U Osnovnoj glazbenoj školi Pakrac, sutra će (24. listopada) s početkom u 19 sati u koncertnoj dvorani škole, gostovati Trio 1887 kojeg su osnovali 2015. godine pijanistica Petra Gilming, violinist Sho Akamatsu i violončelist Branimir Pustički, diplomanti zagrebačke Muzičke Akademije različitih generacija.

Koncert organizira pakračka glazbena škola u suradnji s Ministarstvom kulture.

 

Gradska knjižnica Pakrac i ove godine aktivno i kreativno sudjeluje u Mjesecu hrvatske knjige, a pokrovitelj programa je Grad Pakrac.  Program je raznolik i nastavlja se sutra (23. listopada) strip-radionicom za učenike Osnovne škole braće Radić Pakrac s početkom u 11 sati u prostoru pakračke knjižnice, a uz neke već tradicionalne akcije i aktivnosti poput grupnih posjeta vrtićanaca i školaraca knjižnici ili besplatnih upisa i nenaplaćivanja zakasnina, najavljeni su  i susreti s piscima za djecu i odrasle te kreativne radionice čija je okosnica upravo glagoljica.

Prva kreativna radionica za velike i male o glagolici najavljena je za 6. studeni s početkom u 17 sati, a 7. studenog u pakračkoj knjižnici gostovat će Maja Klarić koje će predstaviti putopis „Vrijeme badema“  s početkom u 18 sati.

Manifestacija koja već godinama nastoji promicati knjige, čitanje, knjižnice kao mjesto susreta, zabave i edukacije ove se godine za središnju temu ima baštinu, budući da je i ova godina godina kulturne baštine.  Uz to, glavni je motiv glagoljica kao posebnost hrvatske baštine, nacionalnog i kulturnog identiteta, rekla je Monika Lucić Fider, ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac.

 

 

 

 

Tradicionalnim gradskim Natjecanjem u čitanju naglas za učenike pakračke Osnovne škole braće Radića sinoć je otvorena manifestacija Mjesec hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Pakrac. Šestu godinu zaredom u čitanju naglas natječu se pakrački učenici u dvije kategorije, mlađoj (3.,4. i 5. razredi) i starijoj (6., 7. i 8. razredi). Gradskom natjecanju prethodilo je školsko u kojem je izabrano četvero učenika u mlađoj te tri učenice u starijoj kategoriji koji su se sinoć u opuštenoj i nasmijanoj atmosferi predstavili publici.

U mlađoj kategoriji  pobjedu je odnijela Tena Fider (3. b razred, mentorica Daliborka Duchač, tekst iz knjige Nene Lončar "Šest guba čarolija i jedan užas na kvadrat") u kojoj su se još natjecali Fran Bralo, Vita Jirasek i Srećko Popović. Antonija Kiš, učenica 6. razreda, koja je čitala ulomak iz knjige Mire Gavrana "Sretni dani pobijedila je u starijoj kategoriji, a uz nju, natjecale su se i Tara Čelec te Nina Babojelić.

Tročlani žiri u kojemu su sinoć bile profesorice hrvatskog jezika u Srednjoj školi Pakrac, Gorana Vukadinović i Tamara Vujanić te članica Čitateljskog kluba Jadranka Antunović, ocjenjivao je kreativnost uvoda, jasnoću i razgovijetnost, izražajnost nastupa, primjerenost teksta uzrastu i sveukupni dojam. Ispred žirija nije bio nimalo lak  zadatak budući da su uistinu svi natjecatelji bili odlični,  motivirani, pripremljeni i zanimljivi.

Pobjednike je proglasila profesorica Gorana Vukadinović naglasivši kako su o pobjedniku uistinu odlučivale nijanse te kako se nada da ih rezultati neće obeshrabriti, da će nastaviti čitati i prezentirati svoje umijeće i dalje na ovakvim i sličnim natjecanjima.

„Samo natjecanje osmišljeno je tako da učenici u prve dvije minute nastupa trebaju predstaviti sebe i izbor knjige iz koje čitaju naglas, dok su ostale tri minute predviđene za izražajno čitanje naglas. Ciljevi takvog natjecanja su poticati i popularizirati čitanje i knjigu, unaprijediti čitalačke sposobnosti učenika i razvijati njihovu motivaciju“, rekla je Monika Lucić Fider, ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac.

Za glazbeni intermezzo pobrinuli su se učenici Osnovne glazbene škole Pakrac, Ida Jirasek na flauti i Goran Sotonica na harmonici, koji su se prvi put pakračkoj publici predstavili kao novoosnovani komorni duo za koju su ih pripremili učitelji Martina Faktor i Ivan Golub.

