- PIŠE: Pakrački List
- 855
Grad Pakrac će u ovoj studijskoj godini kroz četiri kriterija (deficitarnost, medicina, socijalni i redovni) stipendirati ukupno 36 studenata koji imaju prebivalište na području Grada Pakraca pri čemu je 14 novih po redovnom kriteriju. Rezultati su to natječaja s listama kandidata koji ispunjavaju uvjete za dodjelu stipendije u akademskoj godini 2019./2020. objavljenog početkom studenog na službenoj gradskoj internet stranici.
Po socijalnom kriteriju stipendiju od 800 kuna mjesečno u ovoj studijskoj godini primat će petero studenata, a po kriteriju stipendiranja studenata medicine pokrenutom prije dvije godine, prijavljen je jedan student koji će primati 1.200 kuna mjesečno.
Po kriteriju deficitarnih zanimanja koja su trenutno glazbena zanimanja, prehrambena tehnologija i farmacija stipendiju će primati troje studenata po 800 kuna mjesečno, iznos od 400 kuna će primati i 14 novih studenata druge, treće, četvrte odnosno završne godine studija po redovnom kriteriju.
U odnosu na prošlogodišnji stipendijski program, troje studenata je ušlo u završnu apsolventsku godinu koju Grad ne stipendira, a samo dva studenta je zatražilo zamrzavanje statusa.
Za studentske stipendije u ovoj godini u gradskom proračunu je predviđeno 300.000 kuna.
- PIŠE: Pakrački List
- 862
Utorkom i četvrtkom od 8,30 do 10 sati obavlja se cijepljenje protiv gripe u ambulanti Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije u zgradi Doma zdravlja Pakrac. Sudeći prema današnjoj gužvi, kada je i prije početka cijepljenja čekaonica bila prepuna, interes je vrlo velik. I prošloga četvrtka, prvog dana ovogodišnjeg cijepljenja, bilo je više od 50 pacijenata, potvrdio nam je dr. Ante Vitalija, voditelj Službe epidemiologije Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, a već mu se javljaju i liječnici obiteljske medicine sa zahtjevima za dodatno cjepivo jer su im prošloga tjedna distribuirane zalihe pri kraju.
No razloga za paniku nema jer su već naručene dodatne količine u odnosu na početnih 6000 doza cjepiva koje su stigle u našu županiju namijenjenog zaštiti od tipova virusa koji se očekuju u ovoj sezoni. Koristi se sezonsko cjepivo, a u njegovom su sastavu inaktivirani sojevi virusa A (H1N1), A (H3N2) i dva soja virusa B odnosno četverovalentno cjepivo.
Cijepiti se može kod svog obiteljskog liječnika i u ambulanti navedenog Zavoda. Preporučeno je u prvom redu starijim osobama, životne dobi 65 godina i stariji, kroničnim bolesnicima bez obzira na dob, zdravstvenim djelatnicima, štićenicima i djelatnicima domova za starije, odraslima i djeci s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), bolesti bubrega, oštećenja imunog sustava.
Interes građana za cijepljenje protiv gripe bio je i lani velik o čemu govori podatak da su krajem studenog prošle godine sve 5552 doze koje su za našu županiju došle u Zavod i raspodijeljene ambulantama obiteljske medicine bile potrošene te je Zavod zatražio i dobio dodatnih 720 doza cjepiva.
- PIŠE: Pakrački List
- 819
U tijeku su radovi na adaptaciji dijela zgrade i ulaza Policijske postaje Pakrac. Radove vrijedne 490 tisuća kuna, financirane od strane MUP-a, izvodi požeška tvrtka „Promet građenje“. Do kraja siječnja bi trebao biti saniran oštećeni pješački prilaz s pristupnom stazom, ulaz u zgradu s izgradnjom adekvatnog prilaza za invalidne osobe te saniran i obnovljen dio pripadajućeg podzemnog prostora (garaže) uz rješavanje odvodnje podzemnih voda i hidro izolacije vanjske konstrukcije, potvrdila nam je Nikolina Janković, glasnogovornica PU Požega.
