- PIŠE: Pakrački List
- 1148
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sa suradnicima među kojima su bili pročelnici Duško Ljuština i Slavko Kojić jučer su posjetili odmaralište GD HCK Pakrac „Cvrčak“ na Viru.
Razlog njihove posjete su djece koja borave na Viru u sklopu Ljetne škole „Savo Mrkalj“ koju ove godine u dvije ture po šest dana provodi na Viru Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ kroz koju će ovaj i naredni tjedan u odmaralištu boraviti oko 150 djece čiji boravak sufinancira Grad Zagreb.
Gradonačelnik Bandić je obišao dječje radionice u crtanju, pjevanju i pisanju, a djeca su mu u programu demonstrirala naučeno.
Pohvalio je rad škole, ali i izgled i standard koje nudi pakračko odmaralište.
Ravnatelj GD HCK Pakrac Duško Kliček upoznao je izaslanstvo Zagreba s poviješću izgradnje odmarališta, radom Gradskog društva naglašavajući da je godišnji proračun 4,2 milijuna kuna od čega samo 3,6 posto dolazi iz proračuna gradova Pakraca i Lipika.
- PIŠE: Pakrački List
- 1917
Iz pakračke srednje škole na jesen će na fakultet 33 maturanta koji žive na području Pakraca i Lipika te još 19 ovogodišnjih pakračkih maturanata s mjestom prebivališta izvan našeg područja. Dok pišemo ovaj tekst u tijeku su i prvi upisni rokovi na fakultete i više škole, a osim svih 22 pakračkih gimnazijalaca, fakultet je uspjelo upisati i 30 maturanata strukovnih programa pakračke srednje škole.
Budući da smo podatke saznali dok su u tijeku bili upisni rokovi, neki učenici još nisu odlučili koje će studije odabrati budući da su "upali" na više izabranih fakulteta. Pored toga, nismo u mogućnosti prikupiti podatke koliko je Pakračana i Lipičana upisalo fakultet ili višu školu, a da nisu bili prethodno maturanti pakračke srednje škole pa navedeni broj nije konačan.
No, poznato je da će od naših gimnazijalaca Beatrice Sić upisati geografiju ili povijest umjetnosti u Zadru dok će Ana Filipović također u Zadru upisati njemački ili talijanski jezik i književnost. Na jesen će u Zagreb na studij veterine Anđelka Rosman i Sara Vujanić, na komunikologiju Iva Ćurić, na stručni studij međunarodnog poslovanja Tera Šuperina, na studij hortikulture Karlo Delač, Ema Grubišić na socijalnu pedagogiju, Lana Žili na poslovnu ekonomiju, Martina Papaik na studij strojarstva, Ana-Marija Grgić na sociologiju, Ines Trbojević na geologiju, Matea Laučan na kemiju, Silvija Arambašić na studij medicinsko - laboratorijske dijagnostike, Kristian Vodopić na elektrotehniku dok će Antonio Sklanik na medicinu. Za studijske programe u Osijeku odlučili su se Mario Gelešić upisavši engleski i hrvatski jezik i književnost, Jelena Pokos upisala je medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku, prehrambenu tehnologiju odabrao je Hrvoje Vacek, Vlatko Sirovica upisao je studij informatike u Rijeci, Hana Rosman studij bilinogojstva u Slavonskom Brodu, a Ivana Bakarić studij prometa u Šibeniku.
Većina učenika strukovnih zanimanja upisala je studijske programe koji su logičan nastavak stečene razine srednjoškolskog obrazovanja tako ih se najviše odlučilo upravo za dislocirani studij fizioterapije u Pakracu na koji će krenuti Laura Di Zepp, Valeria Kadežabek, Tea Krvar, Ivana Nožarić, Martin Peček, Petar Rudolf Sommer i Helena Vincetić, a fizioterapiju će studirati i Meri Reili u Orahovici te Denis Barberić, Ena Šimunović, Tamara Brebrić i Marina Husak u Vukovaru. Na studije sestrinstva u Zagreb na jesen idu Anita Dostal i Maja Holubek, u Bjelovar Laura De Zan i Ema Vodvarka, u Rijeku Laura Ivošević, u Dubrovnik Ivana Jelić, u Osijek Luka Franješević, u Pregradu Paula Lustig dok će u Novu Gradišku Ivona Dolušić, Ivan Filipin, Mario Filipović, Goran Jezeran, Sandra Kalić i Valentin Šarčević.
