- PIŠE: Pakrački list
- 1130
Dan dobrovoljnih darivatelja krvi u Republici Hrvatskoj se obilježava na današnji dan, 25. listopada, a tim povodom čestitku im je uputila Danijela Kiš, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Pakrac:
„Dragi darivatelji krvi, na ovaj dan odajemo priznanje svim humanim ljudima – darivateljima krvi koji nesebično daruju dio sebe. Budite ponosni jer ste svojim humanim davanjem spasili mnoge živote i mnogima vratili osmjeh na lice. Dan dobrovoljnih darivatelja krvi ujedno je prigoda za poticaj novim, a osobito mladim da se odazovu na akcije darivanja krvi. Hvala Vam što svojim činom spašavate tuđe živote i od srca Vam čestitamo 25. listopad, Dan dobrovoljnih darivatelja krvi!“
Dodjela priznanja i zahvalnica jubilarnim darivateljima krvi u 2023. godini bit će održana 25. studenoga, tijekom zadnje ovogodišnje akcije darivanja krvi u prostorima DVD-a Lipik, o čemu će darivatelji biti naknadno obaviješteni, obavještavaju iz pakračkog Crvenog križa.
Ovom ćemo prigodom istaknuti četvero jubilaraca s najvećim brojem darovanih doza krvi. Do 50. darivanja dogurao je Danijel Tomić, 75 su zaokružili Dario Cavalli i Franjo Tutić, dok je ove godine prvi među jednakima Zdravko Šimunović, koji je krv darovao čak 100 puta.
Čestitku svim darivateljima krvi uputili su i predsjednik HCK-a Josip Jelić te izvršni predsjednik HCK-a Robert Markt, a koju prenosimo u cijelosti.
- PIŠE: Franjo Delač
- 969
Osnovna škola braće Radića Pakrac nositelj je ERASMUS+ akreditacije u sklopu koje ove godine uz potporu Agencije za mobilnost i programe EU provodi projekt STEM izazovi (2024./2025.).
Učitelje i učiteljice okupljene u skupinu koja je uključena u provedbu akreditacije na radnom je sastanku održanom 21. listopada pozdravila ravnateljica škole, Sanja Delač. „Ovo je već druga godina ERASMUS+ akreditacije koju ćemo provoditi do 2027. godine. Zahvaljujem na suradnji svim učiteljima koji su se uključili. Ovaj je program koristan za nas, za školu i za naše učenike“, rekla je ravnateljica prije nego što je riječ prepustila školskoj psihologinji Nataši Major, voditeljici i koordinatorici projekta.
Koordinatorica je pojasnila kako je do ideje za provođenjem projekta upravo na ovaj način došlo uslijed toga što je uočeno kako brojna znanja koja djeca stječu u školi nisu efikasna ako ih ona ne znaju razumjeti i primijeniti te ako ne vide korist i dobrobit od njih. „Prepoznali smo kako treba integrirati znanost, tehnologiju, matematiku i prilikom učenja, ali i u primjeni. Sve ono što ćemo s njima raditi, što ćemo ih poučavati, bit će usmjereno na rješavanje svakodnevnih problema, a to su upravo zadaci kakvi se postavljaju u nacionalnim ispitima“, rekla je Major.
Ove godine naglasak na STEM područje
Prošle godine u projektu akreditacije postavljen je cilj poboljšanja kompetencija učitelja u području poučavanja učenika u vještinama čitanja i pisanja i povećanju motivacije za čitanje, dok je ove godine fokus na poboljšanju kompetencija učitelja i učenika u integraciji nastavnih područja u STEM obrazovanju i primjeni stečenih znanja. Ovaj projekt provodit će se kroz 15 mjeseci, odnosno od početka lipnja ove godine, pa sve do kraja kolovoza 2025, pri čemu je maksimalan dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava koja će škola u cilju njegove provedbe moći iskoristiti 25 tisuća eura.
