- PIŠE: Franjo Delač
- 660
15. listopada obilježava se kao Međunarodni dan bijelog štapa, tim povodom posjetili smo Stanka Kovačića, predsjednika Udruge slijepih Pakrac-Lipik.
„Dan bijelog štapa obilježava se već 61 godinu, a ustanovljen je u SAD-u 1963. godine, kad ga je proglasom ustanovio tadašnji predsjednik Lyndon Johnson. Mnogi od američkih vojnika koji su u to vrijeme ratovali u Vijetnamu iz rata su se vraćali bez očiju, bez ekstremiteta i dijelova tijela te je u to vrijeme bilo puno invalida kojima su stradale upravo oči. U Hrvatskoj ovaj dan obilježavamo 28 godina, jer Hrvatski sabor proglasio ga je 1996. godine“, pojasnio je za početak Stanko, dodavši kako se ovaj dan u Udruzi slijepih Pakrac-Lipik obilježava svake godine, kroz brojne aktivnosti.
Lokalna udruga slijepih i slabovidnih osoba broji 36 članova. Od ove godine slijepe i slabovidne osobe, kao i općenito osobe s invaliditetom dišu nešto punijim plućima s obzirom na to da su doneseni novi zakoni, od kojih je prvi stupio na snagu 1. siječnja ove godine, a njime je propisan inkluzivni doplatak, dok je 1. srpnja krenula primjena zakona o osobnoj asistenciji. To je osobama s invaliditetom pomoglo da se ravnopravnije uključe u život lokalne zajednice. „Nastojimo svijest o osobama s invaliditetom podići na razinu lokalne zajednice, tako da i drugi vide kako i mi želimo biti jednaki“, kaže naš sugovornik.
Videći pratitelji i asistenti
Kovačić dodaje kako njihova udruga pruža uslugu osobne asistencije u vidu videćeg pratitelja, a imaju i osobne asistente. Da bi mogli pružati te usluge, morali su dobiti odgovarajuću licencu. „Nakon dobivene licence, postali smo jedina udruga koja se bavi pružanjem usluga osobne asistencije i videćih pratitelja. Momentalno u Udruzi slijepih Pakrac-Lipik imamo šest zaposlenih, od čega dva osobna asistenta, tri videća pratitelja, od čega jedan na pola radnog vremena radi kao videći pratitelj, a na pola radnog vremena kao voditelj ureda, imamo još jednu osobu za pisanje i provođenje projekata“, kaže Stanko, dodajući kako su potrebe velike, jer na području Pakraca i Lipika registrirano je preko 2000 osoba s invaliditetom, koji su velikim dijelom „nevidljivi“.
Razlika između osobnog asistenta i videćeg pratitelja u tome je što videći pratitelj osobi s invaliditetom pomaže u svakodnevnim aktivnostima, npr. u odlasku liječniku, odlasku u banku, pri plaćanju računa, u sportskim i kulturnim aktivnostima. S druge strane, osobni asistent uslugu pruža jedan-na-jedan osobama čije su potrebe veće, a to uključuje aktivnosti poput kuhanja, spremanja, peglanja i slično.
Da bi osoba s invaliditetom dobila uslugu, prvo mora otići u Centar za socijalnu skrb i ondje podnijeti zahtjev za videćim pratiteljem ili osobnim asistentom. Nakon provedbe socijalne anamneze, komisija određuje broj sati dodijeljene usluge. Nakon toga, dobiveno se rješenje podnosi Udruzi slijepih, koja potom pristupa pružanju te usluge. „Zasad imamo 21 korisnika o kojima brinemo. Na našem području ima dosta osoba koje imaju problema s vidom, ali i ostalih zdravstvenih potreba, uključujući primjerice oboljele od šećerne bolesti. Broj ljudi koji slabije vide je velik. Iako je u Republici Hrvatskoj registrirano oko 5000 slijepih i visokoslabovidnih osoba, uvjeren sam kako to nije realan broj. Vjerujem da takvih ljudi ima preko 10, a možda i 15 tisuća“, kaže Stanko.
Važnost redovnih oftalmoloških pregleda
Kovačić ovim putem apelira na sve građane da barem jednom godišnje odu na pregled kod oftalmologa, jer upravo je prevencija najbitnija. „Sljepoća nije bolest, već zatečeno stanje do kojega može doći u jednoj minuti. Nekim ljudima koji su pretrpjeli srčani ili moždani udar istovremeno je stradao i očni živac te su tako oslijepili“, kaže. Udruga radi na mobilnosti svojih članova i na njihovoj uključenosti u društvo, a predsjednik kaže kako je zadovoljan odazivom i potrebama koje ljudi svakodnevno iskazuju, a koje oni kao pružatelji usluga nastoje podmiriti.
