- PIŠE: Franjo Delač
- 1324
Osnovna škola braće Radića Pakrac može se pohvaliti lijepim uspjesima svojih učenica na državnim, ali i po jednom međunarodnom te jednom europskom natjecanju. Ove školske godine tako su iskočile tri učenice s visokim plasmanima na natjecanjima iz stranih jezika, odnosno engleskog, njemačkog i talijanskog, zatim jedna učenica koja je osvojila treće mjesto na natjecanju iz fotografije u Trogiru, ali i jedan školski kolektiv, ženski školski rukometni tim koji je nakon osvajanja županijskog sudjelovao na državnom natjecanju u Poreču. Ravnateljica Sanja Delač iznimno je zadovoljna rezultatima i ponosna na sve učenice i njihove mentorice, a škola im je pritom pružila svu potrebnu logistiku i podršku, uključujući i financijsku.
Lea Tome do visokog drugog mjesta u Požegi i pune kutije svega
Učenica 6. razreda, Lea Tome, sa svojom učiteljicom njemačkog jezika i mentoricom Majom Kaurin Vučković sudjelovala je na međunarodnom natjecanju iz njemačkog jezika u Požegi i ondje osvojila visoko drugo mjesto. O kakvom se točno natjecanju radi, objasnila je Leina mentorica. „Natjecanje je prije četiri godine pokrenula Ekonomska škola Požega, odnosno njihove profesorice iz engleskog, Jelena Kovačević i njemačkog jezika, Martina Budimir. One su 2020. godine došle na ideju da organiziraju natjecanje povodom Dana Europe koji se obilježava 9. svibnja. Svake godine imamo zadanu temu; prvih par godina to je bila Europska godina mladih, a jedne godine tema je bila čestitanje rođendana Europi“, pojašnjava mentorica.
Natjecanje se, kaže, u međuvremenu proširilo i dobilo međunarodni karakter, a u njegovoj organizaciji sudjeluje i zagrebački Goethe-Institut, kulturni centar koji promovira njemački jezik diljem svijeta. Ove godine pristiglo je 147 radova iz 23 zemlje s četiri kontinenta. Radni jezici su njemački i engleski, a dvije profesorice zadaju određenu temu na koju natjecatelji onda izrađuju i šalju videozapis, crtež ili pjesmu. Zadano trajanje videozapisa je do jedne minute, a nakon što ih zaprime, biraju finaliste. „Postoje četiri kategorije: mladi i djeca iz njemačkog, odnosno mladi i djeca iz engleskog jezika. U dječjoj kategoriji natječu se učenici od 10 do 14 godina, odnosno viši razredi osnovne škole, dok se u kategoriji mladih natječu srednjoškolci, odnosno uzrasti od 15 do 19 godina. Iz svake kategorije u finalu se zatim biraju prva tri mjesta. Lea je ove godine u konkurenciji od 87 radova prvo ušla u finale svoje kategorije s još 15 finalista, da bi naposljetku osvojila drugo mjesto, iza pobjedničkog rada koji je stigao iz Ukrajine“, kaže Leina mentorica.
Ovogodišnja tema bila je „Najbolji način za predviđanje budućnosti jest da ju stvorimo“. Time se željela istaknuti važnost sudjelovanja mladih u građanskim aktivnostima. Lea je kao podtemu odabrala video na njemačkom, u prijevodu: „Kad bih ja bila gradonačelnica…“. Snimila je videozapis od nekoliko skečeva unutar jedne minute na nekoliko gradskih lokacija te je pričala što bi ona napravila kad bi bila gradonačelnica.
Nagrada za drugo mjesto, kaže Lea, bila je „puna kutija svega“. „Mama mi je dugo živjela u Njemačkoj, a ondje sam se i rodila. Pola godine nakon mog rođenja doselili smo se ovamo, a njemački mi je uvijek ostao jako drag jezik. Često odlazimo u Rosenheim, u blizini Münchena, gdje mi živi teta“, kaže Lea. Iako voli Njemačku, Lea ne namjerava odlaziti iz Pakraca, ali već deset godina redovito posjećuje tetu. Mentorica je puna riječi hvale za svoju štićenicu i njen angažman te ističe kako joj ništa nije teško napraviti.
