Na pakračko – lipičkom području su u lipnju prošle godine na dvije lokacije postavljena kućišta namijenjena sigurnosnim kamerama, kojima se fotozapisom ili videozapisom bilježe kršenja prometnih zakona i regulative. Pakračka kontrolna točka nalazi se u Ulici Aleje Kestenova, na križanju „kod Ančića“, a lipičko na glavnoj prometnici, na ulazu iz pravca Pakraca u Ulici Ante Starčevića kod kućnog broja 79.
Je li njihovo postavljene s ciljem prometne prevencije poslužilo svrsi odnosno jesu li vozači skinuli nogu s papučice gasa, otkrili su nam iz PU požeško-slavonske na odaslan upit o broju ovogodišnjih sankcija izrečenih temeljem snimljenih prekoračenja brzine. Također, doznali smo i koliko je najnestašniji vozač požurio kroz kontrolnu točku te koliko ga je to zadovoljstvo u konačnici koštalo.

Odgovor iz PU prenosimo u cijelosti: „Na području u nadležnosti Policijske postaje Pakrac, u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2020., procesuirano je ukupno 548 prekršaja nepropisne brzine u naseljenim mjestima, koje su utvrđene fiksnim uređajima za mjerenje brzine. Postavljeni uređaji za nadzor brzine imaju tehničke mogućnosti da se iz zapisa uz prekršaje brzine, mogu utvrditi i razni drugi prekršaji iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Kao jedno od najgrubljih kršenja prometnih propisa, navodimo prekršaj počinjen u svibnju na nadzornom mjestu u Lipiku, kada je utvrđena brzina kretanja osobnog automobila od 117 km/h, što umanjeno za propisanu toleranciju čini prekoračenje od čak 55,3 km/h više od dopuštenog. Dopuštena brzina kretanja na tom mjestu je 50 km/h.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama za vozače koji se u naselju kreću brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine predviđa novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili kaznu zatvora u trajanju do 60 dana. Vozaču koji je proglašen krivim za takav prekršaj izriče se i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, čije trajanje ovisi o broju ponavljanja prekršaja. Po pravomoćnosti prekršajne odluke vozaču se u evidenciju upisuje šest negativnih prekršajnih bodova.“

Iz evidencije pakračkog Zavoda za zapošljavanje 84 osobe su dobile posao u lipnju što je za 48 osoba više nego u svibnju. Od toga broja, 55 se zaposlilo na području naše županije, 27 u ostatku Hrvatske, a dvije osobe u inozemstvu. Uz 84 novoprijavljenih i 11 brisanih iz evidencije, nezaposlenost u lipnju na pakračkom Zavodu je iznosila 573 osoba, 12 manje nego u svibnju, odnosno 217 više nego lanjskog lipnja ili 61 posto.

Od 84 zaposlenih tek četvero je zaposleno na neodređeno vrijeme, a 80 na određeno s tim da njih 18-ero imaju posao sezonskog karaktera.

Uz već uobičajeno najviše nezaposlenih osoba sa srednjom stručnom spremom, u pakračkoj evidenciji nezaposlenih je u lipnju bilo i 11 osoba s visokom stručnom spremom, 29 s višom, odnosno 12 gimnazijalaca.

Gledajući po gradovima u Pakracu je 339 nezaposlenih, a u Lipiku 234. Prosječno isplaćena novčana naknada iznosila je 2.408 kuna i na pakračkom zavodu ju je primilo 172 osobe.

Krajem lipnja 2020. u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Požega registrirano je 3.090 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec, nezaposlenih je više za 2,6 posto ili 77 osoba, a na međugodišnjoj razini (lipanj 2020./lipanj 2019.), nezaposlenih je više za 47,8 posto ili 999 osoba.

Tijekom lipnja poslodavci su Područnom uredu Požega prijavili 264 slobodna radna mjesta, a najtraženija zanimanja su bila: radnik za pomoć u kući (136), prodavač (15), transportni radnik (13), vozač teretnog vozila s prikolicom (9) te skladišni radnik (7).

S dvije do pet tisuća kuna Požeško – slavonska županija će poticati i ove godine svaki novoregistrirani turistički ležaj, odnosno podizanje kvaliteta postojećih. To je dio županijskog Programa poticanja ulaganja u povećanje smještajnih kapaciteta na području Požeško-slavonske županije u 2020. godini s ciljem povećanja smještajnih kapaciteta, ali i kvalitete smještajne ponude, a zahtjevi za sredstva po ovom programu zaprimat će se do 31. listopada, izvijestila nas je Gabriela Sabo Seleši, tajnica Turističke zajednice Pakraca.