Naš upit o eventualnoj izgradnji ograde oko policijske zgrade ostao je neodgovoren.
- PIŠE: Pakrački List
- 1049
Početkom studenog Stalna služba Pakrac Općinskog suda u Bjelovaru, preselila se u novu zgradu, Pakračanima poznatu kao zgradu nekadašnjeg „komiteta“, točno prekoputa sadašnje zgrade Kotarskog suda na Trgu Ivana Pavla II., potvrdila nam je Gordana Malvić, glasnogovornica Općinskog suda u Bjelovaru.
U dopisu kojeg nam je glasnogovornica Malvić poslala navodi kako je pakračka stalna služba kompletno preseljena u novi prostor zbog derutnosti stare zgrade čime su osigurani bolji uvjeti rada, osiguran lakši pristup građanima te nema nikakvih promjena u radnom vremenu Stalne službe u Pakracu.
Sud preselio nakon 113 godina
Prema izvorima iz fotomonografije Duška Kličeka "Ulicama moga grada", Pakrac je zgradu Kotarskog suda dobio 1906. godine gdje je pakrački sud bio smješten sve do kraja listopada ove godine. Kako navodi Duško Kliček, iako povijest pakračkog „sudovanja“ seže daleko, tek je Naredbom Kraljevske hrvatsko-dalmatinske vlade, odjela za pravosuđe, od 27. lipnja 1877. godine ustrojen u Pakracu Kotarski sud. Tom Naredbom, koju je potpisao tadašnji ban Ivan Mažuranić, novi sud je nadležan za bučku i pakračku općinu.
Što će biti sa sada bivšom zgradom Kotarskog suda u Pakracu upitali smo gradonačelnicu Anamariju Blažević koja nam je rekla kako je zgrada državno vlasništvo te kako je Grad Pakrac uputio nadležnom ministarstvu zahtjev za korištenjem zgrade, no još se čeka konkretan odgovor.
- PIŠE: Pakrački List
- 842
Prošloga tjedna smo pisali o rezultatima natječaja našeg LAG-a „Zeleni trokut“ na kojem je bespovratno dijeljeno poljoprivrednicima 2,2 milijuna kuna, a zbog nedostatka zainteresiranih ostalo je neiskorišteno više od pola milijuna pri čemu je s pakračkog područja bio tek jedan kandidat. Zašto među pakračkim poljoprivrednicima nema kandidata za prihvatiti novce, pitali smo Igora Mateka, upravitelja LAG-a
Složen je to problem i teško je odgovoriti. Moje mišljenje da je to sve posljedica pogrešne državne politike prema poljoprivrednoj proizvodnji i selu koja je prisutna već 20 godina i sada se vide rezultati toga. To je moje mišljenje, mada se mi u LAG-u ne bavimo državnom politikom već našim lokalnim proizvođačima.
Ta politika je jednako pogrešna prema poljoprivrednicima i u Pakracu i u Janjoj Lipi. A ipak se iz jednog malog mjesta kao što je Janja Lipa na ovaj natječaj javilo tri proizvođača kao i s područja Lipika i Novske, a iz Pakraca jedan. Zašto?