Preko programa Erasmus+, Lea je u 11. mjesecu posjetila i Bugarsku, a ove godine u sklopu istog programa bila je jedna od domaćina djeci iz okolice Barcelone. Ove ih je godine Pakrac posjetilo ukupno šestoro, po tri djevojčice i dječaka. „Ovdje su proveli tjedan dana i to je bilo zanimljivo iskustvo, navečer smo išli u šetnje, pokazivali smo im grad, imali smo organizirana druženja, večere. Jako im se svidjelo i bili su tužni kad su se morali vratiti, isto kao i mi kad smo išli iz Bugarske“, kaže Lea.
U Bugarskoj nisu imali domaćine, već su bili u hotelu, jer takva je procedura uvedena još zbog korone. Pakračani su tako sad napokon bili prvi pravi domaćini koji su vršnjake ugostili u svojim kućama. U Bugarskoj su boravili u gradu Vraca, gdje su u isto vrijeme s njima bili i učenici iz Poljske, Italije i Rumunjske. Lea jako voli jezike; osim njemačkog, izvrsno barata engleskim, a uči i talijanski. Tko zna, možda joj se ambicija u budućnosti i ostvari, pa upravo ona bude nova pakračka gradonačelnica i uspije ostvariti neke od planova koje je u svom videozapisu apostrofirala.
Jedina predstavnica kontinentalne Hrvatske, „Talijanka“ Paula Lucić
Osmašica Paula Lucić ove je godina ostvarila plasmane na čak dva različita državna natjecanja. Na županijskom natjecanju iz talijanskog ostvarila je izvrstan rezultat te se u svojoj kategoriji jedina iz čitave kontinentalne Hrvatske plasirala na državno. Ostali učenici bili su iz Splita, Primorsko-goranske, Istarske županije u kojoj je dvojezičnost sveprisutna, čime je Paulin rezultat još veći. „Učenici na državna natjecanja idu po rezultatu, ne predstavnički po županijama. Da bi se dobila pozivnica za državno natjecanje, nije dovoljno biti županijski pobjednik, već je potrebno imati dovoljan broj bodova“, ističe Paulina mentorica, učiteljica talijanskog jezika Marija Puškarić.
Mentorica pojašnjava kako za talijanske škole postoji posebno natjecanje na koje idu učenici koji talijanski uče kao materinji jezik, a to su škole u Primorsko-goranskoj i u Istarskoj županiji. „U kategoriji učenika koji talijanski pohađaju kao strani jezik formirane su tri liste. Prva lista je kad se uči od vrtića i prvog razreda osnovne škola, druga je ona Paulina, za učenike koji su talijanski učili od četvrtog razreda osnovne škole i tu se mogu natjecati samo učenici osmih razreda. Treća lista je za učenike koji su izvorni govornici, odnosno koji kod kuće pričaju talijanski. Liste su tako definirane da bi se svi učenici mogli ravnopravno natjecati u svojoj kategoriji“, kaže Paulina mentorica.
Paula je na školskom natjecanju imala jednu pogrešku, na županijskom tri, a na državnom je na testu imala samo dvije pogreške. Na državnoj razini osim testa piše se i sastavak, pri čemu je Paula nešto bodova izgubila upravo na njemu. „Osobno smatram da je napisala sastavak kakav bi teško i gimnazijalac napisao, ali povjerenstvo je ocijenilo da je predugačak. Pritom je sadržavao citat koji je po mom mišljenju i mišljenju drugih profesora s kojima sam pričala odličan i smislen, međutim povjerenstvo je zaključilo drugačije, zbog čega je Paula izgubila dosta bodova. I dalje smatram kako je sastavak bio jako lijep, a postojeće greške su napravljene jer je učenica pokušala napisati nešto složenije, nešto više, međutim povjerenstvo je greške brojalo unatoč tome“, pojašnjava mentorica.
