- PIŠE: Franjo Delač
- 4193
Aleksandar Aco Stanković sinoć je promovirao svoju knjigu „Depra“ u Multikulturnom centru u Lipiku u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Lipik. Novinar Hrvatske radiotelevizije, urednik emisije Nedjeljom u 2, napisao je nekoliko zbirki poezije, jednu zbirku priča i knjigu Depra koja govori o bolesti 21. stoljeća, a to je depresija.
„Depresija je ozbiljna bolest, to nije loše raspoloženje. U hrvatskom jeziku ne postoji distinkcija između depresije kao lošeg raspoloženja i depresije kao kliničke bolesti. Loše raspoloženje dođe i prođe, zbog neuzvraćene ljubavi, poraza omiljenog sportskog kluba, egzistencijalne situacije, međutim taj osjećaj traje nekoliko sati ili dana i uglavnom prođe. Depresija kao ozbiljna i opasna bolest je nešto što dođe i ne prođe, bolest s 1000 lica od kojih sam ja upoznao neka“, otpočeo je Stanković.
Rekao je kako ga je depresija pomela prije 14 godina, kroz četiri-pet dana, poput oluje. Simptomi su se počeli javljati jedan za drugim i nakon tih pet dana jednostavno više nije bio sposoban za normalan život te je supruzi rekao da mora potražiti stručnu pomoć. Prvi simptom bio je nespavanje, potpuni nedostatak sna tri dana zaredom tijekom kojih nije spavao ni minutu. Nakon treće neprospavane noći počeli su se javljati ostali simptomi.
„Prvo se pojavila snažna anksioznost, duboki nemir, osjećaj da želiš iskočiti iz svoje kože. Drugi simptom bio je tremor, tresle su mi se ruke i noge. Sljedeći dan uz ta dva pojavio mi se i treći simptom, nedostatak koncentracije. To je stanje nalik teškom pijanstvu, uz izostanak gubitka ravnoteže. Nisam mogao voditi normalan razgovor dulje od 30 sekundi ili minutu, a da mi misli potpuno ne odlutaju. Četvrti simptom koji se javio isti dan bio je gubitak apetita, te sam kroz sljedećih mjesec dana izgubio deset kilograma. Peti simptom bile su crne misli, pratitelj svake dobre depresije“, analizira Stanković progresiju svoje bolesti.
Kvaliteta života toliko mu je opala da nije mogao normalno funkcionirati te je supruzi rekao da moram otići kod liječnika, kod psihijatra i potražiti stručnu pomoć. Psihijatrica mu je nakon inicijalnog razgovora rekla kako misli da se radi o depresiji, ali da ju ne može dijagnosticirati odmah, već će se morati nastaviti čuti i viđati kroz sljedećih dvadesetak dana.
Pričao je dalje Stanković kako je nakon što mu je depresija služeno dijagnosticirana i propisana terapija trebalo proći dva do tri mjeseca da medikamenti počnu davati prve rezultate. To početno razdoblje bilo je najteže izdržati zbog osjećaja posvemašnog beznađa, kao i bojazni u vezi toga hoće li mu ikad biti bolje. Kolegama se povjerio i priznao da mu je dijagnosticirana depresija, međutim nadređenima zbog straha od otkaza nije htio reći ništa.
Uspio je raditi i tijekom čitavog tog najtežeg razdoblja, pri čemu mu je najteže bilo pred emitiranje emisije s našim proslavljenim tenisačem i teniskim trenerom, Nikolom Pilićem. Pola sata prije emisije bio je spreman odustati, što bi bio presedan. Rekao je kolegici da ne može voditi suvisao razgovor. Na njeno pitanje može li barem čitati pripremljena pitanja, pokušao je i shvatio da može. Odlučili su ipak probati, pri čemu se fokusirao isključivo na čitanje pitanja i kaže – čini se kako nitko nije shvatio u koliko se teškom stanju nalazi, pa čak ni gost.
Kako je terapija postupno počela djelovati, uspio se vratiti normalnom životu. Naravno, oporavak nije bio ravna linija, više sinusoida, ali kaže da mu nikad više nije bilo tako teško kao ta prva dva-tri mjeseca. Uz medikamente i povremene psihoterapijske sastanke, uspijeva održavati kvalitetu života. Izdavanje knjige s kojom je u javnost izašao sa svojom bolešću nije bila laka odluka, ali ju je uz podršku supruge i obitelji ipak donio, te kaže kako su reakcije neočekivano dobre.