Ana Adžaga odlučila se za studij dentalne higijene u Osijeku, Minea Pierobon za Učiteljski studij u Rijeci, Lidija Stipić studirat će biologiju i kemiju u Splitu, a Maja Vrabec kineziologiju u Zagrebu.
Prolaznost na državnoj maturi 72 posto
Objavom konačnih rezultata državne mature 18. srpnja za srednjoškolce je završilo najstresnije razdoblje, pa tako i za 105 maturanata Srednje škole Pakrac koji su ostvarili uvjete pristupanja državnoj maturi od ovogodišnjih 123 učenika završnih razreda.
Ispite državne mature je prijavilo 109 učenika, od toga svih 22 učenika opće gimnazije i 87 učenika, od ukupno 101 učenika, u strukovnim programima (medicinska sestra/tehničar opće njege, fizioterapeutski tehničar i građevinski tehničar), a uvjete za pristupanje ispitima imalo je 105 učenika.
Ovih 87 učenika strukovnih zanimanja čini 86 posto učenika strukovnjaka koji su polagali državnu maturu u pakračkoj srednjoj školi dok je taj postotak prošle godine bio 83 posto. Stoga je ove godine zabilježen porat interesa kod učenika strukovnih zanimanja za polaganje državne mature, a unazad nekoliko godina koliko pratim prijave, taj postotak je svake godine veći, rekao nam je profesor Jonatan Berlančić, ispitni koordinator u Srednjoj školi Pakrac.
Državna matura, već uobičajeno, sastojala se od obvezatnoga (hrvatski jezik, matematika i strani jezik) te izbornoga dijela, a za polaganje se u jednome roku moglo prijaviti najviše šest izbornih predmeta.
Za višu, A razinu ispita iz hrvatskog jezika odlučilo se 68 učenika pakračke srednje škole, nižu B razinu hrvatskog polagalo je 36 učenika, engleski jezik A razinu 34 učenika (B razinu engleskog jezika 56 učenika), njemački jezik A razinu petero (B razinu njemačkog jezika 11 učenika). Za matematiku B razine odlučilo se 86 maturanata, a za A razinu samo njih 17.
Što se tiče izbornih predmeta, u pakračkoj srednjoj školi najviše ih se opredijelilo za biologiju (50 učenika), fiziku (15 učenika), kemiju (14 učenika), psihologiju (11 učenika), sociologiju (2 učenika) te po jedan učenik opredijelio se za geografiju, informatiku, politiku i gospodarstvo, povijest i talijanski jezik, a izbor tih predmeta je vezan ponajviše uz uvjete studijskih programa.
"Primjetno je da se ove godine značajno više učenika prijavilo za polaganje ispita iz hrvatskog jezika na A razini, dok je kod stranih jezika situacija ove godine obrnuta. Ako uspoređujemo s podacima unazad nekoliko godina, više je prijava i za polaganje ispita matematike na A razini. Ove godine porastao je broj prijava za polaganje ispita iz biologije dok za ostale izborne predmete, izuzev psihologije i fizike, postoji značajno manji interes", rekao je Jonatan Berlančić.
Profesor Berlančić dodao je kako je prolaznost učenika na državnoj maturi ove godine kod opće gimnazije 100 postotna, kod strukovnjaka je to 65 posto te je ukupna prolaznost 72 posto, što je statistički gledano, bolje nego prošle godine. „Ako uzmemo u obzir da je nekakva srednja ocjena bolja od prošlogodišnje, te da su prosječne ocjene postignute na obveznom dijelu ispita državne mature nešto bolje nego lani, mogu reći da sam uvjetno zadovoljan. Međutim, mogu primijetiti da je ulaskom u sustav državne mature učenika petogodišnjeg programa medicinskog usmjerenja unazad dvije godine prosjek ocjena postignut na obveznom dijelu nešto slabiji“, istaknuo je profesor Berlančić.