Potpore se dodjeljuju za otvaranje novih smještajnih objekata i/ili povećanje kapaciteta postojećih smještajnih objekata uz dokaz rješenja Upravnog odjela za gospodarstvo i graditeljstvo, Odsjek za poduzetništvo, turizam i promet, kao i prijelaz iz manje u višu kategoriju, također uz adekvatne upravne dokaze.

Pravo na potpore za novoregistrirane ležajeve ostvaruju objekti s tri zvjezdice ili sunca iz skupina: hoteli, kampovi, ostali ugostiteljski objekti za smještaj, objekti u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na domaćinstvu i objekti u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na OPG-u, odnosno isti ti objekti za podizanje kvalitete ako će ulaganjem dosegnuti kategoriju tri zvjezdice (sunca).

Maksimalan iznos potpore po korisniku za svaki novoregistrirani turistički ležaj je do 5.000 kuna, a kod povećanja kategorije/kvalitete smještaja iz niže u višu kategoriju iznos potpore je 2.000 kuna po turističkom ležaju.

Zahtjevi se obrađuju prema redoslijedu podnesene prijave, a mogu se podnositi do 31. listopada 2020. godine ili do utroška planiranih sredstava u proračunu Požeško-slavonske županije.

Lani 5.254 noćenja

Tajnica Sabo Seleši podsjeća sve potencijalne kandidate da je lani uz ove potpore registrirano novih 36 ležaja (apartmani, studio apartmani, kuće za odmor, sobe i slično) čime je na području Pakraca trenutno registrirano sveukupno 121 ležaj, a koji su u prošloj godini ostvarili 5.254 noćenja. U prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 2.025 noćenja, što predstavlja manjak od 319 noćenja u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a on je posljedica epidemioloških mjera. No, na području Pakraca je uslijed nekih manifestacija evidentan nedostatak ležaja u vikendima njihovog događanja.

Za sve dodatne informacije Gabriela Sabo Seleši poziva zainteresirane da se jave u ured TZ-e, smješten u zgradi bivšeg muzeja, gdje će im i pomoći u realizaciji ove potpore.

Jučer oko 10 sati, na cesti između Pakraca i Omanovca, sudarila su se dva osobna vozila koja su se kretala iz suprotnih smjerova i to osobnog automobila marke „Škoda“ daruvarskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 72-godišnjak i osobnog automobila marke „Audi“ daruvarskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 49-godišnjak. Nakon sudara, 72-godišnjak je prevezen u bolnicu u Pakracu, gdje je preminuo. U vrijeme obavljanja očevida na mjestu događaja promet je bio preusmjeren okolnim cestovnim pravcima i usporeno se odvijao jednom prometnom trakom, izvješćuje jutros u dnevnoj informaciji Goran Matijević, glasnogovornik Policijske uprave Požeško-slavonske.

Fotografija: čitatelj Pakračkog lista

Dvorište kurije Janković bilo je jučer mjesto kreativnosti, zabave i učenja gdje je 30-ak djece i njihovih roditelja sudjelovalo u radionici Hrvatskih autentičnih igračaka (HAI), koja je organizirana u sklopu Coolturnog ljeta. Zvutka, Pagus, Čičulin i Znatiželjna nit imena su igračaka koje su nastale prije četiri godine u suradnji studenata i njihovih mentora sa Studija dizajna i Udruge PoVUcizakulturu.

Tanja Tandara, projektna menadžerica u kulturi u Udruzi, objasnila je da su ove igračke osmišljene prema pedagoškim smjernicama za pojedini uzrast i namijenjene su djeci predškolske i školske dobi koja kroz igru usvajaju razvojne vještine i ujedno upoznaju hrvatsku baštinu. Igračke također spajaju kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku, jer su inspiracije za njihovu izradu pronađene u bogatoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini iz svih dijelova naše domovine. Ideja im je da se ove igračke koriste u dječjim vrtićima, školama, knjižnicama, muzejima, ali i po kućama.

Djeci najzanimljivija bila je igračka Zvutka odnosno spoj zvrka i lutke, inspirirana narodnim nošnjama i plesovima, koja je napravljena od prirodnih materijala, drva i pamuka, a razvija kreativnost i motoriku. Uz drvenu igračku u kompletu su šablone s elementima prugica, točki ili spirala kojima se oslikavaju priložene haljinice tako da je svako dijete oslikalo „svoju“ nošnju i svaka je bila drugačija.