„Imam ujnu koja je Talijanka. Lijepo mi zvuči, sviđa mi se kao jezik, tako da sam u četvrtom razredu odlučila upisati talijanski i sad završavam svoju petu godinu učenja“, kaže Paula. U Italiji je, kaže, bila na dvodnevnim/trodnevnim putovanjima. Osim talijanskog, uči i engleski i njemački, ali talijanski joj je ipak na prvom mjestu.
Osim talijanskog, Paula je bila član i rukometne ekipe koja je pod vodstvom trenera Anđelka Lucića također sudjelovala na državnom natjecanju, a ono je održano u Poreču. „Imamo svoju školsku ekipu u kojoj većinu čine cure koje i inače treniraju rukomet. Na županijskom natjecanju igrale smo protiv ekipa iz Požege i Kutjeva te smo s dvije pobjede prošle na državno natjecanje. To nam je već treća godina zaredom da prolazimo u Poreč, gdje smo igrale utakmice kroz dva dana“, kaže Paula. Ekipa je naposljetku osvojila vrlo dobro deveto mjesto. Muška ekipa je prošle godine također prošla na državno natjecanje, a ove su ipak „zapeli“ na županijskom, završivši kao drugi.
Tena Delač u oštroj konkurenciji na Europskom prvenstvu ostala na korak do Svjetskog
Učenica 5. razreda pakračke škole, Tena Delač, u pratnji nastavnice i mentorice Maje Zorić sudjelovala je na europskim kvalifikacijama (EQ) na natjecanju iz engleskog jezika, Hippo English Language Olympiad, koje se krajem svibnja održalo u Italiji, u popularnom ljetovalištu Lido di Jesolo nadomak Venecije. Natjecanje je to koje promovira važnost poznavanja i primjene engleskog jezika, svrha mu je zbližavanje učenika iz različitih zemalja, a održava se u više od 50 država diljem svijeta. Tena je u svojoj kategoriji u kojoj se natjecala s još 62 učenika iz Albanije, Italije, Crne Gore, Slovenije, Španjolske, Turske i Cipra osvojila visoko četvrto mjesto.
„To nije tipično natjecanje kao ova naša školska, županijska i državna natjecanja. U pitanju je međunarodno natjecanje iz engleskog jezika koje ima malo drugačiji redoslijed, a održava se od 2013. godine. Na njemu sudjeluju djeca iz cijelog svijeta u dobi od 6 do 19 godina, podijeljeno je u četiri kruga. Prvi i drugi krug održavaju se u školama, a zatim učenici koji prođu drugi krug, koji predstavlja državnu razinu, idu na natjecanje u Italiju. Završni, četvrti krug natjecanja pod nazivom World Finals također se održava u Italiji“, pojašnjava Tenina mentorica.
Učenici su podijeljeni po kategorijama s obzirom na svoju dob i razred koji pohađaju, a Tenina je kategorija bila Hippo 1. U natjecanjima tako osim učenika osnovnih sudjeluju i učenici srednjih škola. „Naša škola sudjeluje od 2019. godine, a Teni je prvoj dosad pošlo za rukom proći u treći krug, u Italiju. U Italiji smo boravili tri dana, pri čemu je natjecanje održano drugi dan. Tena je bila izvrsna, imala je 27 od 30 bodova, što je stvarno velik uspjeh, no ipak nedovoljno za završnu, svjetsku razinu, na koju su se plasirali samo pobjednici kategorija“, kaže mentorica Zorić. Ove je godine na natjecanju na kojemu mogu sudjelovati svi učenici koji dolaze iz država u kojima engleski nije službeni jezik sudjelovalo ukupno preko 88 tisuća učenika iz čitavog svijeta.
„U prvoj skupini pitanja imali smo rečenice u kojoj je jedna riječ nepotpuna, a mi smo je morali upotpuniti. U drugoj vrsti zadataka trebali smo glagol staviti u točno glagolsko vrijeme, a treći zadatak je bila križaljka. U križaljci smo imali slike i morali smo napisati tu riječ na engleskom, a ja nažalost nisam prepoznala sliku graha“, osvrnula se Tena na svoj nastup.