Jesenski rok polaganja državne mature održat će se od 24. kolovoza do 9. rujna. Rezultati ispita bit će objavljeni 14. rujna, rok za prigovore je do 16. rujna, a konačna objava rezultata bit će 20. rujna.
- PIŠE: Pakrački List
- 1009
Domare u sportskoj dvorani Roberta Matijaševića i Maria Širca te Denisa Relotu, tajnika Sportske zajednice Grada Pakraca, zatekli smo u krečenju kuglane.
Prošlog tjedna ista ekipa je okrečila pomoćne prostorije (hodnike, svlačionice, sanitarne čvorove) pakračke sportske dvorane što je uobičajeni posao svakog ljeta. Kuglani pak, prema sjećanju predsjednika Zajednice Sadmira Delihodžića - Skeje, je ovo prvo krečenje od 2007. godine otakao je kuglana u funkciji, ne računajući jedno krečenje pratećih prostora poput svlačionica, ugostiteljskog i gledališnog dijela.
Trošak ove akcije Sportskoj zajednici iznosit će oko dvije tisuće kuna koliko košta boja i prateći pribor.
- PIŠE: Pakrački List
- 992
Naš portal od proljetos vas poziva da sudjelujete u anketama u kojima pokušavamo saznati vaše stavove i stanja o raznim životnim pitanjima. Posljednja se odnosila na eventualno ovogodišnje ljetovanje na moru.
Do sada je u ovoj sudjelovalo svojim odgovorom nešto više od 120 čitatelja. Ne izgleda puno, ali statistički gledano niti taj uzorak nije mali. Podsjećamo da se kao vrlo relevantni prikazi na državnoj razini uzimaju ankete o političkoj volji birača na uzorku od 900 anketiranih.
Ovih 120 čitatelja koji su sudjelovali u našoj zadnjoj anketi nam ukazuje da polovina građana uopće neće ići na more, četvrtina će tamo boraviti do osam dana, a tek četvrtina duže od toga. Pri tome treba uzeti u obzir da u anketi sudjeluje samo populacija koja se služi internetom koja je u pravilu pokretljivija, mlađa, modernija i vjerojatno financijski bolje stojeća od onog dijela građanstva koje ne koristi internet pa je slika, po pitanju ljetovanja na Jadranu, vjerojatno realno još i lošija.
Na inicijativu Marijana Pierobona, direktora Voda Lipik, naše novo pitanje je zašto u trgovinama kupujete flaširanu izvorsku vodu?
Naime, s jedne strane je činjenica da u pakračkim supermarketima je flaširana voda u različitim pakovanjima u ponudi na paletama, a može se kupiti i u svakom malom dućanu. Sama činjenica da je ponuda tako bogata ukazuje da kupaca postoji. Dokaz tome je i drugi podatak: svakodnevno na pakračkim ulicama srećemo kombije koji dostavljaju galone vode različitih proizvođača za automate za vodu koji se masovno nalaze u raznim službenim prostorima. Kupaca dakle ima, mada voda uopće nije jeftina: manja pakovanja (0,5 do 1,5 litre) koštaju, ovisno o proizvođaču i trgovini, od 3 do 6 kuna, a veća pet ili šest litara od 14 do 20 kuna. Pored toga dio građana se redovito snabdijeva pitkom vodom odlazeći na izvor na Bučje ili druge šumske izvore puneći kanistere vodom čiju zdravstvenu ispravnost nitko ne kontrolira.