U projektu sudjeluju četiri učiteljice razredne nastave, zatim učitelji iz STEM područja, odnosno biologije, kemije i matematike, ali i pedagoginja i psihologinja koje pružaju stručnu podršku u radu učiteljima i učenicima, a na koncu i ravnateljica koja brine za planiranje i ostvarivanje školskog kurikuluma. Korisnici projekta su svi učitelji i učenici, a naročito oni koji postižu slabije i ispodprosječne rezultate te učenici s posebnim potrebama, ali i oni najdarovitiji te učenici koji su putnici i za koje je organizirana autobusna linija.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1503
U poslijepodnevnim satima u prodaji će biti novi, 627. broj „Pakračkog lista“.
Lomljive niti života
Život je krhak i svako malo nas na to podsjeti. Najnoviji podsjetnik dobili smo nedavno, zatečeni viješću kako nas je nakon teške bolesti prerano napustio naš profesor i povjesničar koji je dao nemjerljiv doprinos istraživanju i zapisivanju povijesti Pakraca i Lipika, Stjepan Benković. Uvijek je teško čuti kada netko umre prije vremena, a naročito kad se radi o jednom u narodu omiljenom, dragom, a povrh toga i stručnom čovjeku kao što je to bio profesor Benković.
Svojedobno su, ne tako davno, uslijed mahnitosti ratnog ludila lipičkoj ergeli lipicanaca također prijetili smrt i nestanak. Ipak, ta je priča u konačnici dobila sretan epilog, koji ovih dana postaje još sretniji, jer naši su lipicanci nedavno dobili i svoj novi dom. Dovršena je prva od predviđene tri faze izgradnje kompleksa nove ergele, pri čemu bi ona po svom konačnom dovršetku trebala biti jedna od najljepših u Europi. Živi bili pa vidjeli, ali svakako jedan hvalevrijedan i pozitivan pomak koji ovim plemenitim životinjama jamči bolji, kvalitetniji i svrishodniji smještaj.
Kad smo već kod života, kakav bi to život bio bez ljubavi, a kad smo kod životinja, kakvo bi to seosko gospodarstvo bilo bez njih? Odgovore na ta i srodna pitanja u našoj rubrici sugrađani otkriva nam profesorica sociologije i šeovačka snaha, Tajana Kovačević Kovačić. Ova majka dvoje djece iznimno je aktivna u životu lokalne zajednice, a svoju ljubav prema bližnjima zorno je demonstrirala višegodišnjim predanim radom s korisnicima udruge „Latica“. Na našim stranicama provjerite koliko se ova nekoć gradska djevojka u međuvremenu uspjela aklimatizirati na šeovački zrak i prilagoditi životu na selu.
Svoj proces prilagodbe na novo radno mjesto nedavno je započela nasljednica dugovječne Alfrede Petani Grafina na čelu pakračke osnovne glazbene škole. Dali smo joj nekoliko mjeseci prije nego što ćemo je provući kroz novinske retke, ovaj put u formi intervjua. Ako ste se ikad pitali kako je to biti na čelu jedne škole, pa još pritom i glazbene, odgovore za vas možda ima Martina Golub, svojedobno mlada i perspektivna glazbenica, a danas mlada i perspektivna ravnateljica.
Šećer ostavljamo za kraj, jer ovaj mjesec, a mogli bismo reći i najmanje jedno čitavo polugodište obilježio je tko drugi već njegovo visočanstvo, sajam bez premca kakav bi zacijelo poželjeli mnogi gradovi, a upravo je naš i iz godine u godinu nekako uspijeva biti sve bolji. Slavonski banovac još je jednom zapljusnuo gradske ulice svojom zaraznom energijom punom pozitive. Oko sajma se angažiralo pola grada, a ona druga polovica angažirano je uživala u svemu što jedno takvo narodno veselje ima za ponuditi.
Ove godine imali smo koncerte poznatih hrvatskih zabavnjaka dvije noći zaredom, što je popriličan raritet, a sve što se događalo između ta dva koncerta bila je čista destilirana zabava i festival za čula. Ako ste kojim čudom propustili najveću gradsku feštu, detalje o zbivanjima možete pronaći u našoj temi broja.