Nakon što je predstavio knjigu, mnogi su mu ljudi prišli i otvorili se u vezi svojih, usporedivih iskustava, a i jučer se u prostorima lipičkog Multikulturnog centra javilo nekoliko osoba koje su ponukane Stankovićevim izlaskom u javnost odlučile i same progovoriti o svojoj borbi s depresijom. Stoga je u jednom trenutku prezentacija knjige poprimila obrise grupnog sastanka s psihoterapijskim djelovanjem, a budući da je autor naglasio kako je upravo pomoć drugima cilj koji je svojom knjigom želio postići, možemo zaključiti kako je u tome i uspio.
Stanković je na kraju okupljanja svima koji su knjigu odlučili kupiti po cijeni od 20 eura potpisivao njihove primjerke, a s pojedincima se po želji i fotografirao.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1556
Udruga djece branitelja Domovinskog rata Pakrac s obilježavanjem obljetnice „Bljeska“ krenula je 30. travnja, u suradnji s produženim boravkom OŠ braće Radića Pakrac. Sprejevima su s djecom oslikavali „smajliće“ kod škole, a budući da je 2. svibnja bio Svjetski dan smijeha, time su objedinili ove dvije aktivnosti.
U sklopu iste suradnje, 1. svibnja objavljen je spot za dječju pjesmu „Pakrac – taj mali grad“ s titlovima na engleskom jeziku.
Nastavno na obilježavanje vojnoredarstvene operacije Bljesak, jučer je kod spomen-obilježja poginulim virovitičkim policajcima na Kalvariji postavljena prva od šest predviđenih ploča posvećenih hrvatskim braniteljima s QR kodom. Ploče postavlja Udruga djece branitelja Domovinskog rata Pakrac prema projektu koji je izradila Lokalna razvojna agencija Grada Pakraca „PAK-RA“, a financira ga Ministarstvo hrvatskih branitelja. Prve dvije slične ploče postavljene su u sklopu samoinicijativnog pilot-projekta Udruge, jedna ispred zgrade policijske postaje, a druga u Kukunjevcu.
Nakon Kalvarije, drugu ploču namjeravaju postaviti kod spomen-obilježja Vladi Laučanu, a treću, uz suglasnost Grada, kod spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu na glavnom gradskom trgu. Četvrta će biti posvećena Marijanu Kulhaviju Foki, dok bi preostale dvije trebale biti postavljene u Kusonjama, odnosno na Bučju. Tekst na pločama je na engleskom jeziku, dok QR kôd vodi na poveznicu s tekstom na hrvatskom.
Ovo su prve takve ploče posvećene braniteljima u Hrvatskoj. Projekt je napisala Zrna Garača, ravnateljica LRA „PAK-RA“, a ona i učiteljica engleskog iz pakračke osnovne škole, Kristina Vujnović, ploče su i prevele na engleski, na volonterskoj osnovi. Ploče i nosače izrađuje FOTOimago j.d.o.o., a troškove izrade u potpunosti financira Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Završetak obilježavanja vojnoredarstvene operacije Bljesak u organizaciji Udruge bit će 18. svibnja kada u Pakrac opet dolazi ekipa iz Legrada, ovaj put oslikati pročelje DV Maslačak, obavijestio nas je Tomislav Novinc, predsjednik Udruge.
- PIŠE: Pakrački list
- 573
U Muzeju Grada Pakraca, u petak 10. svibnja u 19 sati bit će otvorena Godišnja izložba karikatura, u suradnji s Hrvatskim društvom karikaturista.
"Hrvatsko društvo karikaturista osnovano je 1985. godine, a ove godine slavi 28. obljetnicu uspješnog rada. Svakodnevni izlazak karikatura u dnevnim i tjednim novinama svojevrsni je barometar stanja, pokazatelj društvene klime i mjerilo medijske slobode.
Svake godine Hrvatsko društvo karikaturista organizira izložbu članova, na kojoj se izlažu radovi većine od stotinjak članova društva. Izuzetno nam je drago što će ovogodišnja izložba članova gostovati i u našem Pakracu. Na samom svečanom otvorenju sudjelovat će vrhunski karikaturisti: Nikola Plečko poznatiji kao Nik Titanik, ujedno i predsjednik Hrvatskog društva karikaturista, Davor Trgovčević, potpredsjednik društva, te Milan Lekić – Lex, član izvršnog odbora", navodi se u pozivu gradskog muzeja.