„Mali“ više razmišljaju o rastu
Valjda poljoprivrednicima u Pakracu ne trebaju dodatna sredstva, valjda imaju dovoljno svojih novaca za ulaganje ili imaju sve što im treba. Poljoprivrednici s područja Janje Lipe su iskoristili činjenicu da više nisu dio velikog LAG-a Moslavina koji pokriva područje sa 100.000 stanovnika i gdje zbog velike konkurencije ne bi prošli na takvom natječaju. Stoga je njihov mjesni odbor iskoristio mogućnost da se priključi nama. Na ovom natječaju ih se kandidiralo troje i svi troje su prošli jer novaca, ne samo da je bilo dovoljno za kandidirane projekte, nego je i ostalo više od pola milijuna kuna. Dakle, nitko nije pakračke kandidate stopirao, nego ih nije bilo pri čemu nitko ne može reći da nije znao jer smo prisutni u lokalnim medijima, kontaktiramo s Poduzetničkim centrom Pakrac koji ima bazu podataka poljoprivrednih proizvođača i informirao ih je. No, osim Danijela Erakovića nitko se nije kandidirao. Možemo pritom govoriti o natječajnim uvjetima pri čemu je jedan bio da OPG-ovi moraju biti najmanje godinu dana u sustavu poreza na dohodak. Koliko od brojnih pakračkih OPG-ova ima takve uvjete, mi u LAG-u tih saznanja nemamo niti možemo doći do njih.
No valja primijetiti da na takvom natječaju prije godinu dana, također iz Mjere 6.3. od 6 odobrenih projekata je 4 bilo s pakračkog područja. To je bio natječaj za male proizvođače. Očito je da naši mali OPG-ovi više razmišljaju o rastu, dok veliki stagniraju.
To čudi tim više jer su natječajne mogućnosti u što ulagati bilo gotovo neograničene kada su u pitanju osnovna sredstva?
Da, izuzimala se jedino kupovina stoke. Po meni gorući je problem što poljoprivredna gospodarstva na području Pakraca nemaju kapaciteta za rast, odnosno takvih je jako malo. Zašto je i među njima mali interes za razvoj, to zaista zaslužuje istraživanje. Pored te nezainteresiranosti, mene još i više brine kada se jave na natječaj za što se javljaju. Većina odobrenih projekata se odnosila za nabavku primarne mehanizacije koja navodno smanjuje troškove poslovanja umjesto da se kandidiraju za sredstva koje služe preradi i doradi osnovne proizvodnje. Izuzetak je tu već spomenuti Eraković koji će ovom investicijom u nabavu sušare, hladnjače i drugoga za lješnjake dobiti novi proizvod, povećat će vrijednost svoje osnovne proizvodnje. Nabavka primarne mehanizacije sama po sebi ne donosi novu vrijednost, novu dobit jer je proizvođač i dalje prisutan na tržištu samo sa elementarnom sirovinom iz koje više zarađuje prerađivač ili posljednji trgovac u tom lancu.
Ponovljeni natječaj do kraja godine
Što će biti s preostalih 500.000 kuna?
Idemo s novim natječajem dok ih ne iskoristimo. Mislim da će to biti još do kraja godine. Sada smo zauzeti s rješavanjem kandidata čiji su programi prošli, ali i s natječajima za još neke mjere iz programa Ruralnog razvoja, konkretno onim namijenjenim jedinicama lokalne samouprave i udrugama, odnosno drugih čimbenika koji su prihvatljivi. Taj natječaj je završen, ali odluke još nisu pravovaljane. Mi do kraja 2020. godine trebamo na takvim natječajima raspodijeliti oko milijun eura pri čemu je moguće da dobijemo s državne razine još neka dodatna sredstva. Nažalost, zbog malog broja prijava smanjuju nam se i šanse za dodatna sredstva.
Znači li to poruku poljoprivrednim proizvođačima da pod hitno pripremaju projekte za kandidiranje?
Naravno. No pri tom treba istaknuti da je prije našeg natječaja, na državnoj razini bio raspisan identičan takav natječaj iz iste mjere i istih sredstava. Tamo je konkurencija ogromna i zbog nezadovoljavanja kriterija tamo je prošlo jako malo naših kandidata, odnosno oni koji su prošli zbog malo bodova su bili nisko na rang listama i nisu dobili sredstva. Poučeni tim lošim iskustvom ljudi se više nisu javljali na natječaje. Stoga valja razlikovati natječaj državne razine i natječaje našeg LAG-a koje su namijenjeni za područje Pakraca, Lipika, Novske, Jasenovca i Janje Lipe i gdje se neće natjecati s proizvođačima iz istočne Slavonije ili Istre.