Živi i zdravi bili i – uživajte u listanju!
PAKRAČKI LIST možete kupiti na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra, Krndija, Lipik) i KTC.
- PIŠE: Pakrački list
- 702
Osnovna glazbena škola Pakrac u suradnji s Ministarstvom kulture i medija organizirala je nastup klavirskog dua Iva i Kosjenka 23. listopada u Koncertnoj dvorani OGŠ.
Iva Ljubičić Lukić i Kosjenka Turkulin istaknute su hrvatske pijanistice, obje s mnoštvom nastupa diljem Hrvatske i šire. U duu djeluju od 2021. godine. Njihov repertoar obuhvaća niz djela od klasike do 21. stoljeća i uključuje najvažnije skladbe pisane za klavir četveroručno. Dosad su kao duo nastupile u brojnim gradovima diljem Hrvatske i inozemstva (Italija, Slovenija, Irska, Maroko).
Osnivačice su i umjetničke voditeljice Zagrebačkog festivala klavirskih dua koji se održava od 2016. godine u okviru kojeg, uz koncerte, redovito organiziraju stručne skupove i tribine. Praizvele su više djela hrvatskih autora (Zoran Juranić, Frano Parać, Ivan Končić, Krešimir Seletković) te su pokrenule i niz Notnih izdanja Zagrebačkog festivala klavirskih dua s djelima hrvatskih autora za ovaj sastav.
U Pakracu su četveroručno izvele sljedeći program:
D. Pejačević / obr. I. Končić: Uvertira za orkestar, op. 49
L. v. Beethoven: Osam varijacija na temu grofa Waldsteina, WoO 67
Antun Sorkočević: Sonata u F-duru; Allegro, Adagio, Rondo alla Schiava
F. Poulenc: Sonata; Prelude, Rustique, Final
C. Saint-Saëns: Danse macabre
Z. Juranić: Damenball
- PIŠE: Pakrački list
- 1443
21. listopada 2024. godine ostat će zabilježen kao bitan povijesni datum grada Lipika, dan kada je svečano otvorena nova ergela u blizini jezera Raminac. Ovom simbolu kulturne baštine, turističke atrakcije Slavonije i novog doma lipicancima prisustvovali su brojni ugledni uzvanici, a nakon hrvatske himne u izvedbi polaznika pakračkog Zbora Osnovne glazbene škole i Tamburaškog orkestra, okupljenima se prvi obratio Nikola Grizelj, ravnatelj objema državnim ergelama, lipičkoj i đakovačkoj. „U Đakovu se nalazi sjedište ergele, a u Lipiku djeluje njezin drugi pogon, gdje trenutno imamo 84 od ukupno 250 konja. 1. prosinca 2022. godine Vlada RH je dala suglasnost za početak prve faze radova na izgradnji nove ergele u Lipiku, čija ukupna investicija iznosi 2,3 milijuna eura. Prva faza uključivala je gradnju tri staje, gnojnice te komunalne infrastrukture, a time je konačno riješeno pitanje smještaja konja u Lipiku, koji su od 2007. godine bili smješteni u iznajmljenim prostorima. Završetkom radova na prvoj fazi ergele, olakšat ćemo provođenje uzgoja i očuvanja lipicanske pasmine. Nakon druge i treće faze, Lipik će imati jednu od najljepših ergela u Europi, s cjelokupnim sadržajem za obuku konja, sportske i turističke aktivnosti“, rekao je Grizelj.
„U ovom povijesnom trenutku za naš grad, ergela nije samo kapitalni projekt, već i simbol tradicije, ponosa i budućnosti Lipika te ključni element za gospodarski, turistički i kulturni razvoj cijelog kraja. Ovo ne bi bilo moguće bez Vlade Republike Hrvatske, bivše ministrice poljoprivrede Marije Vučković, kao i aktualnog ministra Josipa Dabre, čija su zalaganja dala novi zamah razvoju ergele“, zahvalno se izrazio lipički gradonačelnik Vinko Kasana.
