- PIŠE: Iva Širac
- 1592
„Izložba „Kruh nebeski“ naziv je dobila po istoimenom molitveniku koji je doživio kod nas najveći broj izdanja, čak 46. Prvo izdanje je iz 1909.godine, a zadnje izdanje izašlo je prošle godine. Među koricama molitvenika može se svašta pronaći, najčešće su to svete sličice posebne po umjetničkom izražavanju ili koje se tiču nekih događanja na području naše županije, uglavnom uspomene sa misa sve do Euharistijskog kongresa u Požegi 1937. kojeg je predvodio danas blaženi Alojzije Stepinac“, dio je zanimljivosti izložbe koju je sinoć u Muzeju grada Pakraca predstavila Liljana Marić, autorica izložbe i kustosica Gradskog muzeja iz Požege.
Objašnjavajući sadržaj izložbe Marić je naglasila kako su u pakračkom muzeju predstavljena 92 molitvenika, od kojih je najstariji iz 1681. godine, a izloženi su i neki pronađeni na području Pakraca. Pakračani imaju prilike vidjeti i najstariju krunicu datiranu na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće, a pronađenu na arheološkom lokalitetu benediktinskog samostana Rudina. Ostaci krunice pronađeni su uz posmrtne ostatke starije ženske osobe zajedno s bulom pape Bonifacija iz 1397. godine koju je dodijelio udovici Margareti Podvrški, što je iznimna rijetkost znati kome neki predmet pripada.
Dijana Klarić iz Gradske knjižnice Požega, autorica kataloga i suatorica izložbe, rekla je kako su molitvenici promatrani, analizirani i predstavljeni kao muzejski predmet, zatim kao jedinica knjižnične građe, ali i kao književno djelo koje otkriva raritetne primjerke iz povijesti hrvatskog jezika i književnosti. Molitvenik kao muzejski predmet dokumentira stvarnost u kojoj je nastao i živio, a izgled i vrsta uveza svjedoči o različitim umjetničkim stilovima kroz povijest. Memorabilije i rukopisne bilješke otkrivaju povijest pojedinca, obitelji i grada, a kao primjer molitvenika iz kojeg iščitavamo povijest grada je zavičajni molitvenik Antuna Kanižlića iz 1760. godine. Najzanimljiviji molitvenik zasigurno je Varia pietatis autora Stanislava Losgotta, tiskan u Budimu 1769. koji je pripadao grofu Antunu Jankoviću Daruvarskom u kojem je zapisivao podatke o rođenju i smrti svoje djece kao i podatke o zarukama i vjenčanju sa svojom suprugom.
Pozdravljajući goste Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, istaknula je kako je knjiga u muzejima pomalo zanemarena i nije ekskluzivna kao predmet te izrazila zadovoljstvo što je upravo takva izložba predstavljena u Pakracu. Posjetitelje i goste pozdravio je i Miroslav Ivančić, predsjednik Gradskog vijeća Pakrac, a izložbu je otvorio pakrački župnik Jozo Zorić istaknuvši značaj starih molitvenika ne samo kao duhovni molitveni život nego kao i početnice iz kojih je narod učio i obrazovao se kako bi što više govorio hrvatski jezik.
Glazbenom točkom posjetitelje je počastio Josip Vondra, učenik harmonike Osnovne glazbene škole Pakrac.
Inače, izložba „Kruh nebeski“ dio je programa „Dani vjere i kulture“ kojeg su zajednički organizirali pakračka župa, Osnovna glazbena škola i Muzej, ali i dio ovogodišnjeg obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u Pakracu. Građani izložbu mogu pogledati u pakračkom muzeju do 30. studenog.
- PIŠE: Iva Širac
- 1346
Gradska knjižnica Pakrac u sklopu ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige organizira zanimljivo putopisno predavanje i predstavljanje knjige Gorana Blaževića o prelasku pustinje Rub Al Khali u Saudijskoj Arabiji na devi koje će biti održano 5. studenog u prostoru knjižnice s početkom u 18 sati.
Početkom 2019. Goran Blažević je dobio priliku biti jedan od prvih stranaca s turističkom vizom za ulazak u Saudijsku Arabiju, državu desetljećima zatvorenu za strance. U sklopu reformatorskog projekta saudijskog prijestolonasljednika pod nazivom „Vision 2030“, koji iznosi strategiju smanjivanja financijske ovisnosti o nafti te želju za modernizacijom i otvaranjem Saudijske Arabije u turističke svrhe, Blaževiću se otvorila mogućnost ulaska u tu još uvijek nepoznatu zemlju. Štoviše, bio je dio velike ekspedicije kroz pustinju Rub Al Khali. Ekspedicija koju je organizirala saudijska kraljevska obitelj nosila je ime „Rakayib“ što bi u prijevodu s arapskoga značilo „karavana deva“.