 

Što su pokazala arheološka istraživanja nakon druge godine iskopavanja za ostacima Starog grada Pakraca koje je ovo ljeto provedeno na površini između policijske postaje i zgrade općine, sinoć je predstavio dr. sc. Juraj Belaj, viši znanstveni suradnik Instituta za arheologiju i voditelj arheoloških istraživanja u Pakracu, u pakračkoj gradskoj vijećnici kurije Janković.

U uvodnom dijelu dr. Belaj predstavio je prve pisane dokaze kada se spominje Pakrac te pojasnio nastanak i razvoj viteških redova templara i ivanovaca jer pretpostavlja da su građevine o kojima je riječ nastale u njihovo doba.

Kako je istaknuo, nakon što su prve godine maknuli šutu iz 20. stoljeća, na dubini većoj od dva metra nađeni su ostaci zidina iz srednjeg vijeka. Iako su sve tri sonde koje su otkopane prve godine dale rezultate, ove godine arheolozi su se fokusirali na jednu sondu,onu iza općinske zgrade gdje su nađeni ostaci ivanovačke kapele iz 13. stoljeća. Još jednom je predstavio nađene predmete u prvoj godini istraživanja; jedan gotovo čitavi keramički ćup, buzdovan, lule, posudu za držanje baruta ukrašen zanimljivim simbolima iz 16. stoljeća, ulomak topa, a svi predmeti datiraju najvjerojatnije iz Osmanlijskog doba.

Dr. Belaj u svom istraživanju koristio je i jedan od prvih povijesnih opis Slavonije i Baranje putopisca Friedricha Wilhelma von Taubea iz 1777/8. godine koji pakračku ivanovačku kapelu spominje kao urušenu građevinu što potvrđuje njeno postupno propadanje tijekom godina.

Arheolozi su tijekom ljetošnjeg iskopavanja naišli na zidove sagrađene od ručno klesanog kamenja, vrlo preciznog rada, što asocira na neke druge templarske lokalitete iz istog vremena na ovom prostoru. Otkrili su i stubište koje je bilo naslonjeno uz crkvu, pretpostavlja se da je moglo voditi na nekakav kor, ali postoji mogućnost da je vodilo i na jednu od kula. Inače, takav izgled stubišta još nije nađen u Slavoniji, postoji sličan u Šopronu u Mađarskoj u ivanovačkoj crkvi iz 13. stoljeća. Jedan od najzanimljivijih detalja na koji su našli je utor za zasun gdje se uvlačila greda i zatvarao ulaz u crkvu. Dosad je otkrivena crkva u dužini od 13 metara, a da bi došli do njenog krajnjeg zida potrebno je otkopati još otprilike dva metra. Zidovi su debeli oko tri metra, oko metra i pol izvornog, ivanovačkog zida, a ostatak zidova je dodatno nadograđivan, najvjerojatnije u 15. stoljeću. Belaj je dodao kako je kapela u početku imala sakralnu funkciju, ali je prijelazom s 15. u 16. stoljeće postala utvrđenje, upravo zbog opasnosti od Turaka koji su se približavali. Nađeni su prekrasni ostaci portala i pretpostavlja se da su na tom mjestu bili postavljeni svetački kipovi.

U jugozapadnom dijelu crkve, uz samo stubište, nađeni su i ostaci ljudskih kostiju koji su bili položeni u smjeru sjever-jug što nije tipično za srednjovjekovno razdoblje nego novije doba, oko 1500. godine. No, u središtu crkve arheolozi su uočili grobnicu koja još nije istraživana, a uz sjeverni zid nađena su tri kamena pokrova, što se isto pretpostavlja da su grobnice odnosno višeslojni ukopi. Dr. Belaj je dodao kako će istraživanje grobnica tek uslijediti i dati sigurno mnoge zanimljive nalaze.

U postsakralnoj fazi crkve, u sjeverozapadnom uglu crkve, pronađena je velika nepravilna jama puna životinjskih kostiju, gdje su nađene glave ovnova, pataka i svinja, što ukazuje na ostatke gozbi u vrijeme kada je možda tamo boravila kakva straža.