Među uglednim gostima bili su tu izaslanici predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika hrvatske Vlade - Anamarija Blažević, saborska zastupnica i pakračka gradonačelnica te Josip Dabro, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i šumarstva sa suradnicima; državnim tajnicima Marinkom Beljom i Zdravkom Tušekom te savjetnicima, brigadirom Brankom Borkovićem i Petrom Džajom. Svečanosti su prisustvovali i brojni saborski zastupnici - Marin Mandarić, gradonačelnik Đakova, Dubravka Lipovac Pehar i Martina Vlašić Iljkić, kao i predstavnici lokalnih vlasti. U ime Požeško-slavonske županije, prisutna je bila županica Antonija Jozić u društvu Davora Huške, ravnatelja uprave u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Uz Zdravka Baraća, ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva te predsjednika Upravnog vijeća Državne ergele Đakovo i Lipik, članove Upravnog vijeća i upravitelja lipičke ergele Damira Jakšića, događaju su nazočili i čelni ljudi susjednih jedinica lokalne samouprave, ravnatelji ustanova, predstavnici hrvatske policije te predstavnici konjogojskih saveza i udruga, uključujući direktoricu Kobilarne Lipica Tatjanu Vošinek Pucer.
„Lipicanci, simbol ovog kraja i cijele županije, dobili su svoj novi dom, baš kao i onoga dana kada su prije 17 godina vraćeni iz progonstva. Nova ergela osigurat će dostojne uvjete za uzgoj lipicanaca, a bit će i jedinstvena turistička atrakcija za cijelu Slavoniju. Ova ergela ostaje u nasljeđe budućim generacijama, koje će, kao i njihovi preci, osjetiti ljubav prema lipicancima na vlastitoj koži, a ne samo kroz udžbenike. Čestitam i zahvaljujem svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta, koji simbolizira budućnost za lipicance i našu zajednicu“, izjavila je Požeško-slavonska županica Antonija Jozić.
Ubrzo i izgradnja druge i treće faze kompleksa
U ime predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, obratio se Josip Dabro, čije su najave od izgradnji druge i treće faze kompleksa popraćene spontanim pljeskom. „Ponosan sam što ovdje danas vidim i ljude koji su sudjelovali u povratku lipicanaca iz Srbije u noći s 12. na 13. listopada 2007. godine. Posebno me veseli što ćemo odmah nastaviti s drugom i trećom fazom izgradnje kako bismo kompletirali cijeli kompleks nove ergele. Ovaj kraj, koji je prošao kroz mnoga iskušenja, pokazao je da nikada neće biti pokoren, već uvijek ponosan i obranjiv“, izjavio je ministar Dabro. Ministar je također predstavio svoju viziju o budućoj ulozi lipicanaca u očuvanju sigurnosti u kojoj će predložiti Ministarstvu unutarnjih poslova i ministru Božinoviću uvođenje konjice za zaštitu i nadzor hrvatske granice, kao i Schengenskog prostora.
Pakračka se gradonačelnica i saborska zastupnica Anamarija Blažević, kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, pri obraćanju okupljenima prisjetila ratnih fotografija Lipika i stradalih lipicanaca. „Otvorenje ergele je posebno emotivan dan za stanovnike Lipika i ostalih koji se sjećamo ratne situacije u kojoj su također stradali i lipicanci. U povijesti Lipika ostat će zlatnim slovima zapisana dva datuma: 12./13. listopad 2007., kada su se lipicanci vratili u Lipik, i današnji, kada su napokon dobili svoj novi dom te nisu više podstanari. Posebno mi drago vidjeti kako i mlađe generacije gaje emotivan odnos prema lipicancima, baš kao što su to činile i prethodne generacije “, rekla je gradonačelnica Blažević.