S druge pak strane iz javnog vodovodnog sustava Šumetlica lani je ispitano i zdravstveno provjereno više od 800 uzoraka vode, od čega više od 300 Zavod za javno zdravstvo i svi su bili ispravni. Marijan Pierobon ističe da je 2008. godine zadnji put mijenjan zakon o zdravstvenoj ispravnosti pitke vode pa su svi kontrolirani parametri usklađeni sa standardima Europske unije što znači da je tolerancija smanjena na svima njima. Primjerice tolerancija na mutnoću je s 10 jedinica smanjena na četiri. No, unatoč tome ljudi i dalje kupuju vodu.
U našoj anketi pitali smo zašto i nudimo uobičajeno četiri odgovora: a) ne kupujem flaširanu vodu; b) kupujem ju zato jer mi nije skupa, c) kupujem ju zato jer nemam povjerenja u zdravstvenu ispravnost vode iz vodovoda, d) kupujem ju zato jer mi voda iz vodovoda okusom nije dobra.
Sudjelujte u anketi, kako i ovoj tako i budućoj, kako bi zajednički došli do nekih općih vrijednosti.
- PIŠE: Pakrački List
- 1192
Nekoliko dana nakon posljednjeg lipičkog streetballa dok se dojmovi još polako sliježu, stvari se polako rezimiraju i podvlače se crte. Sportski ili košarkaški dio priredbe ove je godine Challenger statusom i onim što on u košarkaškom smislu podrazumijeva mnoge ostavio bez riječi. Izvanredan ambijent i vrhunska košarka… no o tome ste već čitali, vidjeli uživo ili pak čuli.
Ono što se rjeđe spominje, nekad i nepravedno gura u drugi plan je organizacijski dio ovakvog događaja i onaj dio posla oko turnira gdje svjetla reflektora ne dohvate. Ovo je već 18. turnir na kojem iz godine u godinu na domskom igralištu gledamo majstore ulične košarke kako pokušavaju osvojiti „Lipik Open“, a sve to u režiji istih ljudi, u istom terminu i na istom mjestu.
Nećemo nabrajati svjetski postav turnira, nećemo spominjati 16 ponajboljih svjetskih ekipa koje su dva dana boravile u Lipiku… sve to nakratko smo ostavili po strani i porazgovarali s Ivanom Pušćenikom, glavnim čovjekom organizacijskog odbora i predsjednikom udruge Libox, prvim među jednakima koji sve ove godine, počevši od 1999., radi na tome da turnir dostigne status kojim se danas svi ponose.
Kako se došlo do statusa challenger turnira koji Lipik nosi od ove godine i jedini je od Bukurešta do Lugana koji se može pohvaliti tom kategorijom?
„Nije bilo jednostavno. Sve ove godine, a počeli smo još krajem prošlog stoljeća, 1999. godine, turnir je bilježio konstantan napredak. No, posljednje dvije godine, nekako paralelno s ekspanzijom ulične košarke, činilo se kao da stagniramo. Većeg pomaka nije bilo, organizacijski smo došli do limita gdje nije bilo načina za nešto više, polako su nas gazili turniri svjetske serije, odvlačili one bolje ekipe koje su zbog pretrpanog kalendara od svibnja do listopada bile praktički nedostupne i nije bilo načina da bez takvih sudionika turnir bude zanimljiv, jak i na kraju da kao takav i opstane. Svima nama iz organizacijskog tima to je bitno utjecalo i na voljni moment jer više nije imalo smisla ulagati nemali trud i vrijeme, a imati relativno običan, kvalitetom diskutabilan, turnir.“
Kako mu je ulična košarka opsesija, Ivan je tijekom godina organiziranja lipičkog turnira ostvario i nemali broj kontakata koji su ostali memorirani pa je poznanstva aktivirao i krenuo u borbu za registraciju i status turnira pri FIBI, svjetskoj krovnoj košarkaškoj organizaciji.