„Po mom mišljenju nalazi su vrlo zanimljivi i otkrili smo jedan fascinantan i doista prekrasan objekt za ovo podneblje. Ono što dalje treba činiti jest dalje istraživati, osobito da vidimo je li se doista na tom mjestu nalazila famozna kružna kula. Zaista se nadam da ćemo u budućnosti prezentirati ovu prekrasnu arhitekturu, da će Pakrac dobiti znanstveno predstavljen lokalitet i arheološki park, koji će Pakračanima sigurno biti na ponos, a turistima zanimljiva destinacija“, istaknuo je na kraju predavanja dr. Belaj.

Šezdesetak okupljenih ljubitelja lokalne baštine i povijesti pozdravila je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, istaknuvši kako se doista nadaju nastavku iskopavanja  budući da je Grad Pakrac već prijavio projekt istraživanja starog grada Pakraca na Ministarstvo kulture za sljedeću godinu, a na kraju predavanja svojim stihovima pjesme o Starom gradu Pakracu počastio je Andrija Runje, umirovljeni nastavnik hrvatskog jezika i dugogodišnji djelatnik pakračke osnovne škole, koji ju je napisao za sinoćnju prigodu.

 

Predavanje na temu „Stari grad Pakrac-rezultati druge godine arheoloških istraživanja“ bit će  održano u utorak, 9. listopada s početkom u 18 sati, u Gradskoj vijećnici kompleksa Janković, a predavač će biti će dr. sc. Juraj Belaj iz Instituta za arheologiju, voditelj arheoloških iskapanja koje se na glavnom pakračkom trgu provode unazad dva ljeta.

Riječ je o prezentaciji ovogodišnjih arheoloških iskapanja provedenih u razdoblju od 18. lipnja do 13. srpnja na ostacima srednjovjekovne utvrde Stari grad Pakrac.

Prema preliminarnim rezultatima na prostoru između zgrade općine i policije, skupina arheologa među kojima je i naša arheologinja Tea Lokner, našla je zidove gotičke crkve, vrlo vrijedne građevine sazidane od ručno klesanog kamenja. Pored toga arheolozi su i ove godine, kao i prošle, pronašli dosta keramike i metalnih predmeta iz mlađeg vremena, koji će po potrebi ići na restauraciju nakon čega će biti vraćeni pakračkom muzeju.

Lanjsko takvo predavanje izazvalo je veliki interes građana koji su napunili gradsku vijećnicu, a tom prigodom dr. Belaj je i istaknuo: „Nigdje nisam naišao na toliko interesa i volontera prilikom arheoloških istraživanja kao ljetos u Pakracu. Građani Pakraca su zaista pokazali iznimni interes, poznavanje povijesti i ljubav prema svome gradu.“

Za arheološka istraživanja starog grada Ministarstvo kulture ove godine izdvojilo je 90.000 kuna, dok je Grad Pakrac sufinancirao 30.000 kuna i ustupio korištenje gradskog bagera i kamiona te po potrebi pomoć zaposlenika javnih radova.

Kako nam je rekla Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca, ulaz je slobodan i svi zainteresirani sugrađani su dobrodošli.

 

 

Trio Solenza, sastav kojega čine sopranistica Arijana Gigliani Philipp, Bruno Philipp na klarinetu i Ivan Batoš na glasoviru nastupio je sinoć u koncertnoj dvorani Osnovne glazbene škole Pakrac.

Pakračku publiku na početku pozdravila je Alfreda Petani Grafina, ravnateljica Osnovne glzbene škole Pakrac, rekavši kako je sinoćnjim koncertom otvorena sezona koncerata u ovoj školskoj godini, a nastup je održan u suradnji Ministarstva kulture i OGŠ Pakrac.

Pred pakračkom su publikom u 45-minutnom programu gosti, između ostalog,  izveli i djela Claudea Debussya, Antonina Dvoraka i Blagoja Berse, a Pakračani koji vole klasičnu glazbu moći će uživati u sljedećem koncertu koji će biti organiziran već za tri tjedna o čemu će biti najava.

Trio Solenza na hrvatskoj glazbenoj sceni djeluje od 2006. godine. Uz probranu literaturu skladbi originalno pisanih za ovaj netipičan komorni sastav, trio Solenza nerijetko poseže i za obradama popularnih djela velikih majstora. U novije vrijeme repertoar ansambla obogaćen je djelima hrvatskih skladatelja, a naručene su i praizvedbe djela skladatelja mlađe generacije. Prvi nosač zvuka trija Solenza "Židovska glazbena ostavština u zvuku i riječi" realiziran je 2013. godine. Od siječnja 2015. godine trio djeluje u sastavu Arijana Gigliani Philipp (sopran), Bruno Philipp (klarinet) i Ivan Batoš (klavir).