Tako će Pakračani imati prilike čuti zanimljivosti koje su se autoru dogodile tijekom 25 dana boravka u surovoj pustinji Saudijske Arabije. Budući da je broj mjesta ograničen, obavezna je najava dolaska na mail knjiznica@pakrac ili telefon 411-716.
- PIŠE: Iva Širac
- 1383
U Muzeju grada Pakraca 4. studenog u 18,30 sati bit će otvorena izložba „Kruh nebeski“ predstavljajući izuzetno vrijedne i rijetke molitvenike koji se čuvaju u Gradskom muzeju u Požegi, ali i one iz drugih ustanova i privatnih zbirki.
Riječ je o izložbi koja nam dolazi iz Požege gdje je bila prošloga mjeseca postavljena u njihovom Gradskom muzeju. Uz kustosicu Ljiljanu Marić izložbu supotpisuje i Dijana Klarić iz Gradske knjižnice Požega, a na izložbi će biti predstavljena 92 molitvenika, od kojih je najstariji iz 1681. godine. Bit će tu i molitvenika pronađenih na području Pakraca kao i najstarija krunica pronađena na hrvatskom tlu. Riječ je o krunici pronađenoj na arheološkom lokalitetu benediktinskog samostana Rudina, a datirana je na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće, rekla je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca.
Osim što će biti izložen kao muzejski eksponat “Kruh nebeski” je i skeniran pa će se moći i prelistati u digitalnom izdanju. Izložba je ovo koja u središte stavlja molitvenike, odnosno knjigu stoga je i dio ovogodišnjeg obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u Pakracu.
- PIŠE: Iva Širac
- 1423
Promocija knjige "Popisi pakračkog sandžaka 1565. i 1584.", koja je trebala biti predstavljena 3. studenog u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u suradnji s Muzejom grada Pakraca i Hrvatskim institutom za povijest - Podružnica Slavonski Brod odgađa se zbog spriječenosti autorice, javlja Monika Lucić Fider, ravnateljica Gradske knjižnice.
Knjiga će biti promovirana u nekom kasnijem terminu o kojem ćemo vas na vrijeme obavijestiti, a do tada knjiga je dostupna za posudbu u našoj knjižnici, ističe Lucić Fider.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1910
Stručni skup „Tragom Jankovića“ posvećen je Jankovićima daruvarskim – plemićkoj obitelji čiji su članovi od sredine 18. do sredine 19. stoljeća bili vlasnici pakračkog vlastelinstva i neizmjerno su važni za razvoj ovog prostora, rekla je u uvodnom obraćanju Alfreda Petani Grafina, ravnateljica Osnovne glazbene škole Pakrac, suorganizatora manifestacije „Tragom Jankovića unutar koje je po drugi put podržan i stručni skup na kojem je sedam renomiranih stručnjaka izlagalo na različite teme života i stvaranja ove obitelji.
Osim Glazbene škole suorganizatori su bili i Muzej grada Pakraca, Gradski muzej Požega i Gradska knjižnica Pakrac.
U šest izlaganja po 30 minuta, stručnjaci su uz, kako to i priliči stručnim skupovima malobrojne slušače zainteresirane za ovaj segment pakračke povijesti, razmjenjivali informacije o Jankovićima i životu u njihovo doba.
Magistar Ivan Roth iz Muzeja likovnih umjetnosti Osijek i dr. sc. Ana Šitina iz Odjel za povijest umjetnosti Zadar govorili su o „Naručiteljskoj djelatnosti plemićke obitelji Janković“ istakavši da su članovi ove obitelji na području Slavonije ostavili značajan trag kao naručitelji umjetnina, donatori i poticatelji gradnje nekoliko dvoraca.
U temi „Plemićka obitelj Janković na području Grada Lipika“ pakrački profesor povijesti Stjepan Benković je upoznao prisutne sa snažnim utjecajem obitelji na razvoj Lipika.
Magistrica Daniela Perković iz Gimnazija Eugena Kumičića Opatija izlagala je temu „Oris (obris, kontura) glazbenih zbivanja u Slavoniji od sredine 18. do sredine 19. stoljeća“ naglašavajući pri tom da je u slavonskim crkvenim arhivima pohranjena razna notna građa, knjige o glazbi te glazbeni instrumenti koji ukazuju da je glazbena aktivnost u 18. stoljeću sve prisutnija i u Slavoniji.
Magistrica Ivana Domanović iz Gradskog muzeja Požega predstavila je temu „Posljednja - dnevnik Ane Elizabete Janković“, žene posljednje pripadnice grofovske obitelji koji je 1933. godine na njemačkom jeziku objavljen u Požegi, a na hrvatski ga je preveo Julije Kempf, požeški učitelj, pisac i ravnatelj muzeja. Iz dnevnika se može saznati puno o njihovom stvarnom životu i svakodnevnim problemima.