Samo otvorenje bit će obilježeno i posebnom atrakcijom – naime, Davor Trgovčević i Milan Lekić – Lex će uživo i potpuno besplatno izrađivati brzopotezne portretne karikature zainteresiranim posjetiteljima.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1521
Prije nešto više od godinu dana Katarina Lahovsky Kobetić postala je ravnateljica Dječjeg vrtića Maslačak. S obzirom da svaki vrtić ima svoj put razvoja koji ostvaruje prema vlastitim specifičnim uvjetima, kadrovskim i prostornim mogućnostima te socijalnom kontekstu u kojem se nalazi, ispitali smo ravnateljicu koje su njene vizije i planovi za daljnji razvoj vrtića, kakva je suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom te s kojim problemima se susreće na svojoj novoj funkciji.
Godinu dana ste na čelu pakračkog vrtića Maslačak. Kako ste se snašli i kakvi su dojmovi?
O tome kako sam se snašla možda je najbolje upitati moje suradnike, a dojmova je puno. Uglavnom su pozitivni, ali ima i onog što mi teško pada, a to je izlazak iz skupine. Fali mi rad s djecom.
Što Vas je motiviralo da se kandidirate na mjesto ravnateljice?
Ponajviše novi izazovi, novi ciljevi u životu… Također, iz perspektive odgojitelja sam vidjela da ima puno prostora za napredak, a samim tim što sam negodovala i ukazivala na neke nedostatke, sad imam potrebu i ponuditi rješenja. Mislim da je dobro što je na mjesto ravnatelja došao netko tko je izravno bio uključen u rad ustanove, nego da je to netko sa strane tko nikad nije radio u vrtiću.
Koliko se Vaš sadašnji posao ravnateljice razlikuje od odgojiteljskog?
Razlikuje se samim time što kao ravnateljica komuniciram s odraslima, dok sam kao odgojiteljica radila s djecom, što je puno zahvalnije i veselije. Do sada sam radila puno poslova i svaki je bio izazovan na svoj način, ali sve ovisi koliko ste spremni dati i kakve si ciljeve u poslu postavljate.
Posao ravnatelja se ne odnosi samo na odgojno-obrazovni rad nego je nešto puno šire, seže u ekonomiju, graditeljstvo, marketing, a premalo u umjetnost i to je ono što mi nedostaje iz odgojiteljskog posla. Još uvijek u nekom dijelu sudjelujem u radu skupina, no ne volim ometati rad odgojitelja tako da se uglavnom uključujem u aktivnosti na otvorenom, a prilikom odlaska u šetnje uvijek ponudim svoju pomoć i pratnju, ako sam u mogućnosti.
U vrtiću vlada dobra klima
Kako su Vas u novoj ulozi prihvatile dosadašnje kolege i kolegice?
U biti sam ja dio kolektiva više od deset godina i ovo je za mene samo promjena radnog mjesta. Obostrano uvažavanje je temelj dobre suradnje, a to imamo, tako da nema poteškoća. U vrtiću vlada dobra klima i to je najvažnije.
U ovih godinu dana mandata vjerojatno ste uočili određene probleme i teškoće. Koji su to?
Ono što iziskuje najviše vremena i na neki način predstavlja problem je rad na šest lokacija s čime dolaze i puno veći troškovi za kvalitetno održavanje objekata, a sredstava je nedovoljno.
Problem je i što se neke stvari, poput predstava, ne mogu organizirati u svim mjestima gdje imamo područne vrtiće, primjerice Donjoj Obriježi i Badljevini, tako da to najviše pada na teret roditelja koji se moraju organizirati i dovoziti djecu u Pakrac. S druge strane, tamo djeca imaju prednosti što sudjeluju na mjesnim manifestacijama, uglavnom u suradnji sa školom s kojom i dijele prostor. Tako na primjer za maškare idu u povorku selom gdje ih uvijek netko u dvorištu dočeka s krafnama ili malom zakuskom. To je ono što mi u gradu nemamo, tu prisnost i intimnu atmosferu.
U kojem smjeru planirate razvijati vrtić i u kojim segmentima procjenjujete da je najveći potencijal za razvoj?
Prioritet su edukacije postojećeg kadra. Iako su nam gotovo svi odgojitelji stručno osposobljeni za odgojno-obrazovni rad s djecom, i tu smo imali sreće da smo to postigli, njih treba educirati da bi mogli pokrenuti razne programe. Također, nedostatak je i što imamo nešto kadra koji nije informatički obrazovan pa bi morali i na tome poraditi.