Program je obogaćen glazbenim točkama, uključujući izvedbe slavonskih pučkih pjesama, a svečano presijecanje vrpce označilo je formalno otvorenje ergele, nakon čega je uslijedila posveta koju je predvodio lipički župnik vlč. Roko Ivanović.
- PIŠE: Pakrački list
- 2364
Pišu: Jelena Hihlik, Monika Lucić-Fider i Duško Kliček
Nakon borbe s teškom bolesti preminuo je u 54. godini života Stjepan - Stipa Benković, profesor i povjesničar, naš sugrađanin i prijatelj, čovjek koji je u svom prekratkom životu dao nemjerljiv doprinos istraživanju i zapisivanju bogate, ali i još uvijek nedovoljno istražene povijesti Pakraca i Lipika. Osim istraživačkog i spisateljskog rada njegov, možda i najveći doprinos otkrivanju i zapisivanju povijesti ovog kraja je i što je okupio istomišljenike i zaljubljenike u prošlost, koji su pod njegovim vodstvom postali prepoznatljivost ovog kraja i vjerujemo, naša trajna vrijednost.
Stjepan Benković bio je jedan od idejnih začetnika i utemeljitelja te jedini predsjednik Povijesnog društva Pakrac-Lipik koje je osnovano 9. listopada 2003. godine. Koliko je bio nezamjenjiv u toj ulozi dovoljno govori činjenica da je cijelo vrijeme od osnivanja društva on bio i ostao jedini predsjednik kojeg su članovi birali. Inicirao je i uređivao časopis Društva pod nazivom Zbornik povijesnog društva Pakrac-Lipik. Prvi broj izašao je 2004., a do ovog trenutka brojimo ukupno 11 Zbornika – u njima se objavljuju članci koje su pisali povjesničari, ali i povjesničari amateri, a sve teme vezane su uz zavičajnu povijest Pakraca i Lipika. Stjepan je bio svjestan zanemarivanja ovog našeg prostora po pitanju povijesnih i drugih srodnih istraživanja i zbog toga je inzistirao na objavljivanju Zbornika, boreći se često i s financijskim konstrukcijama, ali i rokovima i često „preopuštenim“ autorima članaka.
Potaknuo je ideju o potrebi izdavanja Zavičajnih udžbenika u kojima se obrađivala zavičajna povijest za 5., 6., 7. i 8. razrede – ponovno je bio u ulozi autora i urednika, a udžbenici su se tiskali i u školama besplatno dijelili kako bi nastava zavičajne povijesti bila što kvalitetnija. Nakon osnovne, s kolegom Brankom Križanom udžbenici zavičajne povijesti realizirani su i za nastavu povijesti u Srednjoj školi Pakrac. Jedinstven je ovo primjer u cijeloj Hrvatskoj približavanja zavičajne povijesti učenicima jer se kao takva ona na razini škola učila ovisno o znanju i kreativnosti učitelja i profesora, a nikakvi materijali za predavanje iste nisu postojali. Kao predsjednik Društva inicirao je i izdavanje nekoliko povijesnih knjiga zavičajne tematike: Učiteljska škola u Pakracu (1871.-1965.) autorice Elvire Ančić, Graditelji, glumci, sokoli te Česi u Pakracu, Prekopakri i Lipiku autora Siniše Njegovana Stareka.
Zahvaljujući upravo energiji i entuzijazmu našeg Stjepana, Društvo se aktivno uključilo u očuvanje baštine i na druge načine – članovi i simpatizeri društva odradili su niz dobrovoljnih radnih akcija u kojima se počelo s uređenjem Starog grada Pakraca, zatim uređenjem okoliša oko trolisne gotičke crkve u Tornju (sv. Pantelejmon). Kod crkve u Tornju Društvo je na čelu sa Stjepanom odradilo nebrojeno puno radnih akcija, uredilo put do crkve, okoliš, čak su bile postavljene i nove drvene klupe, koševi te zasađeni čempresi. Također Društvo se uključilo i u uređenje crkve sv. Ivana Nepomuka u Pakracu ali i krenulo je uređivati seoski mlin u Šumetlici, jedini preostali takav mlin od nekada mnogobrojnih na našem području. Kada biste uvidjeli da postoji neki baštinski lokalitet kojeg treba urediti i na taj način očuvati, a nitko drugi to nije radio - Stjepanu nije trebalo puno da skupi ekipu te ih organizira i svakome pronađe pravi zadatak. Motorka, traktor, trimeri – osim olovke i tipkovnice, to su bili alati kojima su članovi Povijesnog društva često rukovali.