No sigurno je jedno: bez finalizacije poljoprivredne proizvodnje neće se moći naprijed i dok god na pakračkim trgovačkim policama ne bude finalnog pakračkog proizvoda, poljoprivreda će se, bez obzira na natječaje poput ovog, teško razvijati.
- PIŠE: Pakrački List
- 844
Dnevne novine i portale proteklih je dana preplavila vijest da su neke banke u Hrvatskoj još jednom, bez pitanja gurnule ruke u naše džepove samoinicijativnom odlukom o uvođenju naknade na gotovinske isplate na šalterima. Svi oni neskloni digitalizaciji financijskog poslovanja koji nemaju internet bankarstvo ili oni stariji slabijeg vida što ne barataju karticama, pinovima, bankomatima pa im je najlakše bilo otići u banku i podići vlastiti novac na šalteru, od sad će na istom bankovnom šalteru biti dužni plaćati naknadu. Ne i u Pakracu… barem za sada.
Do danas su se dvije banke odlučile za takvu praksu. Korisnici Zagrebačke banke od 20. rujna za podizanje gotovine plaćaju 1,95 kuna po transakciji dok će za dva tjedna OTP banka za sve gotovinske isplate do 500 tisuća kuna transakciju naplaćivati čak 4 kune. Istovremeno obje banke neće naplaćivati isplate s kunskih računa za zaštićena primanja i računa s ugovorenim skrbnikom.
Pravdajući ovaj namet, vrli su se bankari dosjetili objasniti kako će klijente tako usmjeriti prema ostalim isplatnim mjestima (bankomatima) gdje će svoj novac, naglašavamo SVOJ novac, dobiti bez naknade, a tvrde da će smanjenjem broja transakcija podizanja gotovine u poslovnicama šalterski djelatnici imati više vremena za savjetovanje klijenata oko korištenja proizvoda i usluga banke.
PBZ jedini razmatra uvođenje naknade
Kakvo je stanje u Pakracu u kojem bankarske usluge nude tri banke - Erstebanka, Privredna banka Zagreb sa svojim poslovnicama te Hrvatska poštanska banka s isplatno-uplatnim mjestom – provjerili smo kod njihovih PR službi.
„PBZ za sada ne naplaćuje naknadu za isplatu gotovine građana u poslovnicama Banke, međutim, razmatra se i mogućnost uvođenja naknade“, odgovorili su nam iz službe za odnose s javnošću. S druge strane iste službe Erste i HPB banke odgovorile negativno i dodale da takvu naknadu niti ne planiraju uvoditi.
Iako se na prvu ne čini da je naknada ozbiljna stavka, ne treba zaboraviti da velik dio naših sugrađana prima radničke mirovine koje jedva prelaze dvije tisuće kuna i ljudi su primorani paziti na svaku kunu. Razgovarajući s pakračkim Centrom za socijalnu skrb doznali smo da najmanja socijalna pomoć ili naknada (radno nesposobni samac) iznosi samo 920 kuna. Ona se isplaćuje poštom ili na tekući račun korisnika pa četiri možebitne kune ne mogu svi gledati kroz iste naočale.
Nekad su sve mirovine stizale na kućnu adresu, sada tek dio njih, a jedina naknada bila svojevoljni „tringelt“ poštaru. Danas mirovine većine umirovljenika sjedaju na tekući račun jer je tako odredio sustav, a banke su to iz čista mira odlučile kapitalizirati objašnjavajući to gužvom na šalterima koja im svih ovih godina nije toliko smetala. Pohlepi moćnika očito nema kraja.
Samo će potpuni naivac pomisliti da je upravo gužva na šalterima te nova savjetodavna uloga tamošnjih djelatnika temeljni razlog novog nameta. Naravno da nije, gužve će ostati iste, samo će ljude bez mogućnosti izbora, na fin način natjerati da izbroje nove kovanice i tako dodatno pripune krcati bankarski sef.