Dvogodišnje pripreme
„Prije dvije godine sam počeo skupljati pisma podrške ekipa jer sam znao da je to dugotrajan proces, ali nazad nije moglo... Ili ćemo ići na pravi status ili ćemo gasiti turnir! Krenuli smo ozbiljno već 2014. godine kad smo na turnir uspjeli dovesti slovenskog predstavnika Ljubljanu koji su u to vrijeme bili aktualni svjetski prvaci, uz njih dobiti i Trbovlje, kasnije pobjednike turnira koji su ime gradili i osvajanjem tadašnjeg Mastersa u Lousani. Sve više je bilo ekipa koje su nas podržavale u ovom našem naumu, a moram naglasiti veliki doprinos aktualnih svjetskih košarkaških lidera, ekipe iz Novog Sada koji su kroz konstantnu podršku i lobiranje bili značajan faktor kao i njihov najbolji igrač Dušan Domović Bulut s kojim sam u kontaktu doslovno godinama. Svi oni, zajedno sa slovenskim predstavnicima Ljubljanom i Trbovljem bezrezervno su podržali priču o Lipiku.“
Ivan kaže da realno nije očekivao baš Challenger status, ipak je to rezervirano za velegradove poput Bukurešta, St. Petersburga, Pariza, no FIBA je uzela u razmatranje ponudu i na kraju ipak odobrila status.
„Poslao sam FIBI mail i interes za Challenger, objasnio da smo odlična lokacija, regionalno odlično pozicionirani, garantirali smo ekipama smještaj, spavanje, obrok… realno očekujući tek status satelita za Moskvu, što je nivo niže od challengera. Sustav je inače takav da po vrijednosti turnira najprije ide satelit, challenger, masters… ali eto, iznenadili su nas pozitivno i nije preostalo ništa drugo nego krenuti u realizaciju ovog, za nas, velikog projekta.
Što je morao ispoštovati organizator da bio dobio status?
„Prije svega nagradni fond od 5.000 USD, zatim osigurati smještaj i hranu, finalistima put na Masters- sada je to Prag i uobičajeni tehnički dio koji podrazumijeva tribine, kvalitetan teren, manje više klasične stvari. Potrebno je u turnirskom dijelu osigurati da je suđenje na visini te da se poštuje FIBIN ždrijeb. Također, svi igrači moraju biti registrirani pri FIBI na 3x3 planetu. FIBA za turnir određuje 12 ekipa, a mi kao organizator dajemo četiri. Dodajmo i to da smo se izborili da „naš satelit“, dakle turnir čiji će finalisti nastupiti direktno u Lipiku bude Zadar koji je inače jedini satelit turnir u Hrvatskoj, pa smo tako u turnir dobili i dvije hrvatske ekipe - Zagreb i Split jer, priznajmo to, hrvatske ekipe još uvijek relativno loše kotiraju u 3x3 svijetu.“
Iako su građani oduševljeni ovakvim turnirom u malom Lipiku, ljude ipak zanima i financijski dio ove priče: koliko to sve košta, jer čim se vidi malo glamura u bilo kojem događanju koje iskače od uobičajenih lokalnih okvira, zabrinuto se gleda prema gradskom novčaniku…
Troškovi 250.000 kuna
„Mogu reći samo okvirno jer se troškovi još zbrajaju i konačan iznos još uvijek nemamo, ali sve to skupa koštalo je nekih 250 tisuća kuna. Grad Lipik je i ove godine pomogao u organizaciji streetballa, i logistički i financijski, no glavninu su pokrili prihodi kroz sponzorstva, bilo je tu od generalnog sponzora tvrtke Malbee koja uskoro kreće s vlastitim projektom u Lipiku, natječaja HTZ-a, preko košarkaškog saveza sve do nacionalnih i lokalnih sponzora svrstanih u zlatne i srebrne ovisno o financijskoj podršci. Velik dio nefinancijskih donacija (npr. tribine) dobili smo i na staru slavu odnosno poznanstva, bez toga ne ide… ali kažem, da smo morali sve to skupa platiti, našli bi se oko te brojke.“
Nemoguće je bilo ne zamijetiti puno mladih ljudi uključenih u ovaj atraktivan događaj. Koliko je bilo uloženo truda da se dopre do njih i zatraži da vikend na lipičkim bazenima zamjene s volontiranjem na +30?
