- PIŠE: Pakrački List
- 1410
I ove lipanjske subote bivše dvorište pakračke gimnazije, odnosno još ranije pedagoške akademije, je okupljalište genaracija prijašnjih maturanata. Tako su se se danas okupili maturanti gimnazijske generacije koji su maturirali godine 1965/66. kako bi obilježili 50-godišnjicu svoje mature.
Od nekada dva razreda okupilo ih se 23-oje, a neki od njih, osim iz većeg djela sjeverozapadne Hrvatske, su samo radi toga stigli iz Njemačka, Švicarske, Srbije, Slovenije.
Prije 50 godina njihov razrednik je bio pokojni Stjepan Godić, poznati pakrački kulturni radnik i u više navrata pokretač pakračke Matice hrvatske, a danas je s velikim pljeskom pozdravljena profesorska pakračka legenda Marijan Bartolić, jedini iz nekadašnjeg profesorskog kadra ove generacije.
Riječ je o još jedenoj generaciji koja se redovito okuplja na obilježavanju godišnjice mature svake pete godine. Današnje druženje, nakon okupljanja ispred nekadašnje svoje školske zgrade obuhvatit će obilazak Pakraca, te ručak u pakračkom hotelu i višesatnim druženjem u podsjećanju na nekadašnje gimnazijske dane.
Osim ove generacije danas u dvorištu gimnazije i drugim pakračkim destinacijama viđeno je i 11 nekadašnjih učenika iz pedagoške akademije, generacije maturanata 1959/60.godine, ali i neki mlađi.
- PIŠE: Pakrački List
- 1182
Nakon točno godinu dana danas oko 10.45 sati kroz Pakrac je ponovo prošao putnički vlak. Riječ je ponovo o turističkom vlaku koji je iz Zagreba vozio u Daruvar posjetitelje na njihovu manifestaciju Vinodar.
Vlak je kroz Lipik i Pakrac prošao bez zadržavanja. Pri tom pakračka rampa kod groblja se nije spuštala već su promet ručno regulirali zaposlenici HŽ. Razlog je, kako su nam rekli, što je stara rampa onesposobljena, a nova još nije do kraja montirana.
Prolazak niskopodnog atraktivnog vlaka s ogromnim staklenim površinama građani zatečeni na rampi su pozdravili mahanjem, a putnici iz poprilično popunjenog vlaka jednako tako su razdragano, možda neshvačajući da su jedini ovogodišnji putnici HŽ u Pakracu, odmahivali Pakračanima pa je cjelokupni dojam ličio na neka stara socrealistička vremena otprije 50-tak godina.
U skladu s tradicijom, osim bučnim trubljenjem, i ovaj vlak je u odnosu na najavljeni red vožnje kasnio sedam ili osam minuta.
Turistički vlak natrag iz Daruvara kroz Pakrac će prolaziti oko 20,45 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 1142
Natječaj za ginekologa u pakračkoj bolnici, raspisan proljetos, rezultirao je zapošljavanjem jednog liječnika, a s jednim se pregovara i očekuje se njegovo upošljavanje na jesen, rekao nam je dr. Željko Glavić, vršitelj dužnosti ravnatelja Opće županijske bolnice Požega. Paralelno s tim postupkom ugovorena je honorarna suradnja s dvojicom ginekologa koji su proljetos napustili bolnicu i otišli u privatnu praksu, tako da će se na taj način pokriti manjak te vrste specijalista naglo nastao proljetos.
Dr. Glavić je najavio uskoro i objavljivanje natječaja za zapošljavanje kirurga. Do tada je ugovoren honorarni četverosatni dnevni rad isključivo u ambulanti s lani umirovljenim dr. Ivanom Marijanovićem. Na taj način pokriva se ključni kadrovski nedostatak liječnika specijalista u pakračkoj bolnici. No riječ je o financijski najskupljem obliku stručnog rada kojeg teško da može financijski iz svojih nedovoljnih redovitih prihoda ostvarenih kroz ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje na duži rok pokriti potencijalno samostalna mala zdravstvena ustanova kakva bi bila ponovo osamostaljena pakračka bolnica na što ukazuju financijski rezultati ostvareni u prvih pet ovogodišnjih mjeseci.
Upravo taj nedostatak liječnika je po procjeni svih poznavatelja prilika ključni problem u ponovnom osamostaljivanja pakračke bolnice. Tu problematiku Ministarstvo je ostavilo za početak jeseni kada će izaći s prijedlogom koncepcije bolničkog sustava u Hrvatskoj pri čemu u novoj shemi nije problem samo pakračka bolnica jer nedostatak specijalista je prisutan u svim malim hrvatskim bolnicama.