Osim samog natjecanja, to je bio i jedan lijep izlet u Italiju na kojemu je Tena osim druženja s mentoricom upoznala i nove prijatelje iz raznih država. Taj aspekt ovom natjecanju daje jednu dodatnu vrijednost te Tena poručuje kako će se svakako okušati i iduće godine.
Katarina Ivana Pavičić sjajnim fotografijama do trećeg mjesta u Hrvatskoj
Još jedna učenica 5. razreda ostvarila je izvrstan uspjeh. „Nakon školskog natjecanja, s kojeg nas je dvoje prošlo dalje, na županijskom sam pobijedila i tako prošla na državno. Natjecanje je održano u Trogiru i tamo smo imali dva sata da uslikamo 30 fotografija. Nakon toga su sve te fotografije isprintali, a mi smo od njih zatim trebali odabrali osam koje su nam najljepše i najbolje i onda su ocjenjivali samo njih“, opisuje tijek natjecanja Katarina. Na državnom natjecanju bilo ih je 21, po jedan predstavnik iz svake županije. Prvo mjesto podijelile su predstavnice Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, a Katarina se plasirala odmah iza njih.
Natjecanje organizira Hrvatska zajednica tehničke kulture, kaže Katarinina mentorica Nikolina Zanetti, učiteljica likovne kulture. Ističe kako je ovo već peta ili šesta godina zaredom da idu na državno natjecanje iz kategorije fotografije te kako su dosad imali još odličnih rezultata, između ostalih po jedno drugo i jedno četvrto mjesto.
„Ja sam tu kako bih je što bolje pripremila. Postoje određena pravila koja se moraju slijediti kako bi fotografija bila kvalitetna, uključujući kompoziciju, kadar, dubinu prostora, oštrinu, treba ispravno namjestiti ISO vrijednost, brzinu okidača, blendu... Fotoaparat koji je Katarina koristila je DSLR, model Canon EOS 1200D“, zaključuje mentorica.
Katarina nam je za kraj rekla kako je naziv tražene teme bio „Život Trogirana“, a ona se odlučila bazirati na radnu snagu Trogira, pa je fotografirala samo ljude koji rade.
Na mladima svijet ostaje
Ambiciozne i talentirane učenice pod vodstvom vrijednih i posvećenih mentorica pokazale su kako pakračka osnovna škola ne posustaje te svake godine iznjedri neke nove izvrsne rezultate, u raznim kategorijama. Ostaje nam poželjeti im da u sličnom tempu i iduće godine nastave demonstrirati kako uporan rad uz očiglednu raskoš talenta koji našim školarcima i školarkama ne nedostaje u konačnici neizbježno dovodi do uspjeha.
- PIŠE: Pakrački list
- 982
Trenutno su u tijeku radovi na sanaciji Stare gradske vijećnice u Pakracu koji se provode kroz Program zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, a sufinancirani su od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u iznosu od 43.235,00 €. Ukupan iznos projekta je oko 47.000 €, a izvođač radova je firma Doln d.o.o. Grad Pakrac sufinancira razliku sredstava. Očekivani rok završetka radova je do kraja godine.
Radovi se izvode na zgradi stare gradske vijećnice, jednokatnoj građevini kasnobaroknog stila, sagrađenoj u vrijeme grofova Jankovića Daruvarskih 1771. godine, a na pročelju i danas ponosno stoji godina gradnje. Ova zgrada s trijemom, zabatom okrenutom prema ulici, ubraja se među najstarije očuvane povijesne građevine Pakraca i predstavlja jedan od važnih povijesnih simbola te urbane cjeline. Građevina ima nepravilan tlocrtni oblik, a locirana je uzdužno na parceli. Glavni ulaz je iz ulaznog trijema na uličnoj (sjeverno-istočnoj) strani, iz pravca gradske šetnice. Ulazno pročelje je u prizemlju raščlanjeno s tri zidana stuba koja formiraju dva polukružno završena otvora, dok je sa bočnih strana po jedan polukružni otvor čiji se luk naslanja na zid. Ovaj prolaz, odnosno trijem, nadsvođen je baldahinskim svodom.
