- PIŠE: Franjo Delač
- 1246
U Gradskoj vijećnici kompleksa Janković, 4. listopada održana je projekcija dokumentarnog filma „Španovački memento“ redateljice i scenaristice Nade Prkačin. Okupljenima se prije same projekcije obratila ravnateljica gradskog muzeja, Jelena Hihlik.
„Jako mi je drago što ste došli podijeliti svoje vrijeme s nama i pogledati zajedno film „Španovački memento“. Film je već prikazan u Španovici, Lipiku i Požegi, a ovo je njegova premijera u Pakracu. Svi ovdje prisutni dobro znamo što se dogodilo u Španovici, međutim šira javnost možda i ne zna toliko o svemu tome. Cilj ovog filma jest da se ta priča o Španovici proširi i da se eventualno pruže odgovori na neka pitanja o španovačkoj tragediji, kao i da se očuva sjećanje na sve ono što se dogodilo“, rekla je Jelena.
Ova velika tragedija dogodila se upravo na današnji dan, 4. listopada 1942., ali u filmu se ne govori samo o tome, već i o samom selu, ljudima koji su u njemu živjeli i o tome zašto je upravo Španovica toliko posebna. Ravnateljica muzeja prenijela je i pozdrave pakračke gradonačelnice Anamarije Blažević koja zbog saborskih obaveza nije mogla biti prisutna, ističući kako ona podržava zajednicu Španovčana, kao i sve što se radi kako se cijela priča i tragedija Španovice ne bi zaboravila.
Boris Pleša iz zajednice Španovčana kratko je pozdravio okupljene te uputio par riječi u vezi predmetnog dokumentarca. „Velika je stvar što je u vrijeme snimanja filma bilo dosta živih ljudi koji su mogli posvjedočiti događajima iz 1942. godine. Ovaj film predstavlja dosta duboku analizu koju su odradili stručni povjesničari“, rekao je Pleša, nakon čega se pristupilo projekciji filma.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1004
Izložba „A la turka 2“ u pakračkom je gradskom muzeju otvorena 26. rujna, a moći će se razgledavati sve do 17. listopada. O čemu se točno radi, provjerili smo na licu mjesta, a više informacija dobili smo od ravnateljice muzeja, Jelene Hihlik.
„Radi se o gostujućoj izložbi iz zagrebačkog Centra za tradicijsku kulturnu baštinu. Taj je Centar prethodno bio poznat kao Posudionica i radionica narodnih nošnji. Radi se o ustanovi koja skuplja narodne nošnje, brine se za njih, iznajmljuje ih KUD-ovima… U svom fundusu imaju oko 39 tisuća narodnih nošnji i različitih dodataka. Organizatori su Međunarodne smotre folklora te su vrlo bitna ustanova što se tiče očuvanja baštine, tekstila i nošnji“, kaže Jelena.
Izložba je originalno nastala u suradnji s kulturnim centrom Yunus Emre koji djeluje pri veleposlanstvu Republike Turske. Izložba A la turka bavila se utjecajem osmanskog odijevanja na hrvatske narodne nošnje. Ta je izložba gostovala u Zagrebu i u drugim gradovima, a iz nje se izrodila ideja i za sljedeću izložbu koja je osim hrvatskih narodnih nošnji obuhvatila i nošnje drugih naroda u okolnim zemljama, uključujući BiH, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo.
„Zanimljivo je vidjeti koliko imamo različitosti, ali s druge strane i sličnosti. Naš je kraj bio i središte Sandžaka, stoljeće i pol je bio pod utjecajem Turaka, tako da su nama Turci i njihovi kulturni utjecaji vrlo zanimljivi. Osmanska kultura ostavila je traga uglavnom u nematerijalnoj baštini, a što se tiče materijalne, većina toga je nestalo, odnosno porušeno je“, govori Jelena, podsjećajući kako je u Pakracu postojala i džamija, ali i turska kupališta te njihova osnovna škola.
Od utjecaja koji su preživjeli do danas, to su uglavnom turcizmi u govoru, dok je u materijalnoj baštini preživjelo odijevanje. Naravno, utjecaji su vidljivi i u gastronomiji, a da bi se to naglasilo, na otvorenju izložbe jela se baklava te pili kava i čaj. Izložbu je inače dva dana postavljalo četvero ljudi, pri čemu su sve donijeli sa sobom, uključujući i lutke.
Muzej će biti otvoren i za vrijeme sajma Slavonski banovac te svi zainteresirani mogu posjetiti izložbu. Gostovanje izložbe u sklopu cjelogodišnjeg izložbenog programa sufinancira Ministarstvo kulture RH, a Jelena je posebne zahvale Jelena uputila KUD-u „Seljačka sloga“ iz Prekopakre koji su svojim nastupom uveličali njezino otvorenje.
