- PIŠE: Franjo Delač
- 888
Zavičajna zajednica Španovčana organizirala je obilježavanje 82. godišnjice stradanja Španovice u 2. svjetskom ratu u nedjelju, 6. listopada. U 11 sati održana je sveta misa u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pakracu, nakon čega se u 12.30 pristupilo polaganju vijenaca kod Spomen obilježja španovačkim žrtvama 2. svjetskog rata i poraća.
Predsjednik zajednice Marko Svjetličić prije prigodnih govora pozvao je da se minutom šutnje oda počast svim palim Španovčanima. „Dragi okupljeni, lijepo vas pozdravljam i hvala vam što ste došli na ovo mjesto odati počast našim palim Španovčanima, žrtvi Španovice koja je napadnuta prije 82 godine od strane partizanskih postrojbi, kad su njezini stanovnici stradali. Ne volim se koristiti rječju uništenje, jer Španovica je i nakon tog razaranja nastavila živjeti po svim onim ljudima koji su nekad živjeli u njoj. To sjećanje, ta uspomena živa je i danas“, rekao je Svjetličić, napomenuvši kako se primijeti kako je ljudi na svakom sljedećem okupljanju sve manje.
„Mislim da nije mala stvar što je sačuvana uspomena na to selo, na vrijedne ljude koji su ga izgradili i koji su od šume i šikare napravili uzorito selo. Ta uspomena živi i dan danas, zahvaljujući radu zajednice Španovčana, pomoći župe Pakrac i trudu Žrtvoslovnog društva koje svake godine obilazi ovo mjesto“, dodao je Svjetličić. Napomenuo je i kako je ove godine napravljena jedna velika stvar za Španovicu, o kojoj je novinarka Nada Prkačin snimila dokumentarni film s relevantnim sugovornicima, u kojemu je proces napada na Španovicu dosta detaljno opisan. „To će ostati trajna uspomena koja će biti objavljena i javno. Uspomena na Španovicu time je sačuvana, a mi ćemo se i dalje okupljati koliko budemo mogli da se ovim cvijećem i svijećama prisjetimo stradalih i njihove žrtve“, zaključio je Svjetličić, prepustivši potom riječ dožupanu Požeško-slavonskom, Ferdinandu Trohi.
„I ove godine u Španovici na dan sjećanja pada ovog lijepog mjesta, dan stradanja njegovih žitelja, kod ovog spomenika s imenima koja opominju i 80 godina nakon tih strašnih događaja. Još uvijek se sjećamo naših ljudi, naše rodbine, naših zemljaka, a stradanje ovog mjesta i ovih ljudi ne smijemo zaboraviti. Kao kršćani možemo oprostiti, ali kao ljudi teško ćemo razumjeti, pa ni zaboraviti. Ako se želimo ljudima zvati i ako se želimo sinovima Božjim zvati, onda ljude koji su nevini stradali samo zbog svog identiteta zaboraviti ne smijemo“, rekao je uvodno Troha, pripomenuvši kako nas ta imena upozoravaju da Hrvatsku moramo izgraditi na načelima i na vrijednosnim sustavima koji će biti dijametralno suprotni od onih koja su počinila ova zvjerstva.
„Pravo i pravda su daleko jedno od drugog i nakon više od osam desetljeća, pravde nema i ne može je ni biti. Uspomene mora biti, a mi moramo biti dostojni da ne hodamo maleni ispod zvijezda, nego da gradimo svijet koji će ovim najmlađima dati sigurnost i kvalitete koje kao ljudi zaslužuju“, prisnažio je Troha, zahvalivši na kraju Žrtvoslovnom društvu što iz godine u godinu dolazi u Španovicu, u našu županiju i na taj način pomaže da zaborav ne preuzme ono što nikad ne bi smio.
Gradski vijećnik Tomislav Novinc okupljene je pozdravio u ime gradonačelnice Anamarije Blažević, ali i u svoje osobno. „Danas se na pakračkom području obilježavaju dvije tužne obljetnice, jedna u Batinjanima i Gornjoj Obriježi, iz bliže povijesti, prije 33 godine, gdje su hrvatski branitelji ubijeni od strane srpskog agresora i naravno, ova tužna obljetnica u Španovici. Na ta dva datuma možemo reći da se teška povijest stradanja hrvatskog naroda ponovila. U petak je bila promocija filma o Španovici u Pakracu i dobro je da to bude javno, da ide dalje po drugim mjestima u Hrvatskoj, neka se zna njeguje istina o Španovici i Španovčanima“, rekao je Novinc prije no što je zahvalio svima koji održavaju to sjećanje, zahvaljujući čemu ovi ljudi nisu zaboravljeni.
