U sklopu programa Mjesec hrvatske knjige, Gradska knjižnica Pakrac danas je virtualno, na svojoj Facebook stranici predstavila mobilnu aplikaciju za Android i iOS mobilne uređaje pod nazivom mKnjižnica, koja olakšava i pojednostavljuje komunikaciju korisnika s knjižnicom.

„Aplikaciju su razvili knjižničari koprivničke Knjižnice Fran Galović vjerujući da knjižnice trebaju biti na usluzi svojim korisnicima i putem modernih tehnologija, a ono što ju odlikuje je personaliziranost i prilagodba svakoj pojedinoj knjižnici. Tako smo u suradnji s njima prilagođavali izgled i funkcije ove aplikacije našem poslovanju, a uređivati ćemo ju i dalje u skladu s potrebama“, rekla je ravnateljica knjižnice Monika Lucić Fider.

Svi korisnici pomoću ove aplikacije mogu pretraživati e-katalog knjižnice, pregledati kalendar događanja, rezervirati željene knjige ili produžiti posudbu. Unutar aplikacije također se nalaze i drugi elementi koji su ključni za korisnike kao što su radno vrijeme knjižnice, česta pitanja te kontakti, a mogu i generirati svoj korisnički broj u barkod kojeg će samo pokazati na zaslonu svog pametnog telefona da više ne moraju nositi iskaznicu u knjižnicu.

Aplikacija mKnjižnica može se instalirati putem Google Play ili Apple Store platforme, čiji su linkovi dostupni i na web stranici knjižnice http://knjiznica-pakrac.hr/mknjiznica-knjiznica-na-vasem-dlanu/, a za sve informacije, zainteresirani se mogu raspitati i u pakračkoj knjižnici, poručuje ravnateljica Lucić Fider.

Tri kazališne predstave duhovite i aktualne tematike na svojoj pozornici u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman, najavljuju u studenom iz Kulturno prosvjetnog društva „Sloga“. Program gostovanja kazališta i ove je godine potpomognut sredstvima Ministarstva kulture s ukupno 10.000 kuna koje je „Sloga“ ostvarila u projektu „Riječi nam se pozlatile”.

Prva je na redu, 12. studenog, predstava „Laku noć lopovi, dobro jutro Dublin“ u režiji Maria Kovača, direktna satira o korupciji, nepotizmu, lopovluku i nesposobnosti političke elite da tome stanu na kraj, koju izvodi Kazališna družina „Kuća smija“ iz Splita.

Teatar „Exit“ gostuje 17. studenog s predstavom „Njuške“ i geslom "Ako za novac hoćete kupiti ljubav - kupite psa!". Predstava u kojoj se pojavljuje petnaest psećih likova koji kroz monologe publici prenose svoje životne priče, jedinstvena je mješavina humora, tragedije, oštrine, nježnosti i romantike, a režirao ju je Matko Raguž.

Zadnje gostovanje, 24. studenog ponovo upriličuje „Exit“ teatar s predstavom naslova „Nevjerojatan događaj“ u režiji Ivice Boban. Na rubu zbilje i fikcije, istine i mašte, ova predstava problematizira našu istraumatiziranu stvarnost, sve težu i za mnoge nepodnošljivu svakodnevicu, borbu da se opstane i izvuče iz neplaćenih računa, kredita i minusa, narušenih odnosa, samoće i svih drugih problema ovog vremena u kojem živimo.

Cijena pojedinačne ulaznice za predstave, koje će počinjati u 19 sati, iznosi 40 kuna, no iz KPD „Sloge“ nude posebnu pogodnost vjernoj publici, ljubiteljima kazališta, da kupe ulaznice za sve tri predstave po cijeni od 90 kuna i tako uštede 30 kuna, rekla je Dubravka Špančić, tajnica „Sloge“. Ova pogodnost može se ostvariti kupnjom ulaznice (naziv: kazalište studeni) svakog petka, subote i nedjelje od 17 - 19 sati u biljetarnici kina, od 30. listopada do 17. studenog.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 178 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), što je u odnosu na jučer povećanje za 24 osobe, izvijestio je županijski Stožer CZ na službenim stranicama županije.