Po dr. Glaviću za pakračku bolnicu i njenom eventualnom osamostaljivanju je dobra okolnost zemljopisni položaj jer se nalazi na rubnom području za tri županije pa je stanovništvu bliža od bolnica u sjedištima tih županija. No pri tom, smatra ovaj iskusni dugogodišnji zdravstveni stručnjak i 25-godišnji čelnik požeške bolnice, je od same forme u nazivu i samostalnosti ustanove, važnije zadržati sadržaj koji bi građanima bio na usluzi. Kako je primijetio dr. Glavić u posljednje vrijeme takva praktična razmišljanja sve su prisutnija i među pakračkim liječnicima i u lokalnoj politici pa se o sudbini bolnice raspravlja u znatno smirenijem tonu od onoga koji je nastupio nakon 1. siječnja 2014. godine i spajanja s požeškom.
Tražeći najbolje rješenje za opstojnost bolnice župan i pakračka gradonačelnica će obaviti razgovor sa stručnim vijećem koji čine svi šefovi odjela u pakračkoj bolnici, a Anamarija Blažević je najavila za 29. lipnja sastanak na tu temu u Ministarstvu zdravlja s pomoćnikom ministra. No, prije toga sastat će se u ponedjeljak sa županom, a kako nam je rekla, u traženju najboljeg rješenja prihvatljive su joj sve varijante koje jamče dugoročnu opstojnost pakračke bolnice mada „navija“ za njenu pravnu samostalnost.
- PIŠE: Pakrački List
- 1146
U povodu daruvarske manifestacije Vinodar u subotu 11. lipnja s glavnog zagrebačkog kolodvora za Daruvar vozit će poseban turistički vlak na relaciji Zagreb-Daruvar i natrag.
Vlak iz Zagreba polazi u 8 sati. Nakon Banove Jaruge do Daruvara više nigdje se ne zaustavlja pa niti na našim „umirovljenim“ željezničkim stanicama. Kroz Lipik će proći poslije 10,30 sati, a kroz Pakrac sedam minuta poslije.
U povratku iz Daruvara kreće u 20 sati, a četrdesetak minuta kasnije će proći kroz Pakrac i Lipik.
- PIŠE: Pakrački List
- 1103
Skupština Požeško-slavonske županije među ostalim točkama dnevnog reda na sjednici sazvanoj za 14. lipnja rasporedit će na zdravstvene ustanove naše županije 9,28 milijuna kuna decentraliziranih sredstava koja će tijekom godine u županijski proračun stići odlukom Vlade RH.
Prema nacrtu odluke koju je donio župan Alojz Tomašević, dostavljene uz poziv vijećnicima, 5,9 milijuna kuna će dobiti Opća županijska bolnica Požega, 1,44 milijuna Dom zdravlja, 1,05 milijuna lipička bolnica, 718,8 tisuća Zavod za hitnu medicinu, a 165.000 Zavod za javno zdravstvo.
Koliko je zadovoljan ovakvom raspodjelom pitali smo Darka Kelemena, ravnatelja lipičke bolnice, jedine zdravstvene ustanove sa sjedištem u pakračko-lipičkom kraju.
U ovogodišnjoj raspodjeli, zbog potrebe nabavke novog vozila hitne medicinske pomoći Zavodu za hitnu medicinu, u odnosu na 2015. godinu nama je skinuto 400.000 kuna, tako da smo došli na najnižu razinu decentraliziranih sredstava u posljednjih nekoliko godina, oko 11 posto onoga što županija dobije. Moram se ovdje malo vratiti unazad. Kada se u razdoblju 2003.-2006. godine započelo s ovakvom distribucijom sredstava namijenjenih zdravstvu naše učešće u ukupnoj masi decentraliziranih sredstava je iznosilo skoro 18 posto da bi se iz godine u godinu smanjivalo i stabiliziralo se na oko 15 posto. Da smo ostali na 18 posto učešća, dobili bismo u zadnjih 9 godina oko 3 milijuna kuna više. Sada smo došli na 11 posto i time ne mogu biti zadovoljan. Jasno je da je na odluku kome uzeti da se dade drugome, utjecala činjenica da Bolnica Lipik pozitivno, ekonomično i racionalno posluje, drugim riječima, ima. Naravno da ćemo se zbog toga morati odreći nekih investicijskih projekata i usporiti obnovu Bolnice koja još uvijek krpa posljedice ratnih razaranja i tako teško i ustrajno se bori na zdravstvenom tržištu. Nemojmo zaboraviti da među specijalnim bolnicama postoji snažna konkurencija, vladaju tržišni principi, standardi se podižu, a decentralizirana sredstva, dakle jedino što dobijemo od županije, imaju izuzetnu ulogu u tome.
Spominjete konkurenciju. Imate li saznanja kako ona prolazi u raspodjeli decentraliziranih sredstava?
Nesporno je da, u nama susjednoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, imaju drugačije prioritete, pa tako Daruvarske Toplice u raspodjeli decentraliziranih sredstava namijenjenih toj županiji sudjeluju sa 18 do 20 posto i dobivaju svake godine oko 2,5 milijuna kuna. Dakle, u prosjeku svake godine barem milijun kuna više nego mi. Kroz 10-ak godina to je više od 12 milijuna kuna više u odnosu na nas. Lako je i zaključiti koliko to utječe na njihovu konkurentnost u odnosu na našu.