Na koje programe mislite? Imali ste prije program igraonice, učenje stranog jezika i slično. Postoji li uopće interes i potreba za tim u našem malom gradu?
Trenutno imamo dvoje educiranih odgojitelja koji provode program učenja engleskog jezika. Imamo u planu neke odgojitelje educirati za dramsku i za folklor, već imamo i kandidate koji su zainteresirani. Ti programi bi se provodili u popodnevnim satima za svu onu djecu koju takvo što zanima. Dramski bi se vjerojatno provodio na Kalvariji jer su nam zainteresirane odgojiteljice tamo zaposlene, dok bi se folklor održavao u matičnom vrtiću.
Ono što bismo također željeli, a provest ćemo prije anketu među roditeljima, je redovni katolički vjerski odgoj, koji bi se provodio u Župi. To je bilo u početku i zamišljeno, ali nije bilo dovoljno zainteresiranih.
Moram spomenuti i Vrtko, rukomet u vrtićima, kojeg je provodio pakrački rukometni klub s predškolcima tako da imamo dovoljno i sportske aktivnosti za djecu.
Sve je više djece s poteškoćama
Od ove pedagoške godine po prvi put ste uveli listu čekanja i nisu sva djeca dobila mjesto u vrtiću. Je li to zbog poštivanja pedagoških standarda? Kako su reagirali roditelji one djece koji nisu dobili mjesto?
Mi smo ove pedagoške godine provodili upise prema novom vrtićkom Pravilniku, gdje prednost dajemo zaposlenim roditeljima, jer nismo imali dovoljno kapaciteta da primimo sve. Na zaposlenost je svaki roditelj dobivao 10 bodova, isto tako i na prebivalište, to je maksimalno 40 za oboje, a dodatno su se dobivali bodovi za više djece, primanje dječjeg doplatka i slično. Svaki zahtjev je bodovan i tako smo sastavljali listu. Po zakonu smo dužni primiti svu djecu stariju od četiri godine i prednost se daje, bez bodovanja, toj djeci.
Prigovora je bilo i još uvijek ih ima. Dogodi se da se u međuvremenu roditelj zaposli pa dođe pitati možemo li primiti dijete, no s obzirom da nema mjesta, nismo u mogućnosti udovoljiti takvim zahtjevima. Uvijek se uzima u obzir stanje na dan upisa. Ako se oslobodi mjesto onda upisujemo po redu prvenstva onu djecu s liste čekanja. Poštivanje pedagoškog standarda je naša zakonska obveza, a postoji i iz razloga da polaznici imaju što kvalitetnije odgojno obrazovne uvjete što je zajednički cilj nas i Osnivača. Sve je više djece s poteškoćama, koje se prepoznaju tijekom dužeg boravka djece u vrtiću, pa i iz tog razloga skupine ne trebaju biti brojčano prevelike.
Kad već spominjete djecu s poteškoćama. Ima li za njih mjesta u našem vrtiću?
Da, imamo djecu s poteškoćama. Tu nam uvelike olakšava stručni tim vrtića, kojeg čine psihologinja i pedagoginja, a koji nam nakon inicijalnih razgovora prilikom upisa pomažu svojom stručnom procjenom po kojoj zatim slažemo skupine. Problem je što rijetko kad prije škole uspijemo dobiti svu potrebnu dokumentaciju kako bismo tražili pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju. Moram reći da Grad ima sluha i zaista nikad ne odbijamo djecu s poteškoćama, samo se onda prilagođavamo njihovim potrebama.
Inače, lijepo surađujemo s Obiteljskim centrom iz Požege i njihovim stručnim djelatnicima koji po prvi put održavaju radionice u našem vrtiću svakog četvrtka, kao i s timovima stručnjaka CPUZ Lipik, OŽB Požega, OŠ Pakrac, Hrvatskim zavodom za socijalni rad Pakrac i Centrom Rudolf Steiner u Daruvaru…
Kakva je općenito suradnja vrtića s roditeljima i lokalnom zajednicom?
