- PIŠE: Iva Širac
- 1220
"Kako razvijati veću otpornost na stres" naziv je predavanja koje je sinoć u čitaonici Gradske knjižnice Pakrac održala Nataša Major, psihologinja u Osnovnoj školi braće Radića Pakrac, u sklopu obilježavanja 15. Tjedna psihologije u Hrvatskoj.
U vrlo zanimljivom predavanju psihologinja Major posjetiteljima je govorila o svakodnevnom okruženju različitim stresorima, poput umora, problema na poslu, minusa na tekućem računu, brige za djecu ili starog i nemoćnog člana obitelji, kao i konstantnom praćenju negativnih vijesti iz medija, rekavši kako tada se osoba osjeća pritisnuto, iscrpljeno, iscijeđeno i nekako prazno. Postavlja se postavlja pitanje gdje uopće napuniti energiju nakon toga i kako biti bolji u takvim situacijama. Major je objasnila kako je evolucijski stres pozitivna reakcija jer je čovjek tako preživljavao i predosjećao opasnost, dok danas ljudi reagiraju isto kao u i dalekoj prošlosti, percipirajući različite situacije kao izrazito opasne i ugrožavajuće što one zapravo nisu. „Kada smo pod stresom smanjuje nam se vidno polje i nemamo širu slike situacije, uopće ne vidimo što se zapravo događa i tada obraćamo pažnju samo na pojedinačne elemente kojima dajemo negativan prizvuk onoga kako se mi osjećamo“, pojasnila je Major rekavši kako su najveći stresovi u našem životu oni koje nismo doživjeli, najviše smo pod stresom kada razmišljamo o svemu lošem što je bilo ili što će biti.
Najčešće posljedice stresa su napetost, glavobolje i migrene, problemi sa spavanjem i prehranom, umor i bezvoljnost, visok tlak ili problemi sa štitnjačom od kojih pate većina ljudi i nitko od toga nije izoliran. Major je govorila o pojmu psihološke otpornosti koji predstavlja nevidljivi štit koji nam pomaže da se podignemo i nastavimo dalje svaki put kada padnemo. Neki od savjeta koje je Major podijelila posjetiteljima za povećanje otpornosti na stres su „stati na loptu“, pogledati širu sliku, „zamijeniti cipele“, dovoljno spavati, pravilno disati, pobrinuti se za sebe i osvijestiti male trenutke jer, kako je rekla, svi to zaslužuju.
- PIŠE: Iva Širac
- 1440
Zbog epidemije i naše društvo je u prošloj godini smanjio aktivnosti, to se prvenstveno odnosi na projekt „Prijevod kanonskih vizitacija župa Pakrac, Gaj i Čaglić“ što nam je već dugo prioritet u radu, istaknuo je Stjepan Benković na godišnjoj skupštini Povijesnog društva Pakrac-Lipik što je jučer održana u Muzeju grada Pakraca.
No, kako je dodao Benković, zahvaljujući naporima pakračkog župnika Joze Zorića Društvo je uspjelo ishodovati dozvole za korištenje arhivske građe iz Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu, a početkom ove godine članovi su uspjeli dokumentirati polovinu spomenute građe.
Članovi Društva uređivali su okoliš mlina u Gornjoj Šumetlici, posljednjeg primjerka mlina na našem području, pri čemu im je Grad Pakrac pomagao u gotovo svim akcijama posudbom vozila, strojeva za košnju i donacijom potrošnog materijala, a nadaju se da će ga uspjeti donekle obnoviti. Sudjelovali su i na manifestaciji „Tragom Jankovića“ na kojem su održali stručna predavanja te bili sudionici povijesno-gastronomske manifestacije „Kod veprove glave“ u Pakracu i Lipiku, kojima su uspješno nastupili i prezentirali jela ovog kraja iz 18. i 19. stoljeća. Društvo je prošle godine na svečanoj sjednici Grada Lipika dobilo Godišnju nagradu za uspješan i predan rad na očuvanju i zaštiti kulturne baštine, a započeli su i istraživački rad o lipičkim vilama u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Lipika za što su im osigurana sredstva.
