- PIŠE: Pakrački List
- 1716
Prošlo je oko devet mjeseci otkako je u Pakracu proradila posve nova stanica za tehnički pregled vozila. Što je ona donijela vozačima, a što zaposlenicima, da li su tehnički pregledi sada strožiji, ali i koliko je starost pakračko-lipičkog voznog parka, raste li on, pitali smo Vladimira Bakarića, voditelja Stanice za tehnički pregled vozila.
Je li sada lakše raditi?
Naravno da je lakše i nama i našim korisnicima već iz činjenice da je manja gužva jer imamo dvije odvojene linije. Jedna je za osobna vozila, druga za teretna, no ako na liniji nema osobnih vozila na njoj se može raditi i kamionski program. To je sigurno najveća novina u novoj stanici. No, nova je i oprema. Stanica je opremljena suvremenim tehničkim pomagalima tako da je sada lakše raditi. Više se ne moramo kao nekada pomagati s „pajserima“ što nije bilo lijepo i bilo nam je čak i pomalo neugodno. Pored toga sada raspolažemo dizalicom, razvlačilicom i drugim pomoćnim uređajima. Sve to doprinosi poboljšanju tehničkog pregleda, dakle i sigurnosti vozila kojeg puštamo u promet, ali doprinosi sigurnosti i nas zaposlenika.
Vjerojatno je sada za sedam vaših zaposlenika ljepše raditi u ovom ambijentu nego u starom?
Puno ljepše. Mi sada u radnom prostoru imamo klimu, grijanje, bolji usis ispušnih plinova tako da ih više ne osjetimo. Sve je to veliki napredak.
Novi vlasnik „Papuk trgovine“, Centar za vozila Hrvatske si je dao truda i novaca i ovaj dio grada doista uredio. Umjesto ružnog starog objekta stanice koji je u potpunosti urušen, sagrađen je novi objekt, srušen je objekt bivše Hajdukove svlačionice, napravljena nova pristupna cesta, zasađeno zelenilo. Znate li da li novi vlasnik ima u planu još nešto ovdje graditi jer prostora ima?
O tome ne mogu govoriti, to morate pitati njih u Zagrebu. Sigurno je da u budućnosti još nekih planova postoji. Uglavnom ovo što je napravljeno je sve bilo u planu u startu.
Vozači koji dolaze ovdje na tehnički pregled uočavaju vrlo često vozila tvrtke „Kamen“ Sirača. Dolaze li na tehnički pregled još neki korisnici izvan Pakraca i Lipika?
Dolaze autobusi APP i pojedinačno još neki privatnici. Što se tiče osobnih automobila uglavnom su to ljudi s područja Pakraca i Lipika.
Omogućuju li svi ti novi uređaji strožiji pregled vozila?
Pregled nije strožiji nego precizniji
Ne bih rekao da je u pitanju strožiji pregled, nego precizniji koji jamči da je automobil nakon pregleda i konstatiranja ispravnosti siguran u vožnji kako za vlasnika tako i za druge sudionike u prometu.
Koliko približno dnevno prosječno pregledate vozila?
Prosječno dnevno između 35 i 40 iako to oscilira. Naši korisnici još nisu shvatili u dovoljnoj mjeri da smo produžili radno vrijeme koje je sada od 7 do 20 sati pa i dalje najviše dolaze odmah ujutro ili krajem svog radnog dana, oko 15 sati. Prosječni pregled osobnog vozila traje oko 30 minuta, a kamiona između 60 i 70. No sada u smjeni najčešće ima četiri djelatnika tako da smo u stanju uzeti u pregled po dva vozila na svakoj liniji što ubrzava protok. No zbog tih povremenih pritisaka događa se da su nekada u redu na čekanju četiri vozila, ali ima i dijelova dana kada na liniji nema nikoga, odnosno korisnik je odmah na redu.
Koliko vozila godišnje pregledate?
Godišnje se pregleda 8300 vozila
Oko 8300 vozila pri čemu ta brojka podrazumijeva sva vrsta vozila, dakle od mopeda do kamiona koje podliježu obvezi registracije i tehničkog pregleda. U ovoj godini smo do sada pregledali 5210 vozila što je za 120 više nego u istom razdoblju lani.
Raspolažete li podatkom koliko vozila prosječno ne prođe na tehničkom pregledu iz prve?