Od tog broja 157 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 21 osoba je hospitalizirana, tri više nego jučer. U samoizolaciji se nalaze 563 osobe, a ukupno je testirano 13277 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 247 uzoraka, od kojih su 24 pozitivna što je deset posto, uobičajen prosjek posljednjih dana.

Od ukupnog broja oboljelih u županiji desetak se odnosi na Pakrac i Lipik što je statistička brojka jer dio njih živi u Zagrebu gdje su i testirani, ali zbog prebivališta su upisani među oboljele na našoj županiji, pojasnio je epidemiolog  dr. Ante Vitalia. Međutim dr. Vitalia naglašava da je i na području Pakraca i Lipika u posljednje vrijeme zabilježena lokalna transmisija, a njen izvor su uglavnom privatna obiteljska okupljanja. Stoga poziva stanovništvo da otkažu sva takva okupljanja koja nisu neophodna. Naročito poziva na odgovorno ponašanje u privatnom životu zaposlenike u zdravstvenim i socijalnim ustanovama.

Učenici Osnovne škole braće Radića u Pakrac te polaznici Dječjeg vrtića Maslačak jučer su se osladili domaćim medom. Zahvaljujući inicijativi Udruge pčelara Pakraca i Lipika darivani su brojnim paketićima ovog slatkog proizvoda, te je tako nastavljena višegodišnja tradicija kojom lokalni pčelari mladima promoviraju vlastiti rad i proizvode.
Ispred Udruge slatku su donaciju uručili istaknuti članovi Ankica Keć i Ružica Nezić. Gotovo trideset kilograma upakiranog meda, uz dvoje učenika, primila je ravnateljica škole Sanja Delač.
„Zahvaljujemo vrijednim pčelarima na ovoj donaciji koju ćemo vrlo rado razdijeliti po razredima. Zbog epidemioloških mjera ove je godine uskraćen izravan kontakt s učenicima, kakav smo dosad prakticirali, ali učenici već znaju odakle stiže i tko je zaslužan za ove slatke poklone“.
Nakon pakračke škole, med su primili i mališani u obližnjem matičnom vrtiću, a prema riječima predsjednika lokalne pčelarske Udruge Roberta Androića to nije sve.
„Ovih dana naš med će dobiti i članovi udruge Latica, a planiramo darivati i pedijatrijski odjel Opće županijske bolnice Pakrac i bolnice hrvatskih veterana. Sretni smo što je ova višegodišnja akcija nastavljena, unatoč svim epidemiološkim mjerama. Najvažnije je da je naš med pronašao put do onih koji ga vole“, kazao je Androić.

Upravljanje turističkom destinacijom u vrijeme i nakon krize COVID-a 19 te Definiranje turističkih usluga u vrijeme i nakon krize COVID-19 teme su radionica koje organizira LRA Poduzetnički centar Pakrac u sklopu provedbe projekta" PCP podupire poduzetnike".

Prva od njih, upravljanje i planiranje turizma u vrijeme i nakon krize COVID-19 će biti održana 10. studenog (utorak) u konferencijskoj dvorani PCP s početkom u 10 sati i planiranim trajanjem od dva sata namijenjena je stručnjacima turističkih usluga, kreatorima politika i ostalim dionicima koji žive i rade u turističkim odredištima i destinacijama, a kojima je potrebno dodatno turističko profiliranje (poduzetnici u turizmu, zaposlenici javnog sektora, jedinice lokalne samouprave, lokalne turističke zajednice, nevladine organizacije, udruge građana).

Druga „Definiranje turističkih usluga u vrijeme i nakon krize COVID-19“ će biti održana dan poslije u srijedu 11. studenog na istom mjestu u predviđenom trajanju od dva sata.

Ciljane skupine za ovu radionicu su nositelji turističke ponude u ruralnim područjima, HGK- Zajednica pustolovnog turizma, HGSS-a, Hrvatske šume, Hrvatske vode, lokalne turističke zajednice, županijske turističke zajednice, LAG-ovi, predstavnici JLS-a, javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem županijske razine, parkovi prirode i druga zaštićena područja, konzervatorski odjeli. Voditelj ovih radionica je Zvonimir Miler.