Dodaje kako slijepi mogu biti zadovoljni jer novim zakonom dobili su puno. Ova je Vlada napravila velik pomak upravo u odnosu prema osobama s invaliditetom, a borba za ovakav zakon kojim bi se osigurali videći pratitelji traje već preko 20 godina. „Dosad su se potrebe nastojale rješavati projektno, ali projektno se radnici nisu mogli zapošljavati na duže vrijeme, a sad je taj problem riješen sustavno. Slijepe i slabovidne osobe ovim zakonom mogu biti prezadovoljne sa svojim statusom“, smatra Kovačić.
Nije sve tako ružičasto, postoje i određeni problemi. Jedan od njih je i taj što videći pratitelji nisu adekvatno plaćeni, jer satnica od 11 eura, nije dovoljno motivirajuća, zbog čega brojne udruge teško pronalaze radnike. Drugi je problem prilagodba. „Naše članove ne viđa se često s bijelim štapom. Puno se kopa, radi, pa ljudi i ne vole izlaziti ni hodati sa štapom, bojeći se kako ne bi upali u neku rupu“, kaže Kovačić. Novi zakon zahtijeva i prilagodbu prilaza prema institucijama, uključujući pješačke staze. Udruga je dobila dva parkirna mjesta za svoje automobile i još dva za radnike, kao i semafor za pješački prijelaz. „To je ipak jedan pomak i pokazuje veliko razumijevanje lokalne uprave prema nama, slijepim i slabovidnim osobama“, zaključuje predsjednik u pozitivnom tonu.
Osim što je predsjednik udruge, Kovačić je i koordinator usluga osobne asistencije te upravo u tom svojstvu sve koji trebaju uslugu osobnog asistenta ili videćeg pratitelja poziva neka mu se jave u Udrugu slijepih, na broj mobitela 091/212-2170, kako bi im mogli dati upute i osigurati dodatnu podršku u cilju što bržeg i učinkovitijeg ispunjavanja njihovih specifičnih potreba, bile one za videćim pratiteljem, asistentom ili neke druge naravi.
- PIŠE: Pakrački list
- 1079
Početak iskopavanja sonde 1 u srpnju 2017. g. (foto T. Lokner)
piše: Tea Lokner
Iako se oduvijek znalo za postojanje velikih kamenih zidina u središtu grada o čemu nam svjedoče brojne razglednice i fotografije još iz prve polovice 20. stoljeća, kao i neki naši stariji sugrađani, prva arheološka istraživanja Staroga grada Pakraca započela su prilično kasno za lokalitet ovakve važnosti. Geofizička istraživanja koja su prethodila arheološkim iskopavanjima potvrdila su postojanje dubokog sloja ostataka Staroga grada, a na temelju njih određene su lokacije za ukupno tri sonde koje su otvorene u srpnju 2017. godine. Prvih nekoliko godina istraživanja je vodio Institut za arheologiju, a 2021. godine istraživanja preuzima Muzej grada Pakraca. Sonde 2 i 3 istraživane su samo u prvoj sezoni, a u njima su pronađeni ostatci polukružne kule sa zanimljivim nalazima poput gotovo cijelog keramičkog vrča i koštica trešanja kao i nekoliko ostataka zidova različitih građevina. Sonda 1, koja se i danas istražuje, pokazala se najperspektivnijom već na samom početku istraživanja, a svake godine iznova potvrđuje tu pretpostavku. Naime, u njoj se nalaze ostatci gotičke crkve koja ima najmanje dvije faze gradnje. Osim izvanrednih arhitektonskih elemenata poput sačuvanog sakrarija, nekoliko ukrašenih baza polustupova i dijela prekrasnog vretenastog stubišta, zanimljivi su i ostali nalazi pronađeni u unutrašnjosti crkve. Kao jedan od najznačajnijih svakako treba istaknuti sačuvane zidne oslike koji ne svjedoče samo o ljepoti ove crkve, već i o imućnosti vlasnika i umijeću graditelja i umjetnika čijim radovima se i danas divimo pri svakom pogledu na ove impozantne zidove. Grobovi pronađeni u unutrašnjosti crkve puno nam govore o nekadašnjim žiteljima ove utvrde, a nalaz koji nas je posebno razveselio bio je jedan slavonski banovac u gotovo savršenom stanju. Posljednjih nekoliko godina provode se istraživanja vanjskog prostora koji je okruživao crkvu. Brojni arheološki slojevi izvrsni su svjedoci burne prošlosti Pakraca kroz posljednjih najmanje 800 godina. Oko crkve su se nalazili objekti poput kuća, staza, ograda i različitih građevina u mlađim razdobljima trajanja utvrde, a najdublji slojevi sačuvali su ostatke srednjovjekovnog groblja koje još uvijek istražujemo.