Suradnja s lokalnom zajednicom je stvarno korektna. Što se tiče gradskih manifestacija, sudjelujemo na svima. Koliko god je nekad stresno za djecu, to je nešto što roditelji i građani vole vidjeti pa tako sudjelujemo u maškarama, na priredbama Poklon mome gradu… Ove godine smo organizirali izložbu u muzeju, posjećujemo knjižnicu, a imamo jako dobru suradnju i s glazbenom školom. KPD Sloga, vrtić i osnovna škola trenutno sudjeluju u jednom eko projektu, zatim surađujemo sa srednjom školom čiji učenici medicinskog i fizioterapeutskog usmjerenja dolaze kod nas na praksu. Moram spomenuti i lijepu suradnju s liječnicima, stomatolozima, raznim udrugama, HGSS-om, vatrogascima, koji se odazivaju na svaki poziv za suradnju i održavaju nam čak i besplatna predavanja i radionice za djecu i djelatnike. Želim istaknuti Društvo Mađara čiji su se članovi sjetili baš nas i svojim vrijednim radom prikupljenim sredstvima kupili nam gitaru za potrebe u radu s djecom.
Što se tiče roditelja, osim individualnih i grupnih roditeljskih sastanaka imamo i razne radionice kao i predavanja za roditelje. Mogu reći da nisam zadovoljna njihovim odazivom na predavanja, jer se po našoj procjeni radi o temama koje bi ih trebale zanimati. S druge strane, ukoliko trebamo kakvu pomoć, roditelji se uvijek rado odazivaju i koga kod smo nešto tražili, nitko nas nije odbio. Time ne samo da uštedimo novac nego i stvaramo dobru suradnju s roditeljima.
Proveli smo i anketu među roditeljima pri čemu su oni naveli da su zadovoljni odgojno-obrazovnim radom, a jedini problem im je prostorno uređenje, odnosno stanje pojedinih objekata i ljetni rad vrtića koji podrazumijeva rad u jednom objektu i spajanje skupina.
Kakvo je stanje po pitanju jelovnika? Nastojite li uvoditi zdraviju prehranu?
Imamo gotove jelovnike nutricionista koje bi trebali od 1. rujna primjenjivati. Do sad smo djelomično promijenili jelovnike, nešto smo ukinuli. Primjerice, sami radimo paštetu od piletine, tune, slanutka…, a izbacili smo kupovnu što je samo jedna od mnogih promjena. Djeca su nešto prihvatila bolje, nešto lošije, ali treba vremena za prilagodbu.
Nema naznaka porasta cijene vrtića
Godinama su cijene vrtića iste. Hoće li one rasti?
Gradsko vijeće donosi odluku o cijeni vrtića i mi na to nemamo utjecaja, no nema naznaka da bi ona rasla. Uvijek se nastoji izaći u susret roditeljima koji sada plaćaju manje od 30 posto ekonomske cijene vrtića, a Grad kao osnivač pokriva razliku. Kroz razne mjere koje provodi Grad Pakrac, kao primjerice „Tri plus“, mnogima se cijena još i umanjuje.
U pakrački vrtić zadnjih se godina ulažu razna sredstva za poboljšanje uvjeta rada, najviše kroz projekte iz EU fondova. Što biste istaknuli kao najznačajnije ulaganje i što još planirate u skorije vrijeme?
Prošle godine smo u suradnji s Osnivačem uredili jasličko igralište u matičnom vrtiću, opremili kuhinju koja hranom opskrbljuje matični vrtić, Prekopakru i Župu, ugradili nova vrata na jednoj od skupina, kompletno adaptirali kupaonicu u jaslicama, nabavili nove garderobe i ormare za jednu od skupina… Predstoji nam uređenje igrališta u područnom objektu Kalvarija, zatim ugradnja triju klima u istom objektu koje smo dobili na natječaju Pampersa, za što zahvaljujem roditeljima na svim „lajkovima“. U jednom od projekata ćemo dobiti i kućicu za vrtni alat, povišene vrtne gredice, kosilicu i vrtni alat za djecu, koji su namijenjeni matičnom vrtiću te ogradu na dječjem igralištu u Donjoj Obriježi.
Na natječaju KTC-a smo dobili sadnice u vrijednosti 1000 eura za područni objekt Župa pa ćemo ozeleniti njihovo igralište, a prvi projekt koji nam je u najavi je rekonstrukcija električne mreže u matičnom vrtiću, jer stara datira iz 70-ih, od kad je sagrađen vrtić i ne može podnijeti sve za rad potrebne uređaje.
Spomenuli ste derutnost pojedinih objekata vrtića. Kakvo je općenito stanje objekata?