Radionice su zamišljene kao interaktivni radni sastanci na kojima će se iznijeti rezultati analiza stanja od početka krize uzrokovane pandemijom COVID-19, prije svega analiza pokazatelja turističkog prometa (dolazaka i noćenja) i uočenih trendova u promjeni ponašanja posjetitelja i turista na našem području ali i na širem području kontinentalne Hrvatske.

Tijekom prvog dijela (prvi dan) cilj je definirati trenutno stanje i napraviti plan djelovanja za slijedeće razdoblje koji obuhvaća definiranje potencijala, prijedlog za planiranje i upravljanje te prijedlog za nadogradnju postojećih i kreiranje potpuno novih programa.

U drugom dijelu (drugi dan) cilj je upoznati dionike sa oblicima turizma koji se konzumiraju na našem području te prijedloge kako na osnovu tih iskustava, ali i uvidom u opće trendove napraviti nove programe koji se baziraju na zdravstvenom, aktivnom, kongresnom, kulturnom i ruralnom turizmu.

Kroz obje radionice dionici će se moći upoznati sa najnovijim izmjenama i propisima koji reguliraju sve oblike smještaja te pružanja usluga u posebnim oblicima turizma.

Nadalje, jedan od glavnih ciljeva je prezentirati važnost postojanja destinacijske menadžment kompanije kao nositelja planiranja i upravljanja u destinaciji.

Radionice će biti dostupne on line putem linka koji će biti objavljen naknadno.

Kako je broj učesnika na radionicama ograničen na 15 osoba svi zainteresirani se trebaju prijaviti na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

U svakom od nas postoji nekakav skriveni talent, vrijedan pažnje, ali je negdje duboko zakopan. Nedokučiv i toliko dalek, da će ga samo rijetki uspjeti osloboditi, pustiti da ispliva na površinu u obliku nadarenosti pred kojom će mnogi skinuti kapu.
Svoj je zasigurno oslobodio Mario Štefanac, skromni momak iz Prekopakre koji se u slobodno vrijeme bavi izradom noževa. Savršeno izglancane i do bola izvučene oštrice s umjetnički izvedenom drškom, upakirane u milimetarski prilagođenu kožnu futrolu doista iziskuju priznanje za izvedbu.
Noževe izrađuje u vlastitom dvorištu, u malenoj, namjenski opremljenoj radionici. Sebe naziva hobistom i kaže da najviše uživa u onom prljavijem poslu - brušenju i oštrenju raznih metalnih oštrica, škara, satara i sličnog. Izrada noževa došla je posljedično i, priznaje, potpuno ga zaokupila. Svemu je prethodilo proučavanje čelika, postupak njegove pripreme i oštrenja. Dogodilo se to prije otprilike pet godina kada je, kaže, sukladno svome interesu, počeo intenzivno proučavati digitalne sadržaje na tu temu i gledati video uratke majstora diljem svijeta. Nekoliko je godina proveo studirajući oštrenje, načine i metode rada, strojeve i usavršavao svoju tehniku oštrenja, i oštrio, oštrio, oštrio… U tome razdbolju nije niti pomišljao o izradi noževa.


„Prvi nož izradio sam prije četiri godine. Spontano. Uživam u njegovu procesu stvaranja. To je određena strast koja traži nadahnuće pa stoga i radim samo onda kada osjetim da imam elana i da se mogu izraziti. Ne robujem vremenu, ne funkcioniram u rokovima, već jednostavno kad osjetim potrebu odem u radionicu i tamo stvaram“, kaže nam Mario i otkriva kako zna u radionici biti danima ako je „vruć“, odnosno kad ima ideju, ali ako je u „kontra fazi“ priznaje da u radionu ne uđe mjesecima.