Kao profesor i nastavnik povijesti utjecao je na generacije i generacije učenika u Srednjoj i Osnovnoj školi u Pakracu te Osnovnoj školi u Lipiku. Poučavanje je bilo njegov pravi poziv i svi njegovi učenici kažu kako je znao približiti povijest na zanimljiv i vrlo živ način te je tako razbijao čestu predrasudu da je povijest dosadna. Neprestano je dokazivao kako učenje povijesti može biti zanimljivo i povezano sa svakodnevnim životom pa je slijedom toga sa svojim prijateljima osmislio danas nadaleko i naširoko poznatu povijesnu krčmu Kod veprove glave koja se po prvi put organizirala za Sajam Slavonski banovac u Pakracu. Želja mu je bila oživjeti povijest sa starih požutjelih dokumenata, vratiti se u vrijeme srednjovjekovlja te približiti kuhinju i svakodnevni život tog vremena svima – onima koji su zaljubljenici u povijest, ali i prosječnom čovjeku koji ne zna puno povijesnih činjenica.
Osim što je autor većeg broja članaka u Zborniku Povijesnog društva Stjepan je i autor nekoliko knjiga: Poginuli branitelji u Domovinskom ratu: Pakrac - Lipik 1991. – 1995., koju je napisao zajedno s Brankom Križanom zatim ponovno zajedničke knjige Kako se branio Lipik. Također napisao je zajedno s Mariom Baraćem dva izdanja monografije 100 godina Dječjeg doma u Lipiku.
Stjepan je bio veliki zaljubljenik u povijest, pogotovo onu zavičajnu i približavao ju je svima na različite moguće načine. Njegova stručna ostavština je ogromna, više projekata koje je pokrenuo nije uspio završiti (Zbornik povijesnog društva Pakrac – Lipik broj 12, prijevod kanonskih vizitacija sa latinskog za župe Pakrac, Gaj i Čaglić, različite knjige u pripremi), a godinama je ponovno u koautorstvu s profesorom Brankom Križanom radio na za njega vrlo važnom projektu knjizi o 76. samostalnom pakračkom bataljunu. Istraživanja, prikupljanje intervjua i osobnih ratnih svjedočanstava, „kopanje“ po raznim arhivima sve je to bio njegov posao koji je radio s ljubavlju i zanimanjem.
Ono što smo ostavili za kraj, ali rekli bismo zato jer je najvažnije – Stjepan je kao čovjek bio iskren, duhovit, pozitivnog duha i energije. Bio je pojedinac koji je znao okupiti druge ljude oko sebe čime je napravio ogromne pomake i u istraživanjima, stručnom radu ali i u dijelu aktivnog očuvanja baštine koju šira javnost inače nije znala dovoljno cijeniti. Bio je skroman i samozatajan, čovjek kojega u radu i životu nisu pokretale taština i želja za javnim priznanjima – već iskreno vjerovanje u ono što radi, a zbog čega je oko sebe i okupio tako dobru i vjernu ekipu. Nemoguće se oprostiti od Stjepana Benkovića, a praznina koju ostavlja iza sebe je tolika da će je teško biti ispuniti. Bio je jedan, jedinstven i tuga zbog njegovog odlaska u tako ranim godinama je prevelika. Možemo se samo nadati da je na nekom boljem mjestu i obećati mu da ćemo projekte koje je započeo pokušati nastaviti i završiti i na taj mu se način možda barem dijelom odužiti za sve ono što je za nas i ove naše zajednice napravio.