Društvo je lani ostvarilo oko 28.000 kuna prihoda, najviše iz proračuna gradova Pakraca i Lipika. U ovoj godini nastavit će s aktivnostima na prijevodu kanonskih vizitacija, započet će se prikupljati tekstove i autore za novi 12. Zbornik, a u planu su i daljnje radne akcije na obnovi mlina i zaštiti drugih dobara od lokalnog značaja kao i sudjelovanje na gradskim manifestacijama.
- PIŠE: Iva Širac
- 1192
Pakračka gradska knjižnica poziva vas i ove godine na 15. Tjedan psihologije koji se širom Hrvatske pa tako i u Pakracu obilježava u tjednu od 14. do 20. veljače. Upravo nam je psihologija i s njom povezane aktivnosti u ovim vremenima potrebnija nego ikad, a Tjedan psihologije već godinama nastoji svojim aktivnostima pokazati širinu i uključenost psihologijske teorije i prakse u život zajednice i pojedinca.
Svi izazovi i nedaće kojima smo bili izloženi ostavili su posljedice na naše mentalno zdravlje i upravo ćemo kroz ovaj Tjedan psihologije na predavanju koje je pripremila naša dugogodišnja suradnica Nataša Major, psihologinja u OŠ braće Radića Pakrac, utjecati na zacjeljivanje ili makar osvješćivanje svega što nam se događalo tijekom još jedne pandemijske godine, ističe u pozivu Monika Lucić Fider, ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac.
Nataša Major pripremila je predavanje za sve zainteresirane građane čiji naziv glasi "Kako razvijati veću otpornost na stres" koje će biti održano u četvrtak, 17. veljače s početkom u 17 sati, u prostoru knjižnice, a zbog ograničenog broja mjesta potrebno je svoj dolazak i sudjelovanje unaprijed PRIJAVITI telefonom: 411-716, mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili u inbox knjižnice, te imati važeću COVID potvrdu.
- PIŠE: Iva Širac
- 1667
Gradska knjižnica Pakrac je lokalna ustanova koja je u zajednici prepoznata kao jedna od nositelja kulturnih i društvenih događanja u gradu. Kako su se s obzirom na epidemiološka ograničenja prilagodili u radu, je li epidemija poremetila funkcioniranje knjižnice i broj članstva, ali i o budućem novom prostoru u koji će se preseliti za otprilike dvije godine u Spahijskom podrumu razgovarali smo s Monikom Lucić Fider, ravnateljicom Gradske knjižnice Pakrac.
U 2021. godini koju je najviše od svega obilježila epidemija virusa COVID-19 i rad pakračke knjižnice bio je jedan od društvenih sadržaja koji su doživjeli promjene i morali ste svoje usluge i rad prilagoditi epidemiološkim mjerama. Kako ste se u svemu tome snašli?
Ustvari nas je 2020. godina uvela u cijelu covid priču i pripremila na sve što se u 2021. nastavilo. Premda, nitko od nas nije očekivao da ćemo se dvije godine baviti tim temama i svakodnevno pričati o maskama, dezinfekciji, mjerama i covid potvrdama. Nama je najveći šok bio u ožujku 2020. kada su nas zatvorili i kada knjižnica nije radila do kraja travnja te godine i to je bilo razdoblje kada smo najviše bili zbunjeni, kada smo preispitivali što i kako dalje, ali tada smo se pripremili na drugačiji način funkcioniranja. U 2021. mjere su popustile i vratili smo se koliko-toliko nekakvom normalnijem načinom rada. Najveći izazov je bio za programske sadržaje, no prošla godina bila je opuštenija i mislim da smo se dobro prilagodili i radili u skladu s mjerama, a opet nismo u potpunosti stali s aktivnostima.
Jeste li imali problema s provođenjem mjera?
Ni nakon uvođenja covid potvrda, nismo imali nikakvih problema. Naši korisnici su stvarno strpljivi i odgovorni i nismo imali nikakvih incidentnih situacija čega smo se pomalo i pribojavali na temelju iskustava koje smo čuli od kolega u drugim većim knjižnicama.
Uz ograničenja, ali ipak održane aktivnosti
Na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Vlada Republike Hrvatske 2021. godinu proglasila je Godinom čitanja što je realizacija mjere Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja. Jeste li uspjeli održati neka od događanja i aktivnosti na tu temu s obzirom na epidemiološku situaciju?