Najprije treba reći podatak da je prosječna starost vozila pregledanih u našoj stanici za tehnički pregled oko 12,5 godina. Naravno da uz takvu starost pronalazimo određene nedostatke po pitanju ispravnosti vozila. To je negdje oko 23 posto pregledanih vozila, bilo da je riječ o kočnicama, žmigavcima, svjetlima i svega ostalog. Naravno da je bilo neispravnih brisača, guma, eko testa, loše karoserije po pitanju hrđe ili fizičkih oštećenja.
Raste li starost vozila ili su ona sva mlađa?
Ne bih rekao da su sve mlađa. Mislim da na to utječe činjenica da neke zemlje u EU, primjerice Njemačka, pooštrava ekološke standarde, stimulira vozače da napuštaju dizel vozila, odnosno da ih zamjenjuju električnima i hibridnima čime postaju jeftinija polovna. Pored toga naših ljudi je sve više u Njemačkoj pa njihova polovna vozila su sve dostupnija nama u Hrvatskoj i upravo kod nižih, jeftinijih klasa vozila kod nas raste interes za polovnima.
U kojem vremenu vozači dolaze nazad s otklonjenim nedostacima?
Takav vozač dobiva ispis nedostataka na vozilu i rok za ponovljeni tehnički pregled bez dodatne napate je 15 dana pri čemu se to ne odnosi na eko test koji se u ponovljenim slučajevima plaća pola predviđene cijene. U prostoru s kojeg dolaze naši korisnici djeluje četiri ili pet mehaničara i nerijetko nam se takvo vozilo vrati za dva ili tri sata.
Susrećete li sve češće vozila pokretana na plin?
Ne baš previše. Uglavnom su to benzinski motori s katalizatorom.
Pregledavate li vi hibridna i elektrovozila?
Pregledamo sve, ali do sada smo imali samo jedno. Radimo sva vozila, obučeni smo za sve.
Automobilska industrija ide stalno naprijed. Znači li to da se i vi stalno educirate?
Stalno se educiramo kroz naš program, našu tvrtku Centra za vozila Hrvatske.Svake druge godine polažemo ispite što nam omogućuje da radimo osim tehničkog pregleda i razne ateste, homologaciju, ali i prateću papirologiju poput prometne dozvole, registracijske pločica, dakle poslove koje je nekada radila policija.
Imaju li ljudi često želju za posebnim pločicama i koliko to košta?
Posebne pločice skupe
Pločice s imenom koštaju 2000 kuna i vrijede pet godina nakon čega se, želi li ih vlasnik zadržati moraju obnoviti. Pločice s inicijalima ili godina rođenja koštaju 270 kuna dok ove iz standardnog programa 63 kune. Ove posebne tablice se uzimaju rijetko, možda smo do sada imali pet takvih, ove s baš izabranim slovima i brojkama idu češće.
Je li zahtjevniji pregled kamiona i autobusa od osobnog vozila?
Naravno, posebno autobusa koji vozi putnike. Osim što autobus mora biti savršeno tehnički ispravan, njega pregledavamo i iznutra: ispravnost i čistoću sjedala, naslonjača, poda, a posebno zatvaranje i sigurnost vrata.
Koliko oni često moraju dolaziti na tehnički pregled?
Redovni jednom godišnje, no oni imaju i periodične preglede, a koliko često, ovisi o starosti. Od sedme godine jednom u šest mjeseci, a nakon 10 svaka tri mjeseca.
Je li imate slučajeva da policija privodi vozila na tehnički pregled?
Imali smo nakon udesa. Riječ je o vozilima koji naizgled izgledaju da su u voznom stanju, ali postoji sumnja da nešto nije u redu s kočnicama ili volanom. No to nije često. Mislim da ove godine nije bilo niti jednog.
Mladi ljudi vole tehničkim doradama „nabrijavati“ svoje motocikle. Je li ste imali i toga?
Imali smo kojekakvih nadogradnji i u pogledu nedozvoljenih ili netestiranih svjetala. Mi to vratimo u prvobitno stanje, a da li oni ponovo dorade, to ne znam.
Obavljate i homologaciju. Što to podrazumijeva i koliko košta?
Rabljena i nova vozila iz drugih država moraju imati sve tehničke karakteristike usklađene s našim zakonodavstvom i biti ispitane. To košta za motocikle 412 kuna, osobna vozila 625, kamione 1.250, a priključna vozila, ovisno o vrsti između 500 i 625 kuna i u skladu s onim brojem porasta vozila o kojem smo pričali i ovaj segment je u blagom porastu. Naročito nakon što su u svibnju popustile epidemiološke mjere. Homologacija se čak i češće radi za kamione, priključne strojeve i traktore.