Sonda 1 tijekom istraživanja 2014. g. (foto K. Vacek)
Kako bi se zidovi zaštitili od propadanja, svake godine obavlja se konzervacija, dok se najznačajniji nalazi šalju na analize različitim stručnjacima da bismo saznali što je više moguće o ovom zanimljivom lokalitetu. Nadamo se da će u skoroj budućnosti Stari grad biti prezentiran u vidu arheološkog parka gdje će posjetitelji moći doživjeti važnost ovog arheološkog nalazišta koje nas ne prestaje iznenađivati.
Istraživanja od samog početka financira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Pakrac, a svake godine na iskopavanjima rade brojni zainteresirani učenici i studenti, uz neke volontere koji ne mogu odoljeti uzbuđenju novih pronalazaka i jedinstvenih otkrića koje nudi naš Stari grad. Ovogodišnja istraživanja zaista su iznjedrila nevjerojatne nalaze, a ukupni rezultati ove 8. sezone istraživanja bit će detaljno prezentirani o čemu ćete biti na vrijeme obaviješteni.
- PIŠE: Franjo Delač
- 2578
Slavonski banovac po 15. je put zablistao u svom punom sjaju i to više nikoga ne iznenađuje. Sajam tradicionalno organizira Grad Pakrac u suorganizaciji s Udruženjem obrtnika Pakraca i Lipika, Poduzetničkim centrom Pakrac, Lokalnom razvojnom agencijom PAK RA i Turističkom zajednicom Grada Pakraca, a pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice. Javna je tajna da Pakračani svake godine željno iščekuju ovaj sajam i da upravo na taj dan grad postaje centar kontinentalne Hrvatske, kako volimo reći.
Više je razloga za to. Sajam je prvenstveno jedno veliko okupljalište i možete biti sigurni da ćete na prepunoj ulici Matice hrvatske, tržnici, šetnici i obližnjim prolazima na svakom koraku vidjeti nekog poznatog. Osim Pakračana, Lipičana i stanovnika okolnih naselja, sajam rado pohode izlagači te natjecatelji Grahfesta iz brojnih drugih krajeva Hrvatske, ali i lokalni „emigranti“, pa tako postoji velika mogućnost da ćete nekoga koga dugo niste vidjeli sresti upravo na taj dan, probijajući se kroz rijeku dobro raspoloženih ljudi. I upravo ti neplanirani, iznenadni i spontani susreti jedna su od stvari koje naš sajam čine posebnim.
Posebnim ga čini i činjenica što se Udruženje obrtnika Pakrac-Lipik svojski trudi oko organizacije Grahfesta, ulažući nemale napore kako bi ga iz godine u godinu učinili sve većim i relevantnijim – što im u pravilu i uspijeva. Kad tome pridodamo logističku podršku Gradske uprave, Turističke zajednice, Sportske zajednice, Vlastitog pogona Grada Pakraca i mnogih drugih službi i pojedinaca koji nesebično ulažu vlastita sredstva, trud i vrijeme kako bi na svoj način uveličali taj naš najposebniji dan u godini, rezultati ne čude.
Slavonski banovac, u krajnjoj liniji, oslanja se na drevnu pakračku prošlost, a stojeći na ramenima te priče, zahvaljujući upravo spomenutom entuzijazmu organizatora, udruženja, službi te brojnih pojedinaca i volontera, na neki nam način omogućava da punim plućima proslavimo upravo taj dan, u sadašnjosti, s prijateljima, poznanicima i gostima, ali i pogledom usmjerenim prema budućnosti. Jer, naš sajam ne živi samo jedan dan, već čitave godine, a već danas kreću pripreme za njegovo 16. izdanje.
Brojni sadržaji za sve ukuse i uzraste
Ovogodišnji je sajam trajao dva dana. U petak je koncert održala Maja Šuput, dok je u subotu na velikoj sajamskoj pozornici koncert održala grupa Magazin. Tijekom subote posjetitelje su zabavljali glazbenici Tamburaškog sastava Posegana.
Na izložbeno-prodajnom dijelu Sajma svojim proizvodima i uslugama predstavilo se čak 94 izlagača iz 10 županija, točnije iz Rijeke, Zagreba, Osijeka, Vinkovaca, Đakova, Našica, Slavonskog Broda, Valpova, Bilja, Rešetara, Oriovca, Koške, Puntovaca, Vrbanje, Bjelovara, Koprivnica, Petrinje, Hrvatske Kostajnice, Ivanić Grada, Suhopolja, Virovitice, Kutine, Novske, Daruvara, Velike Ludine, Nove Gradiške, Požege, Kutjeva, Popovače, Sirača, Brestovca, Dežanovca te s područja Pakraca i Lipika.