Foto: Muzej grada Pakraca
- PIŠE: Pakrački list
- 1631
Javna ustanova Pleternica u suradnji s Gradom Pleternica organizirala je konferenciju na temu „Baština u funkciji turizma“ 27. rujna, kojoj je cilj bio predstaviti stručnjake i praktične primjere koji prikazuju kako interpretacija može služiti kao ključni alat za očuvanje i promociju kulturne i prirodne baštine. Ovo okupljanje kao predstavnice Grada Pakraca uveličale su Tomislava Klobučar Nožarić, stručna suradnica i Nataša Janže, voditeljica Turističke agencije ispred PCP-a.
Konferencija je održana u Interpretacijskom centru Muzeja bećarca, u Pleternici, u trajanju od 10 do 14.30 sati, a program se sastojao od predavanja te obilaska Interpretacijskog centra, da bi bio zaokružen posjetom eko-etno selu Stara Kapela. Od deset predavača istaknimo Ljubicu Nedić s osječkog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti koja je govorila na temu Popularizacija kulturne baštine Slavonije, Baranje i Bosanske Posavine te Ivana Rončevića s Instituta za slavistiku Sveučilišta u Beču čije je predavanje bilo naslovljeno Bećarac u funkciji održavanja stabilnosti tradicijske kulture u Slavoniji.
- PIŠE: Pakrački list
- 800
S pikado turnira u Bjelovaru koji je organizirao Sportski klub slijepih Bilogora-Bjelovar u subotu, 28. rujna, pakračko-lipička ekipa iz Udruge slijepih vratila se s peharom za osvojeno 3. mjesto ekipno te dvije medalje u kategoriji slabovidnih natjecatelja.
Iako Stanka Kovačića i Dragana Milakovića strelica nije poslužila u kategoriji slijepih, taj nedostatak su više nego nadoknadili Zlatko Ivanovski s osvojenim prvim i Đurđica Šmidt s osvojenim trećim mjestom. Ovaj turnir održan je povodom obilježavanja Dana Grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja te su na njemu sudjelovale četiri ekipe. Osim domaćina i naše sportske sekcije, na turniru su sudjelovali i predstavnici ŠUS Zlatna dolina iz Požege te Udruge slijepih Daruvar, javljaju iz Udruge slijepih Pakrac-Lipik.
Poredak natjecatelja:
Bez ostatka vida: 1. Josip Banović (ŠUS Zlatna dolina); 2. Dražen Kokotić (SKS Bilogora- Bjelovar); 3. Marijan Medica (SKS Bilogora- Bjelovar)
Ostatak vida: 1. Zlatko Ivanovski (Udruga slijepih Pakrac - Lipik); 2. Božena Petrlik (Udruga slijepih Daruvar); 3. Đurđica Šmidt (Udruga slijepih Pakrac - Lipik)
Ekipno: 1. SKS Bilogora - Bjelovar; 2. ŠUS Zlatna dolina Požega; 3. Udruga slijepih Pakrac - Lipik
Izvor: Udruga slijepih Pakrac-Lipik
- PIŠE: Pakrački list
- 1029
piše: Marijan Lukić – Luky
... nastavljam uživanje godišnjeg odmora u najdražim mi opijatima; zvuku motora, prirodi, cestama domovine i otkrivanju kutaka hrvatske povijesti koje dosežem snagom moto konjića.
... krajnji cilj mi je interpretacijski centar i rodna kuća našeg velikana Petra Preradovića u s. Grabrovnica, Pitomača. ... tijekom jedne ranije posjete od prije nekoliko godina kuća je bila u drugom ruhu izvana i iznutra. Sada je uređena i ima se što uživati.
... ODITE, OBIĐITE, BESPLATNO JE (nažalost) !!!
... dakle, u Pitomači, dolazeći od Zagreba, u njenom središtu skrenete desno prema jednom trgovačkom lancu s benzinskom postajom i nastavite put Grabrovnice. Imate nekoliko minuta vožnje pitomim selima pored žednih polja žitarica i ostalih poljoprivrednih kultura koje nudi ljetno doba. Put možete nastaviti tom cestom selima i izaći ćete u s. Lozan prema Virovitici.
... na samom raskrižju u Pitomači stoji prvi spomen Ilirskom bardu Petru Preradoviću. Predstavlja jednog od najznačajnijih pjesnika hrvatskoga romantizma. Bio je general, te prevoditelj.
... ovaj dio spomenika ne shvaćam, ni zapis, ni poantu - nedostaje li nešto !?!?!?!
... smijem li istaknuti neke sličnosti između Preradovića i sebe!? ... usporediti nas, ma ne!?
... no očevi smo, muževi, putnici, vojnici te
DOMOLJUBI.
... ajmo ovako, putujem jer to volim, počesto motorom. Petar je puno putovao, većinom radi vojnog poziva, vjerojatno kočijama i vlakom, možda i na konju?!