Samoinicijativno pedesetak volontera
„Drago mi je bilo vidjeti toliko mladih, većina njih došla je samoinicijativno. Pozivali smo ih i obavještavali preko naše Facebook stranice, ali najviše ih se odazvalo vlastitom voljom jer su znali što je streetball, koliki je muving tih dana u Lipiku i što se u konačnici može tražiti od njih. Nisu to prevelike žrtve, a s druge strane su tu među prijateljima i u centru priče. Kad je nešto veliko, a želimo misliti da je streetball za Lipik relativno velika stvar, onda mladi žele biti dio toga i nije problem pomoći. Strepili smo malo, no na kraju smo bili zadovoljni odazivom, bilo je uključeno više od 50 osoba koji su svoje ruke ponudili bez kune naknade. Od slaganja tribina pa sve do rastavljanja kad je sve već bilo gotovo. Ponosan sam na njih.“
Iako je već rekao da je sponzora bilo, jasno je da sponzora nikad nema dosta, no Pušćenik tvrdi: „Zadovoljan sam. Morate znati da nitko nije znao kakav će to turnir doista biti, da će biti takva medijska pratnja, da će biti izvanredno posjećen. Ljudi su pročitali ono što se pisalo, najavljivalo, ali imam dojam da nisu vjerovali da će se turnir ozbiljnije razlikovati od dosadašnjih jer ljudi do sada i nisu znali što je 3x3 challenger. Relativno smo kasno doznali za novostečeni status pa smo i tu izgubili dio vremena da se kvalitetnije obratimo sponzorima. Kasno smo krenuli po novce, tek u ožujku, ove godine krećemo u lobiranje već od kolovoza. Nakon ovakve sportske promocije Grada Lipika, imam se pravo nadati da će dogodine, uz obećano zadržavanje stečene kategorije, sponzori biti izdašniji i da će ih više prepoznati potencijal ovakve priredbe.“
A svoj bi interes mogli prepoznati i zadovoljniji lipički ugostitelji kojima je odlukom gradonačelnika za vrijeme trajanja turnira produljeno radno vrijeme do ranih jutarnjih sati, sukladno pravoj turističkoj ponudi jednog gradića. Možda pokoji zadovoljan vlasnik uvidi vlastiti interes pa koju zarađenu kunu dogodine investira u obliku sponzorstva…
Organizaciju streetball turnira u Liboxu već imaju u malom prstu, ipak Pušćenik kaže da je, unatoč visokim ocjenama ovogodišnjeg odrađenog posla, u tom segmentu perfekcionista pa samim tim nije zadovoljan detaljima, sitnicama. A sitnice čine savršenstvo.
Bilo je sitnijih problema
„Znali smo što očekivati, što treba, no opet ovdje je bilo stvari s kojima se i ja prvi put susrećem i gdje ovisimo o drugima. Prvi problem, ali želim ponovo naglasiti da su u pitanju sitnice, zadavala nam je tehnika. Tako na primjer, pojavio se problem sa semaforom koji smo trebali imati, i to onaj koji odbrojava 12 sekundi napada, dobijemo od HKS-a onaj s 14 sekundi pa onda improviziraj…
Drugi propust bio je internet. Jednostavno nismo znali dok nismo pogriješili, učili smo na teži način - na svojim greškama. Problem se pojavio zbog brzine interneta koji je direktno utjecao na kašnjenje podataka i rezultata u FIBU, kasnio je najavljivani livestreaming. Ono što u budućnosti trebamo riješiti je i wi - fi za igrače kojim bi umnožili vlastitu promociju jer bi bilo raznih live objavljivanja, dijeljenja fotografija putem Facebooka i sličnih stvarčica gdje bi zajednički nazivnik bio Lipik Malbee 3X3 Challenger. Oba dana javljao se i problem sa strujom jer su infrastrukturni kapaciteti bili na granici s potrebitim pa je bilo pojedinačnih padova napona, no sve smo nekako uspjeli sanirati na vrijeme i bez većih posljedica.“
Prve reakcije iz FIBE na organizacijski dio turnira su odlične. Čelni ljudi svjetske košarke svjesni su da je ovakva zahtjevna organizacija odrađena odlično za prvi put, svjedoče tome i izjave samih igrača koje idu u smjeru „odlično i još bolje“ pa se Lipičanima i dogodine smiješi organizacija Challengera…
Turnir je i ove godine, kao i prijašnjih, bio kvalitetno medijski popraćen. Osim već uobičajenih lokalnih tiskovina i portala, ove se godine pojavila Sportska televizija s direktnim prijenosom završnice turnira. Do Sportske TV se došlo zahvaljujući kontaktu sa Zlatkom Matešom, predsjednikom HOO koji ih je uputio prema SPTV, ali i prepoznao 3X3 kao najmasovniji urbani sport u svijetu, sport mladih generacija koji bi uskoro trebao postati član i same Olimpijske obitelji.