Na središnjem gradskom Trgu bana J. Jelačića upriličen je „Dječji kutak“ u organizaciji Muzeja grada Pakraca i Gradske knjižnice Pakrac s raznim kreativnim i zabavnim sadržajima kao što su knjižnica na otvorenom, zatim kreativne i gastro radionice te zanimljive nagradne igre. Ovogodišnji Dječji kutak bio je u znaku Spahijskog podruma, budućeg doma muzeja i knjižnice.
Zahvaljujući „Danu otvorenih vrata“, posjetitelji Sajma imali su prilike posjetiti Muzej vojne i ratne povijesti, a u Muzeju Grada Pakraca razgledati izložbu „A la turka 2“ te uz pomoć stručnog vodiča saznati sve što ih zanima o povijesti Pakraca. Za posjetitelje je organizirana i vožnja u konjskoj kočiji, zatim fotografiranje u Photoboot foto kutku, najmlađi su mogli uživati u zabavnom lunaparku, a posjetitelji su mogli kupiti i autohtone sajamske i pakračke suvenire. Sajam je i ove godine bio popraćen i LED ekranima koji su postavljeni na velikoj, središnjoj pozornici te na pročelju Tržnice i na kojima su, uz promo i reklamne materijale, bili emitirani i sajamski sadržaji i program.
Srednjovjekovni festival
Zahvaljujući pakračkim i lipičkim obrtnicima, u sklopu Sajma i ove je godine održana Eno–gastro prezentacija Udruženja obrtnika iz cijele Hrvatske na kojoj su sudjelovali obrtnici iz Kaštela, Zagreba, Imotskog, Vrgorca, Metkovića, Pazina, Novog Vinodolskog, Karlovca, Donje Stubice, Krapinskih toplica, Marofa, Petrinje, Vukovara, Bjelovara, Samobora, Zaboka, Koprivnice, Požege, Garešnice i Daruvara.
Kao i ranijih godina, na ovogodišnjem su se Sajmu vrlo atraktivnom gastro-ponudom predstavili hrvatski branitelji Pakraca i Lipika, kao i njihovi prijatelji i suborci, hrvatski branitelji iz Sinja i Kaštela te članovi Ribolovnog sportskog kluba iz Kaštela koji su u ponudi imali svježe pečenu tunu. Isto tako, tradicionalno su se autohtonom gastro-ponudom predstavili i pripadnici talijanske, mađarske, srpske i češke nacionalne manjine koji žive i djeluju na području Pakraca.
Na Srednjovjekovnom su festivalu uz domaćine, Red vitezova Slavonskog banovca te članove Povijesnog društva Pakrac – Lipik i Muzeja Grada Pakraca, sudjelovali i članovi Reda vitezova Ružica grada iz Orahovice, Anno domini iz Koprivnice, pripadnici Reda zlatnog hmelja te Reda streličara krvavog mosta. Članovi Povijesnog društva Pakrac-Lipik „Kod veprove glave“ pripremili su oko tisuću obroka, a na jelovniku su se našli veprovina na kotlovini, trgana svinjetina, kobasice s dinstanim kupusom i knedlama, pečeni šarani na rašljama, pečeno prase i pečeni pilići te čobanac s knedlama i domaći kolači.
U Taboru su za djecu organizirane srednjovjekovne igre kao i kaligrafija, a gradskim su ulicama prodefilirali sudionici Srednjovjekovnog festivala, među kojima je bila i Počasna chodska straža Češke besede Prekopakra. Streličarski klub „Kuna“ organizirao je srednjevjekovni streličarski turnir, a sve je kulminiralo središnjom viteškom „Bitkom za kovnicu novca“. Spomenimo i rezultate streličarskog turnira. U konkurenciji žena, od prvog do trećeg mjesta posložile su se redom Ljudmila Zorko, Irena Mlinar i Ivana Boroša, dok je kod muških najbolji bio Igor Krušić ispred Rajka Žigića i Darija Maroševića. Ekipno su prvo mjesto osvojili Križevački streličari ispred Streličara Krvavog mosta i Streličara Slavonskog banovca.