Spominjete koronavirus? Je li on što promijenio u vašem radu?
Što se tiče broja dolazaka, ne. Promijenio je u smislu organizacije posla. U prostoru stanice je obvezna maska kako za zaposlenike tako i za korisnike. Obvezno se dezinficiraju ruke. Zaposlenici su organizirani u dvije smjene koje međusobno ne kontaktiraju tako da ako dođe do potrebe za samoizolacijom ostane na raspolaganju jedna smjena kako ne bi trebali zatvoriti cijelu stanicu. Između smjena se dezinficira prostor.
Osim tehničkih problema na vozilima, vlasnici mogu prilikom tehničkog pregleda imati problema i s papirima. Kojih?
Papiri zahtjevniji od pregleda
Najčešći problem s papirima može biti, posebice kod vozila iz inozemstva, u broju šasije. Broj šasije je isto što i čovjeku njegov OIB. Prilikom kupovine u inozemstvu zna se dogoditi da se ne poklapa na računu broj šasije s onim na vozilu. Mi moramo biti sito za sve te moguće nepodudarnosti: od godine proizvodnje, broja šasije, redoslijed bivših vlasnika do zadnjeg kupca. Nismo mi u tome sitničavi, kako ljudi nekada prigovaraju, to nam je zakon stavio u obvezu. Čak bi se usudio reći da ovaj papirnati dio zahtjeva više koncentracije, više vremena jer se greške lakše događaju.
I koliko prođe vremena da vozilo kupljeno u inozemstvu može uredno registrirano s novim vlasnikom na našoj cesti?
To najmanje ovisi o nama. Ako su papiri uredni, zajedno s poslovima na carini, se to može odraditi u jednom danu što je veliki napredak u odnosu na nekada kada je u te poslove bila uključena i policija pa su se takse morale uplaćivati u pošti i nositi nazad. Sada se sve to, osim carine, ovdje obavlja s tim da u prisutnosti mora biti isključivo vlasnik. Ista stvar je i s prvim tehničkim pregledom, odnosno bilo kojom drugom promjenom u registraciji što je jedna vrsta prevencije od posljedica krađa i ostalih nezakonitih radnji koje su prisutne i koje se događaju.
Da li ste li imali takvih iskustva?
Ne, nismo, mi smo malo mjesto, poznajemo se. Imali smo kod jednog traktora dovezenog iz inozemstva da smo našli prekucani broj i to smo prijavili policiji.
Kad već spominjete traktore, podliježu li oni kontrolnim tehničkim pregledima?
Pregled traktora i na terenu
Sva vozila osim radnih strojeva kao što su bageri i kombajni su dužna imati tehnički pregled. Mi traktorima omogućujemo registraciju u njihovom selima, odnosno formirali smo na području Pakraca i Lipika sedam terenskih područja: Badljevina, Donja Obrijež, Ploštine, Lipik, Marino Selo, Gaj i Brezine tako da stranke ne moraju dolaziti trideset kilometara nego mi dolazimo jednom godišnje u njihova sela te ih obavještavamo plakatima pri čemu se obavještava i MUP, a odobrenje daje Centar za vozila Hrvatske.
Kako obavljate tehnički pregled bez tehnike?
Tehnički pregled traktora i u stanici se obavlja kao na terenu što znači da vozilo ne ide na valjke nego se kočioni sustav kontrolira zaletavanjem pri čemu ne smije doći do zanošenja traktora. Pored toga, gleda se svjetlosni signalni sustav, stanje pneumatika, broj šasije, urednost vozila i ostala oprema. Ponekad pregledamo, ovisno o selu, i po 70 traktora i priključnih vozila. Mislim da slobodno mogu reći da ljudi sada puno češće nego prije registriraju traktore i priključna vozila što ih zajedno s tehničkim pregledom košta oko 450 kuna, što nije suma zbog koje vrijedi imati neregistrirani ili neispravni traktor.
Živite i radite u maloj sredini gdje se manje-više svi poznajemo. Je li po pitanju ovog posla bilo kakvih neugodnosti?
Ja sam po prirodi dosta otvoren čovjek, ali i diplomata pa nisam imao nekih posebnih problema. Imam i puno strpljenja i uvijek sam spreman objašnjavati da se bez osobne iskaznice vlasnika ne može započeti tehnički pregled ili da nešto mora biti tako i nikako drugačije.