Mislim da bi se svi koje rade u knjižnicama, kada im se spomene odluka o Godini čitanja, složili s tim da bi htjeli da im svaka godina bude takva, da se svake godine vrte spotovi u udarnim tv minutama i da ta kampanja bude stalna. Da me se ne shvati krivo, naše aktivnosti, a sve su ustvari vezane za to, godinama prate Grad Pakrac i Ministarstvo kulture. Ne mislim samo na financijsku podršku, moram naglasiti kako sjajna suradnja s Gradom Pakracem i gradonačelnicom podrazumijeva povjerenje u ono što radimo te maksimalnu slobodu u kreiranju programa Knjižnice i kompletnog rada ustanove, što nije slučaj baš svugdje.
Na žalost, čitanje kao aktivnost važna za ljudski rast i razvoj posljednjih je godina zanemarena i možda će neki reći da bitku dobivaju svi ekrani kojima smo svakodnevno okruženi. Ja bih rekla da su kod nas uistinu sva događanja i aktivnosti tijekom ove godine bila vezana uz Godinu čitanja - od Noći knjige, Mjeseca hrvatske knjige, predstavljanja knjiga koja smo organizirali tijekom godine do biblioterapijskih radionica za djecu i pričaonica/ kreativnih radionica koje su se održavale tijekom COOLturnog ljeta, Mjeseca hrvatske knjige, Adventa u Pakracu. Tu je i Kinoteka - projekt koji smo ove godine realizirali u partnerstvu sa Srednjom školom Pakrac. Uvijek su knjiga i čitanje ono na čemu je naglasak i što želimo uklopiti u sve programe koje planiramo i realiziramo.
Prošle godine uspjeli smo odraditi skoro sve što smo planirali, jedino što su nam zbog epidemioloških mjera izostali organizirani posjeti vrtićkih skupina, aktivnost koja nam je inače jako važna zbog tog prvog kontakta djeteta s knjižnicom i knjigom.
Kakva vam je prošla godina bila općenito po pitanju održavanja događanja, posebno tu mislim na najmasovnije, poput Multipaka i Noći knjige?
Sve manifestacije rezultat su suradnje svih gradskih ustanova (knjižnice, muzeja, glazbene škole, Turističke zajednice i Grada Pakraca kao nekog tko sve to koordinira) i prošla godina, konkretno kod Multipaka, bila nam je puna upitnika. 2020. godine Multipak nije bio održan i drago mi je da smo ga uspjeli prošle godine ipak održati u drugom terminu jer ne znam što bi se dogodilo da dvije godine za redom nije organiziran. Pridržavali smo se svih epidemioloških mjera i naglašavali otvoreni prostor što nam je bila jedina opcija kod organizacije koja nosi određeni rizik. To se i pokazalo jer određene aktivnosti nisu održane jer nije bilo alternative, zatvoreni prostor nije dolazio u obzir, ali ostali programi su se održali poput COOLturnog ljeta, Tragom Jankovića i sajam Slavonski banovac. Tu bih napomenula da smo prošle godine, uz dvorište kurije Janković, u središte događanja uveli i novu šetnicu koja je pokazala potencijal da postane jedna odlična lokacija za neka nova događanja. Noć knjige smo isto održali uživo, nakon 2020. kada je bila online, doduše u skromnijem obliku nego prijašnjih godina, ali bila je lijepa i uspješna i važno nam je da su ljudi došli, makar u ograničenom broju. Koliko god su nam virtualna događanja možda bila hit u 2020. godini, jer se sve moglo pratiti iz udobnosti vlastitog doma, mislim da su se ljudi brzo toga zasitili i da im je nedostajao kontakt, druženje i događanja koja se odvijaju uživo.
Što su Pakračani u prošloj godini najviše čitali? Jesu li možda u epidemijskoj godini čitali više nego inače?