Pagus je inspirirana tradicijom izrade čipke s otoka Paga, a izrađena je od pleksiglasa različitih geometrijskih oblika. Igračka nema određenu šablonu, već djeca mogu slagati elemente po svojoj želji i tako proizvesti razne oblike i motive čime razvijaju koncentraciju i prostornu orijentaciju.

Cilj igre Čičulin je staviti kolutove raznih težina na postavljene štapiće kako bi se što dulje održala ravnoteža. Igra potiče promišljanje, rješavanje problemskih situacija, razvijanje koordinacije ruke i oka, motorike, vježbanje koncentracije, a inspiracija za nju bila joj je stara tradicija čuvanja kruha koji ima važnu povijesnu ulogu. Naime, nekad se kruh pekao jednom tjedno i jeo vrlo štedljivo pa je bilo važno osmisliti način njegova čuvanja - na posebnim držačima kako glodavci i štetočine ne bi mogli do njega, ali i kako bi imao značajno mjesto u prostoru.

Igračka pod nazivom Znatiželjna nit, inspirirana ličkim vezovima, sastoji se od obruča oko kojeg se plete, a u igri postoje tri vrste tkanja - paralelno, kružno i trodimenzionalno primjenom kojih su djeca mogla stvoriti svoju malu tapiseriju.

Ovu radionicu obogatila su djeca iz KUD-a Seljačka sloga koja su svojim nastupom prikazali dio tradicije prekopakranskog kraja kroz nekoliko pjesmica i plesnih točaka.

Coolturno ljeto u Pakracu nastavlja se danas u 11 sati na istom mjestu, pričaonicama i igraonicama za djecu na kojima će se pročitati priča o Ribi duginih boja i izrađivati domaći plastelin.

Marko Ljevar iz Pakraca jedan je od trojice biciklističkih entuzijasta iz BK Našice koji su u tri dana biciklom odvezli 834 kilometra dug ultramaraton Vukovar – Dubrovnik s ciljem povezivanja istoka i juga zemlje kao i dva teško stradala grada u Domovinskom ratu. Preostali dvojac činili su Zoran Ugljanac i Ivan Adžić, član odnosno predsjednik istog kluba i ujedno inicijator maratona.
„Htjeli smo da maraton bude malo zahtjevniji pa smo odredili tri dnevne dionice. Prva je bila od Vukovara do Vojnića duga 340 kilometara tijekom koje smo se zaustavili i u Pakracu gdje nismo propustili pozdraviti i naše biciklističke entuzijaste iz obitelji Tessari“, prepričava Marko možda i najtežu dionicu u svojoj biciklističkoj karijeri koja je završila noćenjem u Vojniću. Druga etapa bila je nešto kraća - 290 kilometara – no ujedno i visinski zahtjevnija jer su prolazili kroz Plitvice, Knin, Čavoglave, a završila je noćenjem u Podstrani kod Splita. Završni dan su odvezli 204 kilometra dugačku dionicu od Podstrane do krajnjeg cilja na Srđu u Dubrovniku.


„Oko 20 sati stigli smo u Dubrovnik, ponosno se slikamo na ulazu ali preostaje nam još 6 km do Srđa gdje je bilo planirano paljenje svijeće. Za nas neupućene skretanje prema Srđu pokazalo je da nas čeka kilometar 15-20% uspona do samog križa, e to je bio šlag na torti“, rezimira posljednje minute ultramaratona, a izdvaja i jednu neobičnost: „Treći dan smo spavali u franjevačkom samostanu, što je definitivno bilo nezaboravno iskustvo za sve nas! Raj na zemlji – sjajni ljudi, još bolje gostoprimstvo“, završava kratak presjek trodnevnog putešestvija ovaj pakrački biciklist.
„Tijekom tri dana na biciklu precizna statistika je ponudila podatak da smo unutar 834 prijeđena kilometra imali 6540 metara uspona, dvije probušene gume, popili smo više od 100 litara tekućine, jednom bili proganjani od lokalnog psa čuvara, a efektivno smo na biciklu prosjedili 30 sati“, suma je sumarum maratona tijekom kojeg je Marko izgubio 11800 kalorija.
Ovaj Pakračanin inače voli voziti duže biciklističke relacije, a kaže da je u prvom polugodištu ove godine već otpedalirao više od 6,5 tisuća kilometara. Od dužih izdvaja i nedavni lipički Breveto, a godišnji prosjek mu je oko 10 tisuća prijeđenih kilometara na biciklu srednjeg cjenovnog ranga. „Niti bicikl treba biti preskup niti vi morate biti nekakav Superman. Volite li voziti bicikl ovakve stvari, dionice i kilometraža dostižne su svakom, samo trebate imati volje, malo trenirati i imati `jaku` glavu“.