- PIŠE: Pakrački List
- 1110
Ovog tjedna završeni su ovogodišnji restauratorski radovi u unutrašnjosti kapelice sv. Ivana Nepomuka na Trgu dr. Ivana Šretera. Prošle godine su obnovljeni svodovi i zidovi koji su i djelomično oslikani, a ove godine je nastavljeno s oslikavanjem koje je ponovo izvodila slikarsko konzervatorska radionica Vuksan iz Velike Gorice. Na natječaju Ministarstva kulture, pakračka župa Uznesenja Blažene Djevice Marije dobila je 50.000 kuna (upola manje nego lani) što je bilo dostatno za 15-ak dana radova. Ukupna cijena za kompletne radove dekorativnog oslika je 325.000 kuna, a kako bi se radovi nastavili i dogodine župa će ponovo podnijeti prijavu na natječaj Ministarstva za 2021. godinu, rekla je Danela Vujanić, viša stručna savjetnica konzervatorica u pakračkom uredu Konzervatorskog odjela u Požegi.
Također, radovi rekonstrukcije i obnove interijera su pri kraju. U tijeku je završetak stubišta i drvenog kora na kojima preostaje postavljanje ograde, što izrađuje lokalna stolarska radionica Drvo Jozipović, koja je izradila i klupe. Za unutarnje uređenje kapele pakračka župa dobila je od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije iz Programa ulaganja u zajednicu 150.000 kuna dok je još 16.000 dala župa.
Posljednja misa u kapelici sv. Ivana Nepomuka održana je prije četiri godine u spomendan na ovog sveca, a vodio ju je tadašnji pakrački župnik Matija Juraković.
- PIŠE: Pakrački List
- 914
Iz Grada poručuju da će odlukom gradonačelnice Anamarije Blažević svi pakrački srednjoškolci, bez obzira koju srednju školu (i gdje) pohađaju, dobiti po 4 platnene i perive zaštitne maske s logom grba Grada Pakraca.
Učenici srednjih škola s prebivalištem na području Grada Pakraca svoje maske mogu preuzeti uz predočenje osobne iskaznice ( ili potvrde/dokaza o upisu školske godine) svakim radnim danom od 8 do 15 sati u uredu br. 128 gradske uprave (prvi kat desno), od danas, 4. rujna od 12.00 sati!
Učenici koji nastavu pohađaju u drugim gradovima, ukoliko prije odlaska na svoja mjesta boravišta ne preuzmu masku ili ju ne mogu podići radi kasnog povratka (poslije 15 sati) maske mogu preuzeti u istom uredu u petak 11. rujna do 16 sati. Ako nisu u mogućnosti ni na ovaj način , trebaju se javiti na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Odlukom gradonačelnice, sredstva za potrebe učenika, planirana u proračunu Grada Pakraca u 2020. godini, raspoređuju se i za nabavku radnih bilježnica osnovnoškolcima te kajdanki učenicima glazbene škole.
- PIŠE: Pakrački List
- 961
Desetak mjeseci nakon osnivanja, Bridž klub Pakrac je uspješno završio dvije velike startne aktivnosti: završen je tečaj te je klub tehnički opremljen i osposobljen za organizaciju službenih turnira.
Bridž klub Pakrac je nakon dugogodišnje neslužbene aktivnosti i igranja bridža za klub iz Siska osnovalo petero pakračkih entuzijasta ove natjecateljske kartaške igre. Od prošlog vikenda imaju 14 članova: četvero novih je rezultat završenog bridž tečaja koji se zbog epidemioloških mjera protegnuo na sedam mjeseci. Troje novih članova, aktivnih natjecatelja, je došlo iz Siska. Pored toga, BK Pakrac je zahvaljujući Poduzetničkom centru Pakrac i jednom od njihovih projekata došao do tehničke opreme vrijedne 3,5 tisuće kuna neophodne da se uz primjenu računala i printera, koji su također nabavljeni, odigrava službeno natjecanje. Stoga je za vikend organiziran turnir uz sudjelovanje sedam, sada pakračkih parova. Cilj je bio provjeriti osposobljenost tečajaca za službeno natjecanja, ali i obučenosti starijih članova za rukovanje novom opremom u organizaciji turnira. Mada je zbog tih ciljeva rezultat bio u drugom planu, ipak recimo da je najuspješniji bio par koji su činili Vjekoslav Šuperina i Siščanin Davor Bogović koji su pobijedili ispred Siščana Milana Đukića i Zlatka Unetića, a „tečajci“, mada tehnički osposobljeni, još će morati stjecati iskustva kako bi se nosili s iskusnima.