Objekt na Kalvariji, iako je star tek 14 godina zahtjeva vanjsko uređenje, ponajviše zbog blizine šume i velike vlage, dok je unutarnje sasvim dobro. Matični vrtić također vapi za uređenjem, a Prekopakra i Župa su u najboljem stanju. To su svi objekti u našem vlasništvu. Objekti u Donjoj Obriježi i Badljevini nisu naši nego smo u najmu škole. Najgore je stanje u Badljevini pa tamo u suradnji s Osnivačem tražimo neko drugo rješenje.
Što se tiče opremljenosti, negdje ima više sprava na igralištima, negdje manje, nisu sve ni u jednakom stanju, no nastojimo ona sredstva koja imamo za tu svrhu ravnomjerno raspodijeliti na sve skupine i sve objekte.
U planu je izgradnja još jednog područnog vrtića, na Pilani. Hoće li on zadovoljiti sve potrebe smještaja pakračkih mališana u vrtiće?
To bi bio sedmi objekt, koji bi prihvaćao djecu sa sjevera grada gdje sad ima puno mladih obitelji, a sadržavao bi jednu jasličku i jednu vrtićku skupinu. Projektna dokumentacija je gotova i čeka se povoljan natječaj da se prijavimo. Rasteretilo bi nas to sigurno, iako nema pravila, svake godine je drugačije. Trenutno imamo više jasličkih skupina nego ikad, sa nekadašnjih tri, sada smo došli na pet. S druge strane imamo jako malo predškolaca koji odlaze na jesen u školu.
Zadnjih nekoliko godina je vrtić putem projekta imao zaposlene psihologa, pedagoga, logopeda, medicinskog djelatnika… Kolika je potreba za stručnim timom i obraćaju li im se roditelji sa svojim problemima?
Nakon završetka zadnjeg projekta smo primili psihologinju i pedagoginju do kraja ove pedagoške godine i puno nam pomažu svojim radom. Iako, roditelji su još uvijek pomalo distancirani, zatvoreni, a nisu ni svjesni koliko im je lako dostupna stručna pomoć. Napominjem da stručni tim sudjeluje u radu skupina, poznaje djecu i može roditeljima znatno olakšati i riješiti neke njihove probleme.
Što biste još željeli napomenuti za kraj?
Vrtić nije samo za moje dijete, samo za tvoje dijete nego i za cijelu zajednicu. Mi trebamo zajedničkim snagama stvarati uvjete i odgajati djecu koja će ostati ovdje, u našem Pakracu.
- PIŠE: Pakrački list
- 841
Aktiv medicinskih sestara/tehničara Srednje škole Pakrac s učenicima medicinskog usmjerenja poziva na svečano otvorenje izložbe naziva „Povijesni kutak sestrinstva“, koja će biti održana 9. svibnja u zgradi Pedagoške akademije Srednje škole Pakrac, s početkom u 17 sati, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva, poručuje u ime organizatora Vesna Božić, dopredsjednica Palijativnog tima LiPa.
Naša škola i bolnica u Pakracu ustanove su kojima se iznimno ponosimo kao njihovi djelatnici i građani. Možda Vam je manje poznata činjenica da je „Kraljevska zemaljska bolnica Pakrac“ koju danas poznajemo kao Opću županijsku bolnicu i bolnicu hrvatskih veterana Pakrac, utemeljena davne 1896. godine. Također, obrazovanje prvih generacija medicinskih sestara i tehničara na Pakračkom području seže u daleku 1960. godinu.
Unatoč ratnim razaranjima, međusobnom suradnjom sa zdravstvenim ustanovama našeg područja uspjeli smo skupiti i trajno očuvati pojedine predmete kao vrijedne uspomene iz prošlosti.
- PIŠE: Pakrački list
- 605
Sportska zajednica Požeško-slavonske županije objavljuje Javni poziv za sufinanciranje programa/projekata u sportu od interesa za opće dobro na području Požeško-slavonske županije u 2024. godini.
Predmet Javnog poziva su ulaganja u programe/projekte od interesa za opće dobro koje provode pravne i fizičke osobe u sportu, definirane Zakonom o sportu.
Prihvatljivi su programi koji obuhvaćaju programe sportskih škola, organizaciju/odlazak na međunarodne, tradicionalne i prigodne sportske manifestacije, sufinanciranje programa školovanja, stručnog usavršavanja i izobrazbe trenera, programe sportskih aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom i sufinanciranje programa u suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom te sufinanciranje programa financiranih iz nacionalnih i/ili EU fondova.
Raspoloživi iznos sredstava iznosi 21.600,00 eura, a rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana objave poziva, odnosno od 3. do 18. svibnja 2024. godine.
Javni poziv dostupan je ovdje.