U unutrašnjosti, u najvećoj prostoriji na prvom katu, sačuvan je danas posljednji baroknim štukaturama ukrašen strop u Pakracu. Zgrada je izvorno imala funkciju općine, iako se zbog prilično nepravilnog oblika postavlja pitanje o njenoj izvornoj namjeni. Nakon iseljenja općine, ovdje je sredinom 20. stoljeća bio smješten gradski muzej koji je djelovao desetak godina da bi potom prestao s radom, a muzejska zbirka koja se ovdje čuvala jednostavno je nestala. Danas u ovom prostoru djeluje Turistička zajednica Grada Pakraca uz nekoliko gradskih udruga.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 832
U dvorištu kurije Janković prijepodne je održana zanimljiva radionica cijanotipije koju je vodila Marijana Kapetanović iz Zajednice tehničke kulture Grada Kutine. Riječ je o fotografskom procesu koji daje sliku karakteristične cijan plave boje, a na današnjoj radionici sudionici su se mogli poigrati otiskivanjem, ponovno aktualnih, tabletića.
Kako je objasnila voditeljica, ovaj proces je bio popularan u inženjerskim krugovima, za kopiranje bilježaka ili dijagrama, do sredine 20. stoljeća, a otkrio ga je engleski znanstvenik i astronom Sir John Herschel 1842. godine. U područje fotografije ga je uvela engleska botaničarka Anna Atkins, kada je proces iskoristila za ilustriranje svoje knjige posvećene papratima i algama, koja se smatra prvom fotografski ilustriranom knjigom.
Za početak, voditeljica Kapetanović je prikazala povijest fotografija i fotoaparata putem camere obscure, kutije sa zacrnjenim unutrašnjim stranama, u koju svjetlost ulazi isključivo kroz mali otvor na jednoj od njezinih ploha. Prolaskom svjetlosti kroz otvor, na nasuprotnoj plohi se pojavljuje jasna slika objekta koji se nalazi ispred camere.
Postupak cijanotipije bazira se na dvjema kemikalijama amonijevom željezo citratu i kalijevom željezo cijanidu, koje su se pomiješane i nanesene na papir prvo morale posušiti, nakon čega su se aplicirali željeni predmeti, u današnjem slučaju tabletići, i osvijetlili izvorom ultraljubičastog svjetla, odnosno sunca. Nakon nekog vremena papiri su isprani vodom i polaznici radionice mogli su vidjeti rezultate. Pod utjecajem svjetla, željezo u suncu dostupnim dijelovima je reducirano i papir je poprimio plavu boju, a na mjestu tabletića je ostao njegov otisak.
Program Coolturnog ljeta nastavlja se sutra u 10 sati, glazbenom radionicom tambure u Osnovnoj glazbenoj škola Pakrac koju će voditi učitelj Tin Bariša Ivković, dok će u petak u 20 sati biti održan Ljetni pub kviz.
- PIŠE: Pakrački list
- 899
Prijava početka građenja izvršena je u studenom prošle godine. S obzirom na to da je riječ o dogradnji postojećeg uređaja izazovi su veliki, ali za sad su realizirani radovi u očekivanim vremenskim parametrima. Primjerice, u svibnju su se vršili radovi na Upravnoj zgradi, na dijelu zidova postrojenja za biološki tretman otpadnih voda te radovi na postojećem dijelu UPOV-a i crpne stanice. U sljedećem periodu planirani su unutarnji radovi na Upravnoj zgradi, garaži, razbijanje betonskih elemenata u prostoriji crpne stanice te dostava i ugradnja strojarske opreme na postojećem UPOV-u.
Projekt „Nadogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda dobrovac“ uključuje nadogradnju postojećeg UPOV-a u naselju Dobrovac s I. na III. stupanj (biološki s odstranjivanjem dušika i fosfora), s kapacitetom 13.500 ekvivalenta stanovnika i uspostavom NUS-a. Predviđeno trajanje izvođenja radova je 35 mjeseci i to u tri faze od kojih je najkompleksnija prva faza koja traje 22 mjeseca te obuhvaća projektiranje, ishođenje dozvola, građenje i testiranja prije i pri puštanju u rad. Druga faza se odnosi na testove po dovršetku, uključivo i pokusni rad te obuku osoblja i traje 12 mjeseci, a treća faza je zapravo izdavanje potvrde o preuzimanju te traje 1 mjesec.