Ove jeseni na skupštini Hrvatskog bridž saveza BK Pakrac očekuje prijem u nacionalni savez što će im omogućiti da pod svojim imenom u siječnju krenu u službena hrvatska prvenstva – B ligu koji su iskusni pakrački bridžisti već igrali, ali pod imenom kluba iz Siska, a lani Rijeke. 
- PIŠE: Pakrački List
- 951
Ove subote, 5. rujna, „Kino pod zvijezdama“ donosi nagrađivani filmski hit „La La Land“ s Emmom Stone i Ryan Goslingom u glavnim ulogama. Ovaj film spaja žanr mjuzikla i romantične komedije donoseći priču o odricanju radi ostvarivanja vlastitih snova. Radnja filma smještena je u suvremeni Los Angeles, no atmosferom podsjeća na zlatnu eru Hollywooda, a prati mladu ambicioznu glumicu Miju te jazz pijanista Sebastiana koji započinju burnu romansu, istovremeno pokušavajući realizirati svoje snove. Međutim, kada ih karijere odvedu u različitim smjerovima, njihov se odnos nađe na kušnji.
Za razliku od prošlih projekcija, ova će započeti u 20 sati, a mjesto ostaje isto - dvorište kurije Janković. To će biti posljednje ovoljetno prikazivanje filmova na otvorenom, ujedno i posljednje događanje Pakračkog kulturnog ljeta, koje je unatoč ovogodišnjem skromnijem programu bilo dobro posjećeno.
- PIŠE: Pakrački List
- 1295
Nedjeljnom premijerom filma „Eržika plemenita“, o čemu smo pisali, Pakrac je dobio u svakom pogledu posve svoj cjelovečernji igrani film. O reakcijama sugrađana, daljnjim planovima za film, ali i ostalim projektima razgovarali smo s Dubravkom Špančić, scenaristicom i režiserkom filma, ali i tajnicom „Sloge“.
Film je za publiku, nakon zatvorene nedjeljne premijere prikazan prošle tri večeri. Kakva je bila gledanost?
U ponedjeljak je bilo 37, utorak 85 i jučer 57 gledatelja. S tom gledanošću smo jako zadovoljni jer je to u odnosu na prosječan broj pakračkih kino posjetitelja vrlo dobar rezultat. Ipak je riječ o filmu naše izrade, a ljudi se stvarno smiju i dobro reagiraju. Osobno nisam dobila nikakve loše kritike, ali niti ne očekujem da će mi netko doći i u lice reći nešto loše. Ipak živimo u malom gradu. Sretna sam što je pothvat uspio. Ne mislim da je to neka specijalna kvaliteta. Film je sadržajno lagan, bez nekih posebnih zapleta.
Koja je daljnja sudbina filma?
Razgovarali smo o tome. Lijepa je reakcija Društva Mađara Pakrac koji su u neku ruku začetnici ideje oko filma. Oni žele da se film titluje na mađarski jezik. Poštujemo tu ideju iako nisam sigurna da se u prijevodu ta jezična dinamika filma može postići na nekom drugom jeziku, a doslovni prijevod ne bi imao smisla. No ako oni žele, mi ćemo rado surađivati.
Dogovorili smo se da ćemo film slati na festivale na kojima udovoljava kriterijima, bez obzira kako prošao. Cilj nam je da ga vidi što više ljudi i da se taj naš trud pokaže. Građani nam predlažu da se film snimi na DVD i upakira kao mogući božićni poklon za sugrađane koji tu više ne žive što ćemo vjerojatno realizirati ovisno o sredstvima. Stoga smo odlučili kroz ova četiri prikazivanja naplaćivati ulaznice od 20 kuna i stvoriti neki mali fond za daljnje aktivnosti zajedno s prodajom promo proizvoda vezanih uz film. Ne bih rekla da današnjim prikazivanjem s filmom završava priča.
Dio ove autorske ekipe su maturanti. Oni uskoro radi studiranja odlaze širom Hrvatske. Prijeti li ekipi nakon ova dva uspješna projekta, lanjski mjuzikl i ovogodišnji igrani film, raspad?