Posljednji je riječ preuzeo Ante Beljo, predsjednik Žrtvoslovnog društva. „Poštovani predstavnici udruge, dožupane i svi ostali, svake godine ponavljamo slične stvari, a svake nas je godine sve manje. Reći ću vam neke stvari koje dosan nisam govorio, a koje su ključ našeg zla. Ključ našega zla je prva Jugoslavija, versajska, koja je stvorena po kalupu Francuza, zapadnih saveznika i Srbije. Naše zlo kad je u pitanju druga Jugoslavija je u tome što je Titova Jugoslavija učinila toliko zločina, a u praksi je to bila Velika Srbija. Sada smo mi iz te Velike Srbije ušli u Zapadni Balkan, koji je Hrvatima nametnut mimo naše volje“, dijagnosticirao je srž problema Beljo.
Svjetličić je na kraju svima još jednom zahvalio na dolasku i u maniri dobrog domaćina sve pozvao u Dom na okrjepu i druženje.
- PIŠE: Franjo Delač
- 2475
Obilježavanje 33. obljetnice pogibije 19 hrvatskih branitelja u Batinjanima i Gornjoj Obriježi 6. listopada 1991. obilježeno je danas pored Memorijalne spomen kapelice u Gornjoj Obriježi polaganjem vijenaca i komemoracijom za branitelje Pakraca i Lipika koji su poginuli tog dana.
Današnja su komemoraciju organizirali Hrvatski časnički zbor Pakrac – Lipik i Grad Pakrac. U akcijama u listopadu 1991. godine u Batinjanima i Gornjoj Obriježi svoje su živote za slobodu Hrvatske položili:
Ivica Baschiera, Aco Bartoluci, Marijan Divjak, Dalibor Duchač, Goran Feltrin, Ivica Feltrin, Josip Feltrin, Stjepan Feltrin, Đuro Haramustek, Ivica Hrgar, Stevo Hrgar, Željko Jurić, Marijan Krejči, Tomislav Kuhar, Zdravko Mance, Stjepan Mateš, Svetomir Mercluft, Stjepan Širac i Drago Živančev.
Vijence su između ostalih položili članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja i civila u Batinjanima i Gornjoj Obriježi, zatim Anamarija Blažević, saborska zastupnica i gradonačelnica Pakraca, zatim Dren Stoček, voditelj Veteranskog centra podružnica Daruvar i izaslanik Ministra obrane RH, Vjekoslav Šuperina, viši savjetnik Područnog odsjeka za poslove obrane Požega, kao i dožupan Ferdinand Troha, izaslanik županice Požeško-slavonske županije.
Zločin ne smijemo oprostiti
„Poštovani roditelji i obitelji hrvatskih branitelja, poštovani branitelji i učesnici događanja '91. i ostali poštovani uzvanici. Neke stvari pokušali smo maknuti od sebe i nastaviti živjeti dalje, neke smo i zaboravili, ali neke su nam ostale duboko u sjećanju. Kao učesnik ratnih događanja ispričat ću neku svoju verziju, svoje viđenje te akcije. '91. godine, svi koji su bili ovdje znaju da nam je komunikacija bila slaba, nismo imali čime komunicirati, znali smo da Pakrac dobiva svakodnevne „porcije“ granatiranja. Na Badljevinu je krenulo žestoko granatiranje od 4. do 6. listopada, uključujući avionske i helikopterske napade. Vidjeli smo da se nešto opasnije sprema, jer to više nisu bila sporadična minobacačka djelovanja, već sustavno gađanje. U to su vrijeme razorene mnoge kuće, kao i crkva i dom“, rekao je Marijan Čapek, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Pakrac-Lipik, prisjećajući se tih nemilih ratnih događaja. Naglasio je i kako zločin ne smijemo oprostiti jer bismo opraštanjem takvog zločina sami počinili još veći zločin.