Vrijednost predmetnih radova je 7.278.693,85 EUR bez PDV-a, a ugovor je potpisan sa zajednicom ponuditelja GIS Aqua Austria GmbH koja djeluje u Republici Hrvatskoj putem GIS Aqua Austria GmbH-glavna podružnica Split kao vodeći član zajednice te KIM GRADNJA iz Lipovljana kao član zajednice ponuditelja.
Komunalna tvrtka „VODE LIPIK d.o.o.“ je nositelj projekta „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Lipik-Pakrac“. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 36.787.646,19 EUR. Ukupni prihvatljivi troškovi procjenjuju se na 27.938.457,72 EUR od čega PT1 dodjeljuje bespovratna sredstva do iznosa od 20.128.541,25 EUR.
- PIŠE: Pakrački list
- 1090
Na službenoj stranici Grada Pakraca objavljen je poziv mladim obiteljima za podnošenje zahtjeva za dodjelu financijskih sredstava radi rješavanja stambenog pitanja na području Grada.
Mlade obitelji (najmanje jedan supružnik treba biti mlađi od 40 godina) mogu ostvariti novčanu pomoć do najviše 2000,00 eura za kupnju građevinskog zemljišta ili stambenog objekta te za izgradnju stambenog objekta, dok je za rekonstrukciju stambenog objekta na području Pakraca predviđen maksimalan iznos od 1200,00 eura.
Zahtjevi se mogu podnositi do 31. listopada ili do iskorištenja predviđenih sredstava.
Cjelokupan tekst natječaja, kao i svi obrasci, dostupni su na službenoj stranici Grada Pakraca ili u uredu br. 127, e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., telefonskim pozivom na 034/411-080, (Marija Martinelli) te u upravnoj zgradi Grada Pakraca, gdje se mogu dobiti i dodatne informacije.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1412
Ove školske godine u OŠ Braće Radića provedene su različite aktivnosti za učenike u sklopu preventivnog projekta „Nova prijateljstva obogaćuju“, a koje završavaju stručnom edukacijom za učitelje razredne i predmetne nastave te stručne suradnike. Dvodnevna edukacija dio je programa osnovne razine nenasilne komunikacije Centra za nenasilnu komunikaciju Zagreb po metodi Marshalla Rosenberga. Voditeljica Sanjica Ćaćić Hećimović, potpredsjednica zagrebačkog Centra za nenasilnu komunikaciju, istaknula je kako je ovo prvi puta da se ovakva edukacija provodi u osnovnoj školi jer dosad su zainteresirani polaznici dolazili k njima u Centar. Iako je tema poznata, učitelji su zadovoljni jer je rad radionički i iskustveni, a edukacija povećava razredničke kompetencije učitelja za rad s učenicima, s ciljem sprječavanja nasilja u školi.
„Za nas je ovo povijesni trenutak zato jer je nenasilna komunikacija po modelu Marshalla Rosenberga rasprostranjena po cijelom svijetu. U Europi je nezamislivo da učitelji i svi oni koji rade s ljudima, a posebno s djecom, nisu prošli ovaj model. Iako radimo u Centru i dolazi nam puno učitelja, zahvalna sam psihologinji Nataši jer je prepoznala i prvi put u Hrvatskoj dovela nenasilnu komunikaciju u školu“, otpočela je voditeljica Ćaćić Hećimović.
Objašnjava kako je metoda „rođena“ 1970-ih godina kad se Marshall Rosenberg, inače klinički psiholog, krenuo baviti pitanjem zašto su neki ljudi suosjećajni i u teškim situacijama, dok su drugi zbog boje kože ili zbog imena i prezimena ili krive riječi spremni posegnuti za nasiljem. Zapitao se što je u suštini toga, jer ako znamo da smo svi rođeni kao suosjećajna bića i da je to zapravo naša prirodna datost, zbog čega onda dolazi do sukoba i konflikata?