Što i kako dalje?
Kako god bilo, nije upitno da županijska vlast ima pravo utvrđivati prioritete i kriterije u raspodjeli decentraliziranih sredstava zdravstvenim ustanovama kako misli da je najbolje. Razumijemo i da županijskoj vlasti nije lako i da je, nažalost, financijski nemoćna da zadovolji sve potrebe zdravstvenih ustanova. Jedino se nadamo da ćemo se iduće godine vratiti na razinu 2015. godine i da će nam se barem dijelom nadoknaditi dio od 400.000 kuna uskraćenih ove godine.
- PIŠE: Pakrački List
- 1090
Sukladno Zakonu o medijima objavljujemo reagiranje voditeljice Odsjeka za graditeljstvo i stambeno - komunalne djelatnosti Grada Pakraca Marije Čar u vezi članka od 9. lipnja objavljenog na našem portalu "Komunalna problematika razdvaja pakračke i lipičke vlasti" odnosno na dio navoda u članku „Vostri: U Pakracu zakazala gradska uprava”.
Reagiranje prenosimo u cijelosti:
Kao voditeljica Osjeka za graditeljstvo i komunalne djelatnosti Grada Pakraca bila sam nazočna na 16. sjednici Gradskog vijeća Grada Pakraca. U vašem članku iznosite da je direktor Komunalca g. Vostri izjavio da je vezano za obnovu višestambenih zgrada „zakazala gradska uprava” . Ne znam u kom ste trenutku iz njegovog izlaganja isčitali prethodnu izjavu, te sam mišljenja, bez obzira na novinarsku interpretaciju izlaganja direktora Komunalca, da naši sugrađani, a naročito vlasnici stanova u višestambenim zgradama kojima je upravitelj „Komunalac” Pakrac, moraju imati pravu informaciju.
Člankom 379. stavkom 1 . podstavkom 10. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) je propisano da je upravitelj dužan pokrenuti sve potrebne postupke pred nadležnim tijelima državne uprave i sudovima u svrhu upisa zgrade na građevinskoj čestici i svih njezinih posebnih dijelova u zemljišnim knjigama (obveza do 31.12.2015.g.).
Da su vlasnici stanova, odnosno upravitelj zgrade riješili ovu zakonsku obavezu u ostavljenom roku, priprema dokumentacije za obnovu stanova odnosno zgrada u njihovom vlasništvu/suvlasništvu bila bi puno jednostavnija i učinkovitija. Osobno sam sudjelovala na više radnih sastanaka koje je organizirao tadašnji gradonačelnik g. Huška sa direktorom „Komunalca“ na kojima je bila tema obnove višestambenih zgrada u Pakracu i eventualna potrebna pomoć u pripremi projekta. Za isto nije iskazan interes budući da temeljno pitanje, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nije u nadležnosti gradske uprave već se za isto moraju angažirati pravne ili fizičke osobama koje imaju potrebna ovlaštenja. Održano je i više sastanaka sa predstavnicima stanara i upraviteljima zgrada na kojima su isti upoznati s natječajem Fonda i mogućnostima kojima im se kao suvlasnicima nude, te njihovim pravima i obavezama.
Ono što je bitno naglasiti, a što je g. Vostri više puta ponovio, da je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu i upis zgrada u Pakracu bitno složeniji nego u Lipiku, a zbog vremena gradnje i upisa vlasništva na pojedinim zgradama odnosno zemljištu na kojima su izgrađene. Za rješavanje imovinsko-pravnih poslova biti će potrebno izdvojiti znatna sredstva iz pričuve ponajprije za odvjetničke, a po istom i geodetske usluge. Nadam se da nitko ne očekuje, a ne postoji ni zakonska mogućnost, da se isto financira iz proračuna Grada Pakraca.
Napominjem da usklađenje stanja katastarskih i zemljišnih knjiga u Lipiku nije provođeno zbog energetske obnove i ucrtavanja zgrada već zbog obaveza JLS koja u trenutku provedbe nije bila primjenjiva i potrebna na području grada Pakraca. Nerazumijevanje predmetnog rezultiralo je i sa promišljanjem dijela vijećnika, a vjerujem i građana, o aktivnostima koje su propustili odraditi u gradskoj upravi u Pakracu.
Nakon svih aktivnosti koje su poduzimane od strane kolege Lapaša i mene u proteklih, po meni, izuzetno uspješnih godina u dijelu koji se odnosi na povlačenje sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost po osnovi apliciranih, odobrenih i provedenih projekata energetske obnove i zbrinjavanja otpada smatrala sam svoju obavezu napraviti osvrt na Vaš članak.
Marija Čar, voditeljica Odsjeka za graditeljstvo i stambeno - komunalne djelatnosti Grada Pakraca