„Prije svega izražavam duboko suosjećanje ispred Požeško-slavonske županije svim obiteljima koje su na ovom mjestu prije 33 godine izgubile svoje najmilije. U kolektivnoj memoriji neke zajednice, grada, nekog kraja, uvijek postoje neki prijelomni datumi. Postoje trenuci koji predstavljaju odrednicu i koji su značajni do te mjere da vrijeme mjerimo prije i poslije njih“, rekao je u svom obraćanju zamjenik županice Troha. Dodao je kako su to bili tužni trenuci za Pakrac, ali i za cijelu domovinu.
„Prenosim vam pozdrave Hrvatskog sabora, gospodina Gordana Jandrokovića, pozdravljam vas i u svoje osobno ime, kao ponosna gradonačelnica ponosnog grada-heroja, Pakraca. Iskoristit ću priliku osobno zahvaliti povjesničaru Branku Križanu koji upravo sa svojom ekipom radi na prikupljanju svjedočanstava hrvatskih branitelja kako bi ih otrgnuo zaboravu. Branitelji Pakraca zaslužili su imati na jednom mjestu napisano što je ovdje bilo, kako zbog sebe, zbog svih onih kojih danas više nema s nama, ali i zbog mlađih generacija koje ovdje ostaju živjeti, raditi i graditi Pakrac te ga učiniti još i puno ljepšim nego što je danas“, zaključila je obraćanje uzvanika pakračka gradonačelnica Blažević, a priliku je iskoristila i kako bi još jednom zahvalila ministru Tomislavu Medvedu zahvaljujući čijoj će se podršci sukladno novom zakonu o hrvatskim braniteljima upravo u Pakracu izgraditi novi Centar za branitelje.
- PIŠE: Pakrački list
- 6471
Svaki veći event po nepisanom pravilu izluči uzročno-posljedične dogodovštine pa tako izuzetak nije bio ni koncert Halida Bešlića na prostoru lipičkih bazena. Nitko se tome ne čudi niti ga iznenadi, a glavni akteri će već nekako nastaviti sa svojim životima i nakon uplitanja u nemile postkoncertne događaje.
Naime, u subotu 5. listopada oko 22.50 sati u Lipiku na Trgu dr. Franje Tuđmana, u ugostiteljskom objektu, 18-godišnjak je galamio i tjelesno napao 22-godišnjaka te sa šanka srušio nekoliko staklenih čaša i boca. Nakon toga je na terasi ugostiteljskog objekta galamio na 46-godišnjaka, a ispitivanjem alkoholiziranosti kod svih je utvrđena prisutnost alkohola.
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 18-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Iste večeri, u Lipiku su se također dogodila dva bijega s mjesta prometne nesreće u ulicama Slavonska i Hrvatske mladeži, saznajemo iz Policijske uprave požeško-slavonske.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1377
U Gradskoj vijećnici kompleksa Janković, 4. listopada održana je projekcija dokumentarnog filma „Španovački memento“ redateljice i scenaristice Nade Prkačin. Okupljenima se prije same projekcije obratila ravnateljica gradskog muzeja, Jelena Hihlik.
„Jako mi je drago što ste došli podijeliti svoje vrijeme s nama i pogledati zajedno film „Španovački memento“. Film je već prikazan u Španovici, Lipiku i Požegi, a ovo je njegova premijera u Pakracu. Svi ovdje prisutni dobro znamo što se dogodilo u Španovici, međutim šira javnost možda i ne zna toliko o svemu tome. Cilj ovog filma jest da se ta priča o Španovici proširi i da se eventualno pruže odgovori na neka pitanja o španovačkoj tragediji, kao i da se očuva sjećanje na sve ono što se dogodilo“, rekla je Jelena.
Ova velika tragedija dogodila se upravo na današnji dan, 4. listopada 1942., ali u filmu se ne govori samo o tome, već i o samom selu, ljudima koji su u njemu živjeli i o tome zašto je upravo Španovica toliko posebna. Ravnateljica muzeja prenijela je i pozdrave pakračke gradonačelnice Anamarije Blažević koja zbog saborskih obaveza nije mogla biti prisutna, ističući kako ona podržava zajednicu Španovčana, kao i sve što se radi kako se cijela priča i tragedija Španovice ne bi zaboravila.