Upravo takva komocija razlog je što se proizvodnjom ne bavi komercijalno, već noževe radije pokloni. Kod izrade jednoga noža ne određuje rok tj. datum kada taj noža treba biti gotov. „Ne radim tako, ne mogu, ne želim i neću. To nije posao koji se radi svaki dan od 7-15. Ovdje treba kreativnosti, dobre volje, pravog momenta…a to dođe kad dođe. Osim toga, niti jedan nož nisam napravio da bih ga prodao. „Veće mi je zadovoljstvo pokloniti ga, a dobar feedback vlasnika meni je sasvim dovoljna satisfakcija“, tvrdi Mario čije noževe tržišne vrijednosti od 150 eura naviše, većinom dobiju prijatelji ili lokalni lovci. Prodao ih je svega nekoliko, samo kako bi uravnotežio uloženo. „Nema novca koji može platiti moje uživanje. Oni trenutci kad iz komada običnog čelika nož poprima oblik, svojstva i konačne karakteristike, to ispunjava. Mislim da se ovakvi poslovi rade iz ljubavi i posvećenosti, a bez računice“. Narudžbe kaže ipak prima, poneku će i naplatiti, ali pri svakoj obavezno ugovara i prazno polje u rubrici - rok isporuke. Jer inspiracija ne dolazi po narudžbi… Nekoliko puta je radio i popravke, redizajn i uređenje noževa koje nije on proizveo.
Da bi proizveo dobar nož potrebni su zadani uvjeti, a uvjeti koštaju. Ovdje je, međutim, Mario koristio tehnološke blagodati 21. stoljeća i uz YouTube savjete za vrlo prihvatljive novce opremio radionicu. „Upijao sam filmove iz branše kojih ima more, a kako sam po struci električar, složio sam za tisuću kuna peć za kaljenje vrijednu barem deset tisuća, te uz slične improvizacije kompletirao ostale nužne strojeve za izradu“, objašnjava pokazujući na niz elektroničkih komponenti koje je putem ebaya nabavio za nekoliko eura pritom uštedjevši nemale novce.


Izrada noža vrlo je kompleksan posao. „Potreban je kvalitetan nehrđajući čelik austrijskog ili švedskog porijekla koji online nabavljam iz Njemačke i Slovačke. On stiže u tzv. mekanom stanju pa ga je potrebno kaljenjem učvrstiti. Noževe izrađujem u pravilu iz jednog komada metala. Nakon što ga zamislim i iscrtam na metalu, krenem u njegovo rezanje i brušenje dok ne dobije željeni oblik koji zatim dalje dorađujem do konačnog. Potom ga više puta termički tretiram pri visokim temperaturama od početnih 649 do završnih 1071 stupanj Celzijusa. „Ovdje je vrlo važan tajming i gotovo sekundna preciznost kako bi se dobile idealne karakteristike čvrstoće i elastičnosti koja se naknadno postiže preciznim grijanjem na temperaturama od 160-180 stupnjeva“, objašnjava laičkim rječnikom, pritom precizno nabrajajući stupnjeve i minute dajući tako na važnosti pedantnosti bez koje je nemoguće postići savršenu kvalitetu. „Nož mora biti dovoljno čvrst da bude kvalitetan, a opet dovoljno žilav ili elastičan da ga možeš brusiti i oštriti“.


Osobnost noža čine drška kojom se razlikuje od ostalih. Mario ih izrađuje od roga, drveta, plastike ili sličnih materijala. Oko njih, tvrdi, zna biti i po pet sati posla. Drška mora biti zanimljiva pa pri biranju gleda strukturu drveta i poželjne eventualne nepravilnosti. Kaže da voli crveni orah, jer je nakon premazivanja uljem vrlo dojmljiv. Za svoj vlastiti, kad jednom dođe na red, čuva komad vrijednog hrastovog Abonosa – komad oksidiranog drveta izvađenog iz mulja rijeke koji je star, kaže, od 3 do 5 tisuća godina. Izrađuje i futrole za svoje noževe koji su vrlo oštri, poput britve.
„Uglavnom ih radim od termoplastike koju grijem pa oblikujem ili kože koju bojam i ručno opšivam“, opisuje futrole i pokazuje alat pribavljen za ručno ukrašavanje. Kad je posao strast onda su i ulaganja zadovoljstvo. Dakako da je Mario već primijetio da je zgodan trend noževe personalizirati gravurama, a za gravure na čelik potreban je skupi laserski stroj. Volio bi ga imati, smješka se, ali nije siguran da slične želje gaji i supruga Ljerka koja ga inače podržava u njegovom hobiju.
Mario je dosad izradio više od trideset noževa, a kako se glas o njegovoj vještini širi i interes ljudi za iste postaje sve veći. Nadilaze pomalo lokalne okvire i polako prijete ugroziti onaj laganini ritam kojeg ovaj majstor iz Prekopakre preferira i ljubomorno čuva.