9. Grahfest
Rekordnih 112 ekipa na Grahfestu dalo je sudcima težak zadatak odabira tri najbolja graha, tako da su ovaj put pribjegli ideji da proglase deset najboljih, od čega su prvoplasirane tri ekipe dobile prigodne nagrade. Osim toga, organizatori su podijelili i tri posebne nagrade, od kojih je prva bila poklon-paket za najljepše uređen prodajni prostor, koju je po odluci žirija osvojila ekipa Dječjeg vrtića Maslačak. Nagradu za najveći angažman oko uređenja prostora na Grahfestu osvojila je ekipa „Laganini“, kojoj je u tom ime pripao pripa poslužavnik, litra vina i 20 piva. Nagradu za najveseliju ekipu i 100 piva dobili su „Složni susjedi“.
Treće mjesto na izboru za najbolji grah osvojila je ekipa DVD-a Donja Obrijež, za što im je pripala prigodna nagrada u vidu 10-litarskog kotlića. Druga nagrada, 5 ulaznica u vodeni park u Krapinskim toplicama te 10-litarski kotlić sa stalkom otišla je u ruke ekipe „Nemam pojma“, također iz Donje Obriježi. Dugo iščekivano proglašenje pobjednika zasigurno je razočaralo preostalih 100-njak ekipa, ali zato veliku sreću i slavlje donijelo članovima ekipe „Quercucice“ iz Novske. Osim prestižne diplome, pripao im je i komplementarni dvodnevni odmor za osam osoba u kući za odmor „Luka – Blaževci“ u Gorskom kotaru.
Osim pobjednika Grahfesta, izvlačili su se i dobitnici tombole, od čega je svakako najupečatljivija nagrada bila ona za prvo mjesto – pečeno prase na ražnju.
Nakon uzbuđenja izvlačenja nagrada i proglašenja pobjednika, preostalo je još konačni spektakl, a to je bio večernji koncert grupe Magazin s Andrejom Šušnjarom. Budući da je Andreja prije nekoliko mjeseci potvrdila kako do kraja ljeta napušta Magazin i kreće u solo vode, nije isključeno kako smo sudjelovali u jednom od njenih posljednjih nastupa u bendu čija je pjevačica bila punih 14 godina. Koncert je bio na nivou kakav bismo od Magazina i očekivali, tako da je Pakrac živio, pjevao i plesao još dugo u noć.
- PIŠE: Franjo Delač
- 2045
I ove godine program polu-jubilarnog 15. Slavonskog banovca već poslovično vodi meštar Mario Barać, a program svečanog otvorenja otvorio je Zbor Osnovne glazbene škole Pakrac, izvedbom himne Republike Hrvatske uz klavirsku pratnju Tee Silađi. Barać je nakon svečanog intoniranja himne predstavio uzvanike, među kojima i gradonačelnike Pakraca, Lipika i Požege, Anamariju Blažević, Vinka Kasanu i Željka Glavića, koji je ujedno Sajam i proglasio otvorenim.
Osim gradonačelnika Pakraca i Požege, gostima sajma obratio se i zamjenik županice Požeško-slavonske županije, Ferdinand Troha, a uvodno u ime suorganizatora Marko Štor, predsjednik Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika. U prvom su redu sjedili još i Davor Huška u svojstvu izaslanika ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kao i cijenjeni gosti i prijatelji Grada Pakraca iz inozemstva, Zoltán Horváth, gradonačelnik Čeprega, zatim Paulina Škradova, načelnica Jasenova sa zamjenicima, vijećnici Grada Dolny Kubin, Emilija Jurčikova i Jan Briestensky, kao i članice Udruge CRO-FEMINA iz Subotice.
Grahfest okupio rekordnih 112 ekipa
Pakrac je grad bogate povijesti savjetovanja, a danas će se na sajmu Slavonski banovac predstaviti 94 izlagača iz čak 10 hrvatskih županija. „Bogatom ponudom naših izlagača te pratećim sadržajima promičemo tradicionalne vrijednosti, spajajući potencijale ruralnog razvoja i turizma kao gospodarske grade koja se u ovom dijelu Hrvatske razvija iz godine u godine“, pripomenuo je Barać.
Po sedmi put u sklopu Sajma organizirana je i Eno-gastro prezentacija, a zahvaljujući Udruženju obrtnika Pakraca i Lipika te odličnim odnosima s ostalim kolegama obrtnicima, danas su u Pakracu obrtnici iz 20 udruženja iz čitave Hrvatske, od Metkovića i Imotskog pa sve do Vukovara, kao i branitelji iz Kaštela i Sinja koji su, zajedno s braniteljima Pakraca i Lipika obogatili ovogodišnji sajam. Osim toga, sa svojim tradicionalnim jelima predstavit će se i predstavnici talijanske, srpske i češke nacionalne manjine koji žive na ovom području.