Naša Jelena Hihlik govoreći o temi „Graditeljska aktivnost obitelji Janković na prostoru pakračkog vlastelinstva“ istaknula je da je svaki član ove obitelji na različite načine zadužio ovaj kraj i njegov razvoj, a naročito poticanjem graditeljske aktivnosti iza koje je ostalo više različitih objekata u središtu Pakraca.
Prof. Zlatko Samaržija je govorio na temu „Formiranje Feštetića: utjecaj slavonske domaće literature na gospodarske strategije grofova Janković i razvoj ekonomske misli grofova Feštetića koje je dovelo 1802. godine do osnivanje Gospodarskog učilišta, prve specijalizirane politekonomske institucije u zemljama Austro-Ugarske.
Organizatori su tiskali i prigodnu brošuru u kojoj su s desetak rečenica istaknuli najvažnije dijelove svakog od izlaganja.
„Dani Jankovića“ se nastavljaju još danas od 11 pa do večernjih sati s raznim edukativnim i zabavnim sadržajem kako smo to najavili na našem portalu u četvrtak.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1984
S ovogodišnjim arheološkim istraživanjima na lokalitetu Starog grada Pakraca, iza zgrade „općine“, završeno je s istraživanjem unutrašnjosti gotičke crkve iz 13. stoljeća pri čemu su se arheolozi bazirali na slojeve i grobove. Istraženo je ukupno 34 groba od kojih je po strukturi i stilu građenja svali drugačiji pri čemu su pronađene razne vrijedne pokretnine iz više vremenskih razdoblja, rekla je magistrica arheologija Tea Lokner iz Muzeja Grada Pakraca koja je od ove godine voditelj istraživanja ovog lokaliteta na današnjoj prezentaciji pokraj sonde koje je u povodu obilježavanja Dana europske baštine organizirao Konzervatorski odjel u Požegi u suradnji s Muzejom grada Pakraca.
Ovogodišnja istraživanja su počela u lipnju, a arheologe je posebno obradovala činjenica da su prilikom pranja zidova našli i oslikane dijelove. Prvih mjesec dana je potrošeno na isušivanje sonde i otklanjanja štete koju su napravili bunar unutar sonde i podzemne vode što je zahtijevalo puno vremena i truda, ali su svejedno uspjeli istražiti dodatne slojeve na dubini, u odnosu na lanjske, od jednog do dva metra niže. Arheolozi će raditi na istraživanjima do početka studenog i bazirat će se na vanjske zidove što će značiti proširivanje sonde prema sjeveru, najavila je Lokner pri čemu će, ovisno o raspoloživim novcima, istraživanja biti nastavljena i narednih godina.
U uvodnom dijelu dr. sc. Žarko Španiček, pročelnik Konzervatorskog odjela Požega je rekao da se nalazimo na izvanrednom arheološkom lokalitetu koji mijenja vrijednost ovog prosta i sadrži europsku vrijednost jer su potvrđeno u izradi pronađenih ostataka Starog grada radili europski majstori u skladu s europskim standardima toga dioba. No vrijedna saznanja vuku za sobom i niz problema od urbanističkih, prometnih na dalje i predstavljaju izazov za zajednicu.
Dr. Španiček je podsjetio da arheološka istraživanja traju od 2017. godine pri čemu ih je u prve četiri godine vodio dr. Juraj Belaj iz zagrebačkog Instituta za arheologija, a od ove godine mag. Tea Lokner. U tih pet godina Ministarstvo kulture je osiguralo 260.000 kuna, a Grad Pakrac 179.700 pri čemu i dodatan rad stručnjaka lokalnog muzeja, mehanizaciju i radnu snagu te se Gradu zahvalio na tome što su prepoznali značaj ovog istraživanja.
Drugi arheolog pakračkog muzeja Krešimir Vacek je prikazao dijelove 3D filma starog grada koji je izradio zajedno sa Gabrijelom i Kristijanom Tutićem u što su utrošili 600 sati rada. Kako je istako radi se o populističkom prikazu s ciljem približavanja vrijednosti tog lokaliteta širokim masama. Film je moguće za sada vidjeti, osim u muzeju i na YuTube stranicama.
Dubrovačka stručnjakinja Sandra Brajković je prezentirala projekt privremene tehničke zaštite arheološke sonde te projektantsku viziju budućeg arheološkog parka za čega je u ovoj godini Ministarstvo kulture osiguralo 200.000 kuna. Koliko će trajati dok dođemo do arheološkog parka nije imao odgovor nitko jer će to ovisiti o raspoloživim novcima čija potrebna količina se izražava u milijunima, ali i o sadržaju budućih nalaza. Kako je rekla Tea Lokner vjeruje da će arheološki park nastajati, kao i istraživanja, u fazama kroz više godina.