Ne bih to nazvala raspadom. Meni to nije prva generacija koja odlazi. Generacija koja je bila vrlo vrijedna, rođenih 1995/96 godine, mada su oni bili drugačije orijentirani i nisu radili toliko umjetničke stvari je otišla pa se stvorila nova ekipa. Oni će, posebno u početku studija, dolaziti kući i ja ću se prilagoditi njihovim mogućnostima, znači subotom i nedjeljom. Kasnije će imati na fakultetima više obveza pa će i dolaske prorijediti što je posve u redu i u redu je da profesionalno napreduju. Moje zadovoljstvo je u tome što će odavde ponijeti nešto prekrasno u vidu nezaboravnih prijateljstva, nešto što su naučili u ovom kreativnom i istraživačkom procesu koji smo prošli. Ponajviše u govornom, dikcijskom smislu, ali i razlikovati slova „č“ i „ć“. Stekli su osobinu gledanja u oči, stekli su sposobnost odgovoriti što je na njima dobro, što nije lako, izraziti svoj stav i mišljenje. Stoga se ne bojim da će doći do raspada grupe iako sam svjesna, kao što je to slučaj i u mojoj obitelji, da kada dođe vrijeme djeca rašire krila i odu negdje drugdje.
Ima li Društvo na vidiku ili u planu nove projekte?
Sada su otvoreni do 14. rujna natječaji Hrvatskog audio-vizualnog centra, a s 1. rujnom i natječaji Ministarstva kulture. S obje te adrese do sada nismo dobivali neke velike novce i to nije niti moguće jer nas je puno. Kroz HAVC smo uglavnom sufinancirali kino predstave i velika je enigma što će se događati dalje. Što se tiče Ministarstva kulture, uslijed pandemije mada nevoljno, sam svjesna da ćemo morati prihvatiti onaj način rada s kojim se djeca uopće ne slažu, a to je rad na daljinu. Posebno to vrijede za mlađe generacije koje izbjegavaju online rad kao i ja sama jer se u njemu ne osjećam dovoljno osposobljena. Ne u tehničkom smislu, jer se uvijek nađe netko tko će sve to posložiti i pomoći, nego to mi ne daje zadovoljstvo koje dobivam u radu u izravnom kontaktu.
Slijedeći projekt crtani film
Imate li neki konkretan projekt?
Plan nam je svim silama završiti, i hoćemo, projekt našeg crtića. Počeli smo ga lani, financiran s vrlo malo novca Ministarstva kulture. Projekt je nazvan „Crtam crtić“, no opet zbog epidemioloških mjera ne može realizirati početnu zamisao da se u istom prostoru nađu roditelji, djeca i građani i zajedno rade. Prilagodili smo se mjerama i privodimo projekt kraju onako kako je zamišljen s krajnjim rokom 31. listopada koji je ujedno i Međunarodni dan štednje. Tijekom projekta smo stvorili odličnu suradnju s nižim razredima osnovne škole, konkretno učiteljicom Marijom Nemec i roditeljima djece. Crtić smo nazvali „Banchi“, kao izvedenicu našeg novca slavonskog banovca. Napisana je priča u kojoj su sudjelovale uz mene i Marija Nemec i Jelena Hihlik. U njoj smo napravili povijesni presjek naše kovnice banovca i stvorili priču gdje „Banchi“ putuje kroz naš grad. U fazi smo bojanja crtića i nakon toga ide naracija teksta u čemu će sudjelovati djeca iz naše male glumačke skupine te bi premijerno trominutni crtić mogli prikazati 31. listopada. Plan je da bude javno objavljen jer je riječ opet o promociji našeg grada i njegove povijesti. Ono što još traje odnosi se na zajednički projekt s HAVC-om na kino projekcijama koji stoji vrlo loše. Projekt kazališnih predstava koji provodimo s Ministarstvom kulture nisam sigurna da ćemo realizirati u cijelosti. Unatoč subvencijama te predstave nam zbog slabe posjećenosti proizvode velike gubitke koji si „Sloga“ kao udruga ne može dozvoliti.
Još nešto želite istaći u ovom razgovoru?
Jedan od ciljeva filma je potaknuti i druge da budu kreativni i popune rupu koja je nastala tijekom pandemije posebno kada su u pitanju djeca koja su prisiljena puno više vremena provoditi pred televizorom, računalom ili mobitelima. Stoga smo mi i pokrenuli KukuTV kako bi im na taj način pružili što više kreativnih sadržaja i nadam se da ga koriste.