„Važan dio Sajma svakako je i Grahfest, natjecanje u kuhanju graha koje je pokrenulo i koje organizira Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika, a ove godine natječe se rekordnih 112 ekipa iz cijele Hrvatske“, dodao je Barać. Osim toga, kao i svake godine, opet imamo bogatu ponudu Srednjevjekovnog festivala na kojemu uz naše lokalne vitezove i streličare Slavonskog banovca te članove Povijesnog društva Pakraca i Lipika danas sudjeluju i gosti iz Orahovice, Koprivnice i Zagreba.
Muzej grada Pakraca, Gradska knjižnica Pakrac i njihovi volonteri organiziraju „Dječji kutak“ koji ove godine protječe u znaku Spahijskog podruma, budućeg doma knjižnice i muzeja. Nakon cjelodnevnog druženja i uživanja u hrani, piću i navedenim sadržajima, slijedi koncert grupe Magazin, tako da na cjelodnevnom Sajmu Slavonski banovac svatko može pronaći nešto za sebe.
Sve više obrta
U ime suorganizatora obratio se Marko Štor. „Iako živimo u ekonomski izazovnom vremenu, sa zadovoljstvom mogu konstatirati da naše udruženje iz dana u dan raste, a to potvrđuju i brojke. Trenutačno u sklopu Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika imamo 249 aktivnih obrta, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od 22 obrta, a sveukupno zapošljavaju oko 500 radnika“, rekao je Štor.
Podsjetio je kako je originalni Grahfest iz 2015. godine okupio 43 ekipe, isključivo s lokalnog područja, dok je ove godine sa 112 ekipa srušen rekord iz 2019. godine, kad je na njemu sudjelovalo 103 ekipe.
Istaknuo je odličnu suradnju s gradovima Pakracem i Lipikom, kao i županijom, koji obrtnicima nude niz pogodnosti i potpora koje su od velike pomoć te istaknuo nadu kako će se taj dobar, partnerski poslovni odnos nastaviti u ubuduće. Zahvalio je i svima koji pomažu i ulažu svoje vrijeme, trud i volju da ova najveća gradska manifestacija bude ovoliko uspješna, a za kraj pozvao sve da ne zaborave u 20 sati doći na proglašenje pobjednika ovogodišnjeg Grahfesta.
Recept za ovako uspješan sajam su vrijedni ljudi
„Dragi gosti i uzvanici, Pakračanke i Pakračani, svi naši gosti iz cijele Republike Hrvatske, ali i naši dragi gosti iz Slovačke, Mađarske, Vojvodine, dobrodošli na 15. Sajam Slavonski banovac“, riječi su kojima je svoje izlaganje otpočela pakračka gradonačelnica, Anamarija Blažević. „Često pitaju što je recept za ovakav Sajam. Recept su vrijedni ljudi, kako u gradskoj upravi, na čelu s našim pročelnikom za društvene djelatnosti, naše institucije, ustanove, škole, udruge koje 12 mjeseci u godini rade kako bi svi posjetitelji mogli uživati na našem Sajmu“, dodala je gradonačelnica.
Složila se s prethodnim govornikom kako su velik temelj u izgradnji grada Pakraca postavili su upravo obrtnici te iskoristila priliku pozdraviti i nazočnog Zlatka Špiranca, predsjednika županijske Obrtničke komore. Naglasila je kako obrtnici u Pakracu imaju dugu tradiciju djelovanja, pri čemu je naše udruženje obrtnika staro više od 200 godina te prisnažila kako su zajedno s ostalim sugrađanima, uključujući i predstavnike nacionalnih manjina, gradili naš grad, a to se nastavlja i danas. Gradonačelnica je pritom uputila pozdrave i hrvatskim braniteljima koji su na današnji dan ovamo došli iz cijele Republike Hrvatske.
„Upravo su obrtnici ti koji stvaraju radna mjesta, zahvaljujući kojima prehranjuju i svoje obitelji, ali i druge obitelji na području naša dva grada te nam je izuzetno drago što njihov broj raste. Ponosni smo na vas, na svakog obrtnika koji upravo u Pakracu vidi svoju poslovnu priliku“, vratila se gradonačelnica na nemjerljivu važnost obrtništva. Pridodala je kako smo ponosni i na našu kulturu i tradiciju, na sve ono što baštinimo stoljećima unazad. Podsjetila je kako je Pakrac grad u kojemu je otvorena i prva kovnica novca još u 13. stoljeću, a tradicija sajmovanja održala se sve do dana današnjeg.