Vrh ili ....?
Što dalje? Kaže se kad dođeš do vrha, da put vodi samo dolje. Da li je Lipik organizacijski dostigao svoje limite, ili možda nije…? Realno, ovakav bi turnir trebao zadovoljiti apetite mladih Lipičana, ma kako ambiciozni bili. Slaže se i Ivan: „Masters ne možemo organizirati u Lipiku, to je realnost. Eventualno danas sutra, kad zaživi i ako zaživi priča o hotelima i obnovljenom Kursalonu, kad svim tim ljudima budemo mogli ponuditi nešto više od košarkaškog turnira, možda i možemo ući u nekakvo razmatranje. Mastersi traže svoje, organizaciju preuzima sama FIBA, njihovi šleperi, sve njihovo… Realno, ovo što smo napravili je veliko i bilo bi sjajno kad bi dogodine uspjeli ponoviti.
Što se samog turnira tiče, jako nam je bitno zadržati ovaj status. Posebno bi dobro bilo da budemo regionalni challenger, da promoviramo kroz turnir ekipe iz cijele regije. Već sad smo postali pojam, javljaju se ekipe i organizatori iz regije koji se kroz satelite žele „nakačiti“ na Lipik. U smislu promocije regionalne košarke, odlično je i to što su ekipe iz Srbije i Bosne bile u finalu. Dobro za nas jer promovira kvalitetu ulične košarke na ovim prostorima. A mi bi bili odskočna daska za dalje.“
Na turniru se pojavila i Biserka Petrović, majka košarkaškog velemajstora čije ime nosi i pobjednički trofej turnira. Nakon godina obećanja, ove godine je prvi puta i posjetila Lipik i ostala oduševljena. Od ove godine pobjednik će odlaziti kući s unikatnim staklenim trofejom Dražen Petrović izrađenom u Lipik Glasu. Od godine do godine radit će se novi, poseban za svaki turnir. Na zadovoljstvo majke Biserke i na ponos Lipika i Lipičana.
- PIŠE: Pakrački List
- 946
Nakon ljetnog upisnog roka u Srednjoj školi Pakrac popunjeni su razredi za školovanje u gimnaziji te za fizioterapeutskog tehničara dok je u ostalim strukovnim zanimanjima ostalo još mjesta. Tako je za jesenski upisni rok ostalo samo jedno mjesto za medicinske sestre i tehničare čiji je smjer formiran u dva razredna odjela, 15 slobodnih mjesta ostalo je za građevinske tehničare, 5 mjesta za stolare te 10 mjesta za zidare.
Nakon ljetnog upisnog roka sigurno je da će na jesen u Srednju školu Pakrac krenuti novih stotinjak učenika. Isto tako, na prvom upisnom roku odmah je popunjeno i 45 slobodnih mjesta u pakračkom đačkom domu gdje je primljeno 9 učenika i 36 učenica.
Prijave kandidata za upis na jesenskom roku bit će održane 1. rujna od 8 do 16 sati, a konačna ljestvica poretka učenika bit će objavljena 2. rujna na oglasnoj ploči i internetskim stranicama škole.