Vođen tom mišlju, razvio je nenasilnu komunikaciju kroz model četiri koraka, gdje se fokusiramo na opažanje, osjećaje i potrebe te razvijamo empatiju i iskreno izražavanje. To je alat koji je vrlo jednostavan, lako primjenjiv i upotrebljiv kako u obiteljskim odnosima, tako i na globalnim, političkim razinama. Podloga je medijacijama i rabi se u cijelom svijetu. Voditeljica je dodala kako će učitelji u ovoj školi dobiti praktičan alat kojim će moći prevenirati konflikte, vršnjačko nasilje i slične neželjene pojave.
„Osnove nenasilne komunikacije traju dva dana, taj program polaznicima daje alat koji zatim mogu primjenjivati, a moguće ga je i produbljivati, pa tako imamo intenzivne edukacije koje traju po 15 dana, kao i tematske edukacije orijentirane na konkretne teme, ali srž modela su četiri koraka koja učimo u ova dva dana“, kaže voditeljica.
Nataša Major i Sanjica Ćaćić Hećimović
Nataša Major, školska psihologinja, dodaje kako je cilj postići da učitelji razredne i predmetne nastave, bez obzira na to jesu li razrednici ili ne, povećaju svoje kompetencije i vještine. Važno je znati kako reagirati u situaciji nasilja, kako razgovarati, kako izbjeći takve situacije, kako razgovarati s djecom, roditeljima, kolegama. „Primjećuje se općeniti porast tenzija, negativnog razmišljanja, puno je više nasilja. U školi dosta radimo na tim predmetnim programima i ulažemo u različite edukacije kako bi se učitelji i stručni suradnici osjećali sposobnije, vještije i znali se lakše nositi s takvim situacijama. Ako oni kroz svoj rad uspiju prevenirati nasilje, time postaju modeli djeci koja preko njih mogu promatrati kako se rješavaju kritične situacije, kako reagirati, objasniti, razgovarati“, kaže psihologinja.
Dodaje kako nam ovaj program pomaže osvijestiti način na koji razgovaramo. „Osvještavamo svoje misli, ono što vidimo, što opažamo, što u tom trenutku osjećamo, koje su moje potrebe, što radim – dakle, osvještavamo proces, jer ako smo ga svjesni, onda možemo promijeniti nešto, možda neku sitnicu, kako bi taj proces bio bolji, a time u konačnici stvaramo bolje odnose“, dodaje Major.
Ćaćić Hećimović potvrdila je važnost osvještavanja koje je ključno, jer nijedan ovdje prisutan pojedinac za sebe ne bi rekao je nasilan, dok istovremeno nismo svjesni koliko svojim riječima i postupcima možemo djelovati nasilno. „Osvješćujemo što nekom drugom mogu biti okidači, jer iako nemamo takvu namjeru, naše ponašanje ipak može biti okidač nekome da počini nasilje ili da se osjeti napadnutim“, dodaje.
Voditeljica je pohvalila brojnost polaznika. „Baš sam radosna i zahvalna jer vidim koliko su učitelji visokomotivirani. Ovo je za njih besplatna edukacija na koju nisu morali doći. Imaju slobodno, već je počeo godišnji i onda vam dođe 17 ljudi“, rekla je. Pridodala je i kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji svijest o tome što je nenasilna komunikacija, premda se ti programi provode u cijeloj Europi, uključujući susjedne Sloveniju i BiH. Dobru posjećenost protumačila je kao potvrdu toga koliko im je nenasilna komunikacija potrebna i koliko im je teško nositi se sa situacijama koje su iz godine u godinu sve zahtjevnije.
Psihologinja Major za kraj je napomenula kako je ovo već treća višednevna edukacija u ovoj školskoj godini. Prva, dvodnevna, bavila se poticanjem čitanja, a odrađena je u suradnji sa Slovencima, u okviru Erasmus projekta. „Zatim smo imali trodnevnu edukaciju u cilju osvještavanja brige za mentalno zdravlje djece „Pomozi Da“ i sad zaključno ovu dvodnevnu o nenasilnoj komunikaciji. Mislim da dosta radimo na edukacijama i na uključivanju, poticanju ljudi da rade na usavršavanjima“, zaključuje psihologinja.