Bogata povijest i tradicija
Goste je pozdravio i dožupan Troha. „Cijenjene dame i gospodo, uistinu mi je zadovoljstvo danas biti u Pakracu i pozdraviti vas u ime premijera Andreja Plenkovića. Na sajmovima se uvijek tržilo i družilo, a rekao bih da je ovo u Pakracu još jedna potvrda kako na pravom mjestu, u pravo vrijeme i s pravim organizatorom moguće dobiti pravi recept za uspjeh ovakvog jednog sajma“, rekao je Troha. Naglasio je kako je Pakrac biser naše županije i ovog dijela Hrvatske. Osim što se u njemu kovao naš prvi novac, naša se županija po prvi put također spominje upravo u Darovnici hrvatsko-ugarskog kralja 1210., ovdje u Pakracu, dodao je.
„Pakrac zauzima posebno mjesto i kao mjesto na kojemu je počeo Domovinski rat, a danas s ponosom postaje lijep srednjeeuropski gradić. Ovaj sajam to potvrđuje, jer ovdje se i gospodarstvo i svi ostali segmenti života razvijaju upravo u smjeru koji svi priželjkujemo“, rekao je zaključno.
Čast svečanog otvorenja ovogodišnjeg sajma pripala je požeškom gradonačelniku, dr. Željku Glaviću. Nakon uvodnih riječi pozdrava i osvrtanja na bogatu pakračku povijest, ali i na činjenicu kako je upravo u Pakracu počeo Domovinski rat u kojemu je obranjena tek uspostavljena hrvatska država, svima je poželio dobru zabavu i proglasio današnji 15. sajam Slavonski banovac otvorenim.
Proglašenje pobjednika Grahfesta u 20 sati
Nakon obraćanja uzvanika, svečanost je zaključena kulturno-umjetničkim programom koji su uveličale Pakračke mažoretkinje, mališani Dječjeg vrtića Maslačak, tamburaški orkestar Pakrac i zbor pakračke OGŠ te mladi plesači iz područne škole Badljevina.
U 15 sati počeo je centralni događaj sajma, 9. po redu Grahfest. Nakon proglašenja pobjednika, saznat ćemo tko će osvojiti glavnu nagradu, dvodnevni odmor za 8 osoba u kući za odmor Luka – Blaževci u Gorskom kotaru, na samoj granici sa Slovenijom. Druga nagrada donosi 5 ulaznica u vodeni park u Krapinskim toplicama te 10-litarski kotlića sa stalkom, dok će za 3. mjesto također biti dodijeljen 10-litarski kotlić. Podsjetimo, proglašenje pobjednika je u 20 sati.
- PIŠE: Pakrački list
- 2313
Sinoćnji nastup Maje Šuput održan je na gradskoj tržnici s početkom u 21 sat i okupio više od 500 naših sugrađana. Već poznata energična „kraljica svadbi“ nije razočarala ni Pakračane, pa su svi plesali i pjevali bez prestanka puna dva sata, unatoč sitnim kapljicama koje su prijetile kišom. Uz nekoliko autorskih pjesama sviralo se i poznate hitove ostalih hrvatskih estradnjaka, a izvođačica je nastup začinila pozivom na pozornicu dvoje naših sugrađana i svima priuštila urnebesnu zabavu. Ako je suditi događaj po početku, ovogodišnji Slavonski banovac bit će spektakularan.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1463
Na jučerašnjom Gradskom vijeću održanom 9. listopada, između ostaloga su predstavljena godišnja izvješća gradskog dječjeg vrtića i osnovne glazbene škole.
Katarina Lahovsky Kobetić, ravnateljica dječjeg vrtića Maslačak, između ostaloga je rekla sljedeće. „Čast mi je što dolazim iz najveselije ustanove u našem gradu. „Imamo još nekoliko slobodnih mjesta u Donjoj Obriježi i Badljevini. Radi se puno, obnavlja se, javljamo se na razne natječaje, trenutno se obnavlja igralište Kalvarija. Proširivanjem kapaciteta ulagalo se u proširenje, ali to treba popratiti i održavanjem. Nešto se odradilo u Donjoj Obriježi, a između ostaloga, postavljena je i nova ograda“, rekla je ravnateljica.
Zoran Krejči (SDP), pohvalio je rad gradskog vrtića, primijetivši kako se vidi nova energija. Skrenuo je pažnju na potrebu ostvarivanja prava zaposlenika, misleći pritom prvenstveno na plaće i koeficijente koji su usklađeni s onima u školstvu. Ravnateljica je rekla kako su na putu usklađivanja plaća, pri čemu je sindikat vrtića do 1. siječnja u razgovoru s osnivačem dogovorio potpuno usklađenje.