U epidemijskoj godini više članstva i posudbi
Ova epidemija je nama u knjižnici donijela bolje statističke podatke u nekim kategorijama. Ako usporedimo 2020. godinu i prošlu imali smo oko 2000 tisuće posudbi više, znači sugrađani su više dolazili, posuđivali više knjiga i maksimalno iskorištavali sve što im knjižnica može ponuditi. Pakračani su najviše čitali prijevodnu književnost, strane autore odnosno beletristiku, krimiće, ljubavne i povijesne romane. Zanimljivo je, što je postalo i nekakav trend, da kada se pojavi ekranizacija koja postane hit, onda se ponovo traže i knjige po kojima je film ili serija snimljena. Što se tiče naših autora njih moramo ciljano „gurati“ našim korisnicima, a najčitaniji su Zoran Ferić i Marina Vujčić; putopisi su uvijek in što kombiniramo s putopisnim predavanjima u knjižnici. Kod mlađih uzrasta, osim slikovnica, dječjih romana i lektire, hit su stripovi jer ih ima sjajnih i pokušavamo ih više predstavljati djeci jer su dobra „ulaznica“ u svijet književnosti.
Je li epidemija utjecala na brojnost članova?
Već sam napomenula da nam je epidemija donijela statistički i veće brojke pa konačno bilježimo i lagani porast broja članova. 2020. godine imali smo 556 aktivnih članova, a u 2021. godini 601 aktivnog člana. Najbrojniji su članovi u kategoriji odraslih, zatim djeca do 14 godina, umirovljenici i na kraju mladi od 15 do 17 godina. Žene su već standardno brojnije korisnice knjižnice - njih je 453, u odnosu na samo 148 muška člana knjižnice.
S obzirom na broj članova i činjenicu da je knjižnica prvenstveno mjesto društvenih događanja, interakcija, otežava li vam to rad i primjećujete li možda manjak fizičkog kontakta s korisnicima, a samim time i dolazaka u sami prostor knjižnice?
Epidemiološke mjere su nametnule ograničenja kojih smo se morali pridržavati, ali opet moram naglasiti kako su naši korisnici bili uvijek korektni. Čak imam osjećaj da smo i više cijenili mogućnost da je knjižnica otvorena i da smo imali više razumijevanja jedni za druge. Druženja, interakcije i događanja na kakva smo navikli prije tog nesretnog COVID-a nažalost više nisu ista, ljudi su oprezniji, naš prostor je relativno malen i više ne možemo u prostoru naše čitaonice na jednom putopisnom predavanju ili predstavljanju knjige okupiti 50 sudionika i doslovno izvlačiti sve moguće stolice iz svih kutova knjižnice. No, smatram da je uspjeh održati kontinuitet u toj društvenoj i javnoj djelatnosti, tražiti nove i drugačije načine funkcioniranja. Znalo je biti trenutaka u kojima sam bila strašno nesretna jer smo se godinama borili za svakog novog posjetitelja i člana, a sa svime što nas je zadesilo imala sam osjećaj da idemo nekoliko velikih koraka unatrag. No, vrijeme je pokazalo da takve crne prognoze ipak nisu do kraja točne, smatram da smo uspjeli zadržati dinamiku i prepoznatljivost na kakvu smo godinama unatrag naviknuli svoje sugrađane. Radimo u skladu sa situacijom i mjerama i nismo izgubili publiku, možda je brojnost na događanjima manja, ali ljudi su tu. U biti, sve se može odraditi i organizirati uz najavu.
Koliki je trenutni knjižni fond, jeste li dosegli vrhunac prostornog kapaciteta ili uspijevate održati ravnotežu novim pristiglim naslovima i otpisanim knjigama?
Naša nabava knjižne građe je redovita i kontinuirana, a sredstva dobivamo od Ministarstva kulture i Grada Pakraca i time uspijevamo pratiti trendove na izdavačkom tržištu. Znači doslovno ljudi vide najavu i novi naslov, uskoro je ta knjiga i kod nas. Naš fond ima oko 30.000 svezaka i jesmo dosegnuli otprilike gornju granicu po pitanju smještaja građe, ali nismo u problemu. Upravo zbog redovnog pročišćavanja fonda i otpisa dotrajalih i oštećenih knjiga, kojeg kao narodna knjižnica imamo mogućnost i zakonsku obvezu, možemo održati tu ravnotežu pristiglih i postojećih naslova u knjižnici.
