave prebivališta i u kojem broju se to odnosi na njihovu zakonsku obvezu da sami ukidaju prebivališta za osobe koje su iz Pakraca odselile još 1991. godine.

Ivan Fričer (HDZ) je istaknuo probleme lokalnih drvoprerađivača koji u sustavu Hrvatskih šuma nemaju dovoljno količine drvne mase koja im je sirovina čime se ugrožava sedam lokalnih drvoprerađivača koji zapošljavaju oko 150 ljudi te je tražio pomoć Grada. Blažević je rekla da je nedavno na tu temu bio sastanak u PC Pakracu na kojem je bio i župan te će se o tome očitovati ministru Tolušiću i Hrvatskim šumama u koji kao Grad nemaju upliv.

Većina sinoć istaknute komunalne problematike odnosila se na nedostatke uz prometnice koje su u vlasništvu Županijske uprave za ceste što je već samo po sebi problem jer Grad ima ograničene mogućnosti intervencije. Igor Cavalli (HDZ) je istaknuo probleme  autobusnih stajališta u Obriježima i Banovcima. Saša Hejtmanek (HDZ) loše nogostupe uništene izgradnjom kanalizacije u Badljevini, a Dragam Marin (SDP) potrebu postavljanja pješačke zebre u Ulici kneza Branimira. O svemu tome bit će obaviješten ŽUC.

Odgovarajući na pitanje o badljevačkoj kanalizaciji Blažević je istaknula da će radovi biti nastavljeni za desetak dana jer su Hrvatske vode osigurale 600.000 kuna. Vlado Eck (HDZ) je upozorio na propadanje dječjeg igrališta kod škole u Prekopakri kojem je nužna sanacija o čemu će biti obaviješten osnivač - Županija. Dragan Marin se založio za veću mogućnost građana da sudjeluju u kreiranju gradskog proračuna na što mu je Blažević odgovorila da to mogu putem mjesnih odbora, modernim komunikacijskim sredstvima poput facebooka ili izravno na gradskoj internetskoj stranici.

Zgrada „komitet“ ili DPO na Trgu Ivana Pavla II je sada u potpunosti u državnom vlasništvu i interes za njeno korištenje su do sada iskazali Centar za socijalnu skrb i Ministarstvo pravosuđa pa se očekuje uskoro napokon njeno stavljanje u funkciju.

U obnovu zgrade Spahijskog podruma, nakon što smo godinama sami po malo „krpali“ sada se uključuje i država, a početak konkretnih radova se može očekivati dogodine, odgovori su gradonačelnice na dva pitanja koja je postavila Mihajla Pavković (SDP).

Idući tjedan se može očekivati javni poziv za najam vodomata koji je u gradskom vlasništvu, a koji je proljetos maknut s tržnice, odgovorio je dogradonačelnik Marijan Širac na pitanje Krejčija.

 

OGLAS B1
OGLAS B2