Boris Pleša iz zajednice Španovčana kratko je pozdravio okupljene te uputio par riječi u vezi predmetnog dokumentarca. „Velika je stvar što je u vrijeme snimanja filma bilo dosta živih ljudi koji su mogli posvjedočiti događajima iz 1942. godine. Ovaj film predstavlja dosta duboku analizu koju su odradili stručni povjesničari“, rekao je Pleša, nakon čega se pristupilo projekciji filma.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1120
Izložba „A la turka 2“ u pakračkom je gradskom muzeju otvorena 26. rujna, a moći će se razgledavati sve do 17. listopada. O čemu se točno radi, provjerili smo na licu mjesta, a više informacija dobili smo od ravnateljice muzeja, Jelene Hihlik.
„Radi se o gostujućoj izložbi iz zagrebačkog Centra za tradicijsku kulturnu baštinu. Taj je Centar prethodno bio poznat kao Posudionica i radionica narodnih nošnji. Radi se o ustanovi koja skuplja narodne nošnje, brine se za njih, iznajmljuje ih KUD-ovima… U svom fundusu imaju oko 39 tisuća narodnih nošnji i različitih dodataka. Organizatori su Međunarodne smotre folklora te su vrlo bitna ustanova što se tiče očuvanja baštine, tekstila i nošnji“, kaže Jelena.
Izložba je originalno nastala u suradnji s kulturnim centrom Yunus Emre koji djeluje pri veleposlanstvu Republike Turske. Izložba A la turka bavila se utjecajem osmanskog odijevanja na hrvatske narodne nošnje. Ta je izložba gostovala u Zagrebu i u drugim gradovima, a iz nje se izrodila ideja i za sljedeću izložbu koja je osim hrvatskih narodnih nošnji obuhvatila i nošnje drugih naroda u okolnim zemljama, uključujući BiH, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo.
„Zanimljivo je vidjeti koliko imamo različitosti, ali s druge strane i sličnosti. Naš je kraj bio i središte Sandžaka, stoljeće i pol je bio pod utjecajem Turaka, tako da su nama Turci i njihovi kulturni utjecaji vrlo zanimljivi. Osmanska kultura ostavila je traga uglavnom u nematerijalnoj baštini, a što se tiče materijalne, većina toga je nestalo, odnosno porušeno je“, govori Jelena, podsjećajući kako je u Pakracu postojala i džamija, ali i turska kupališta te njihova osnovna škola.
Od utjecaja koji su preživjeli do danas, to su uglavnom turcizmi u govoru, dok je u materijalnoj baštini preživjelo odijevanje. Naravno, utjecaji su vidljivi i u gastronomiji, a da bi se to naglasilo, na otvorenju izložbe jela se baklava te pili kava i čaj. Izložbu je inače dva dana postavljalo četvero ljudi, pri čemu su sve donijeli sa sobom, uključujući i lutke.
Muzej će biti otvoren i za vrijeme sajma Slavonski banovac te svi zainteresirani mogu posjetiti izložbu. Gostovanje izložbe u sklopu cjelogodišnjeg izložbenog programa sufinancira Ministarstvo kulture RH, a Jelena je posebne zahvale Jelena uputila KUD-u „Seljačka sloga“ iz Prekopakre koji su svojim nastupom uveličali njezino otvorenje.
Foto: Muzej grada Pakraca
- PIŠE: Pakrački list
- 1791
Javna ustanova Pleternica u suradnji s Gradom Pleternica organizirala je konferenciju na temu „Baština u funkciji turizma“ 27. rujna, kojoj je cilj bio predstaviti stručnjake i praktične primjere koji prikazuju kako interpretacija može služiti kao ključni alat za očuvanje i promociju kulturne i prirodne baštine. Ovo okupljanje kao predstavnice Grada Pakraca uveličale su Tomislava Klobučar Nožarić, stručna suradnica i Nataša Janže, voditeljica Turističke agencije ispred PCP-a.
Konferencija je održana u Interpretacijskom centru Muzeja bećarca, u Pleternici, u trajanju od 10 do 14.30 sati, a program se sastojao od predavanja te obilaska Interpretacijskog centra, da bi bio zaokružen posjetom eko-etno selu Stara Kapela. Od deset predavača istaknimo Ljubicu Nedić s osječkog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti koja je govorila na temu Popularizacija kulturne baštine Slavonije, Baranje i Bosanske Posavine te Ivana Rončevića s Instituta za slavistiku Sveučilišta u Beču čije je predavanje bilo naslovljeno Bećarac u funkciji održavanja stabilnosti tradicijske kulture u Slavoniji.