Gradonačelnica Anamarija Blažević rekla je kako su u tijeku pregovori sa sindikatom. „Trenutno za dječji vrtić Maslačak odlazi blizu 80 tisuća eura, a do prije mjesec-dva to je bilo na razini od 60-ak tisuća. Da bismo to mogli napraviti, morali smo negdje uzeti. Sindikat iz Zagreba ima razumijevanja i ovom im prilikom želim zahvaliti. Bili smo prisiljeni usporiti investicije jer moramo pratiti plaće zaposlenika u vrtiću, Gradsku upravu, Muzej, Gradsku knjižnicu, što je sve skupa preko 100 zaposlenika koji dobivaju plaću iz gradskog proračuna. Uzdamo se u rast naših proračunskih prihoda, a iz državnog proračuna ići će i dodatna sredstva za dječje vrtiće“, rekla je gradonačelnica Blažević.
SDP izrazio zabrinutost oko koeficijenata
Krejči je napomenuo kako djelatnici vrtića imaju zakonsko pravo na zakonski određene koeficijente te izrazio bojazan u vezi toga koliko će oni imati razumijevanja da čekaju na ostvarivanje svojih prava. „Vlada će nadomjestiti dobar dio sredstava za vrtiće. Ako te novce ne možemo od nekoga uzeti, postoji li opasnost da dječji vrtić poskupi za korisnike?“, upitao je.
Gradonačelnica je rekla kako je ekonomska cijena vrtića otišla visoko. „Ove godine još nismo mijenjali cijene, premda je mjesečna razlika koju Grad sufinancira trenutačno 18–19 tisuća eura. Racionaliziramo maksimalno, a sa sindikatom imamo korektne odnose i razgovore. Naša djeca idu u čist, uređen vrtić, jedu kvalitetnu hranu, imamo šest objekata i podižemo im kapacitete, kako bi svako dijete imalo svoje mjesto“, rekla je gradonačelnica.
OGŠ Pakrac
Marina Golub, ravnateljica Osnovne glazbene škole, uvodno je rekla kako su učenici glazbene škole uveličali većinu gradskih događanja, kako u Hrvatskoj, tako i van nje. Dodala je kako je prošle godine po 15. put dodijeljena nagrada Marko Turčan i to Mihaelu Vukmanoviću. Osim toga, naglasila je kako je u 1. razred po prvi put upisano čak 30 djece.
Kristina Milek (HDZ) i Tamara Vujanić (SDP) pohvalile su činjenicu što tako mala škola ima učenike koji ostvaruju zamjetne uspjehe i sudjeluju na svim javnim događanjima. Gradonačelnica Blažević pohvalila je rad škole sljedećim riječima: „Glazbena škola je dodatna vrijednost i drago mi je čuti za tri razredna odjela prvog razreda, što nije dosad bio slučaj. Želim vam puno uspjeha, a ravnateljici još puno mandata, neka taj mali dragulj vodi čvrstom rukom, uz puno razumijevanja prema suradnicima te da privuče što više učitelja“.
Gradski proračun
Što se tiče polugodišnjeg izvješća o gradskom proračunu, gradonačelnica je ukazala kako je teško izražavati polugodišnji proračun, jer on ne pruža pravu sliku. „Trudimo se, prezentiramo tablice, grafikone, objavljujemo eventualne zamjerke te vam stojim na raspolaganju za daljnje kritike u cilju unapređenja rada Gradske uprave“, rekla je gradonačelnica.
Pročelnik Marijan Širac rekao je kako dugi niz godina nije rađen program izmjena i dopuna poljoprivrednog zemljišta. „Predvidjeli smo zemljišta koja mogu ići u prodaju, za čestice manje od jednog hektara, za koje se mogu javiti svi, pri čemu prednost imaju oni koji s njom graniče, zbog okrupnjivanja“, rekao je pročelnik Širac.
Pročelnik Malogorski potegnuo je temu urbanističkog plana uređenja sportsko-rekreacijskog centra, na što se nadovezao Krejči. „Nismo protiv ulaganja u sport. Prije 15 godina smo pričali o bazenima, a ako nastavim ovim tempom, za 50 godina to bi moglo biti gotovo“, dodao je.
Na tu opasku gradonačelnica Blažević rekla je sljedeće: „Da smatram da su bazeni neophodni, već bi danas možda bili izgrađeni. Znam što su bazeni i koliko odnose novca. Nama u planu nije turistički ni rekreativni, već edukacijski bazen koji bi uključivao poduku plivanja i razvoj zdravstvenog obrazovanja. Taj bi bazen bio upravo edukacijsko-rehabilitacijskih gabarita i namjene“.
Zastupnica Vujanić primijetila je kako su to utopijske želje, jer škole krpaju kraj s krajem, katkad se nema WC papira ni tople vode, pa ni sapuna, što nam govori kako je infrastruktura daleko od želja.