... kada me netko pita što vidim u motoru - imam jednostavan odgovor, no naznačim sugovorniku kako mora pozorno slušati moje objašnjenje te mi potom odgovoriti na kontra pitanje: A koji su tvoji "ventili ? Slijedi sužavanje očnih kapaka sugovornika, mali upitni mrgud pogled i jedva mjetljivo cimanje glave. Mnogi sugovornici nisu odmah shvatili što ih pitam. Odgovor u većini slučajeva uspijevam rastumačiti znatiželjniku. Moj ventil je motor, male i ponekad malo duže vožnje Lijepom našom, priroda i naša povijest. Ponekad vozim sam, ponekad u društvu frendova iz MK Mogila. Vožnje donesu mnoge slike koje pamtim zauvijek, a dosta zabilježim i klikom svog foto aparata.
... no onda me ti isti kao i "prijatelji s dva kotača" pitaju, čemu putujem s ciljem obilaska starih ruševina, zdanja, malih mjesta i nepoznatih cesta. Obilazim često nam zapuštenu usamljenu "kamenu" povijest koju volim.
... jedan odgovor je i u ovoj priči o P. Preradoviću!
... gotovo svatko s barem dva zrna znanja iz školskih klupa i predmeta Hrvatskog jezika, povijesti ili opće kulture iz svakog kutka Lijepe naše čuo je za Petra Preradovića.
... mene su oduvijek oduševljavale njegove riječi iz pjesme kojom je opisao Hrvatsku domovinu - Jezik roda moga!
... izdvajam najljepše satkane stihove Domovini! To stvarno zuji, zveči, zvoni, zvuči, šumi, grmi, tutnji huči!
... Preradović, Petar, hrvatski pjesnik (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. III. 1818 – Fahrafeld, Austrija, 18. VIII. 1872).
*Susret s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim, 1840. godine, znatno je utjecao na "povratak" materinjem jeziku i pobudio zanimanje za hrvatsku kulturu te političku i gospodarsku situaciju. Gotovo čitav život proveo je izvan domovine, a književnošću se bavio koliko mu je dopuštala časnička služba (generalski čin).
... velik dio života govorio je samo njemački. Prva Preradovića pjesma napisana na hrvatskom jeziku bila je tijekom službe u Zadru "Poslanica Špiri Dimitroviću." Netom nakon toga za prvi broj lista "Zora dalmatinska" piše našu poznatu budnicu "Zora puca":
... jedno vrijeme bio je urednik tog lista, no nije smio biti tako istaknut i potpisan radi časničke službe. *Zalagao se za prihvaćanje Gajeva pravopisa u južnoj Hrvatskoj. Jedno vrijeme nakon povratka u Zagreb na službu, ban J. Jelačić imenovao ga je i svojim pobočnikom. Također je bio predlagan i za hrvatskog bana, no radi zdravstvenog stanja odbio je tu časnu dužnost.
... manje je poznato kako je Car i kralj Franjo Josip I. odlikovao je Petra Preradovića dodjelom plemstva 24. veljače 1864. godine. Donirao je pjesniku novca iz riznice pošto je Preradović u tom trenutku bio u lošoj financijskoj situaciji. Pjesnik se odužio riječima pjesme:
*Svjetla kruno, dobri gospodaru! Koliko se radujem tom daru, Koliko me usrećuješ njime, Moja usta ne mogu izreći. Dolikuje tebi dar sa svime! Al od mojih zasluga je veći, Klanjam ti se u zahvalnu muku I ljubim ti podarnicu ruku. Dok je meni ove sjede glave I u srcu pjesmice ubave, Orit će se s ovih gusala. Tvoja slava i na daru hvala.
*Izvor: Wikipedia
- PIŠE: Pakrački list
- 850
Dovršena je obnova višestambene zgrade u ulici Matice hrvatske 7 s ciljem smanjenja energije potrebne za grijanje, odnosno ostvarenja energetske uštede kroz obnovu. Ukupna vrijednost projekta čiji je korisnik Komunalac d.o.o. Pakrac, iznosila je 373.889,24 eura, od čega je 229.221,30 eura bespovratnih sredstava, dok su preostala sredstva za svoj dio učešća suvlasnici osigurali podizanjem kredita.
Projekt se provodio od 25. studenog 2022. godine, a dovršen je prije planiranog roka, 25. studenog ove godine. Osim energetske obnove, projektom su financirane aktivnosti stručnog i projektantskog nadzora te koordinatora zaštite na radu, izrada energetskog certifikata nakon energetske obnove, upravljanje projektom te usluge promidžbe i vidljivosti. Navedenim radovima će se ostvariti ušteda toplinske energije u iznosu od 79 posto u odnosu na stanje prije energetske obnove, a zgrada će iz energetskog razreda C prijeći u energetski razred B. Smanjenje godišnje primarne energije iznosi -186432,33 kWh/god.