Knjižnica u novom prostoru postaje interaktivna i dinamična
Za otprilike dvije godine pakračka Gradska knjižnica, uređenjem Spahijskog podruma, napokon će dobiti novi reprezentativni prostor. Nedavno je održana javna prezentacija uređenja Spahijskog podruma gdje je sam objekt predstavljen kao jedinstveni spoj knjižnice, muzeja i posjetiteljskog centra što je u inozemstvu dosta česta kombinacija, no u Hrvatskoj toga nema. Što to znači za vašu djelatnost?
U cijelom projektu uređenja i funkcije Spahijskog podruma je sjajno što je dobio takvu namjenu jer je spajanjem i hibridom knjižnice, muzeja i posjetiteljskog centra prepoznato što muzej i knjižnica rade godinama. To će sad dobiti i formu. Kroz Spahijski podrum dobit ćemo priliku imati još bolje uvjete za rad na svemu što već godinama radimo. To nam je ustvari potvrda. Što znači hibrid knjižnice i muzeja? Naše dvije ustanove djeluju u sinergiji i kroz Spahijski podrum dobit ćemo bazu gdje će se to djelovanje podići na još jednu višu razinu. Neće se dogoditi samo da će se knjižnica fizički preseliti u novi prostor ili da će muzej dobiti svoj stalni postav nego kroz sve to će opet nastajati nove zajedničke aktivnosti i projekti, programi koji će se odvijati na jednom novom, stvarno reprezentativnom mjestu i jednoj adresi. Nije tako često da baš u manjim sredinama dvije ustanove rade i djeluju zajedno i surađuju tako dobro jer koliko god se mi ispreplićemo, najčešće se na knjižničnu i muzejsku djelatnost gleda totalno odvojeno. A mi smo u Pakracu upregnuli sve svoje kapacitete i stvorili za zajednicu neke bolje i kvalitetnije sadržaje i upravo će Spahijski podrum to dodatno ojačati.
Što će točno sadržavati novi prostor knjižnice?
Knjižnica će zauzimati cijelo prizemlje, točnije oko 640 četvornih metara. U tom prostoru će biti smješten naš knjižni fond, središnji pult, odjel za odrasle, dječji odjel s igraonicom i studijska čitaonica. Ono što je odlično jest da će prostor za događanja i nekakve aktivnosti biti na drugim etažama Spahijskog podruma, multifunkcionalnim dvoranama, poput dvorane Julijana, galeriji Pakra i gastro kutku u podrumu što neće remetiti redovnu knjižničnu djelatnost. Znači prizemlje će objedinjavati knjižnične sadržaje vezane za osnovnu djelatnost, a opet i kroz njih će se provlačiti interpretacijski punktovi i sadržaji koji će biti ustvari naš stalni postav koji i na taj način isprepliću muzejsku i knjižničnu djelatnost. Uz naše postojeće zbirke, predviđena je i knjižnica sjemena i kroz nju bi se trebala čuvati, pohranjivati i razmjenjivati domaća, autohtona sjemenja i u to bi se trebalo uključiti što veći broj domaćeg stanovništva, ali i iz drugih sredina. To je dodatna atrakcija koju će ponuditi Spahijski podrum. Isto tako, više će do izražaja doći upravo zavičajna zbirka jer ona neće biti zatvorena i zaključana nego će biti u službi pričanja baštinske priče povijesti Pakraca. Cijeli prostor i fond knjižnice postat će interaktivan i dinamičan i povezan s misijom i vizijom Spahijskog podruma.
Knjižnica će preseljenjem u Spahijski podrum dobiti dvostruko veći prostor. Hoće li on zadovoljiti prostorne kapacitete za knjižnu građu s obzirom da će knjižnica imati i druge interpretacijske sadržaje?
Sigurno hoće jer je projektom predviđen prostor i za spremište knjižnice.
Novi interpretacijski sadržaji koji će biti u knjižnici nisu svi usko vezani uz knjižničnu djelatnost. Hoće li biti potrebne dodatne edukacije za trenutno zaposlene djelatnice?
Vezano za nove sadržaje i novi koncept rada mislim da način na koji muzej i knjižnica godinama rade već dokazuje kako mi svoju djelatnost gledamo izvan konteksta formalnog obrazovanja unutar naših struka, zbog čega i zaposlenici naših ustanova trebaju imati širinu i razmišljati izvan tih okvira, a te vještine još više će se tražiti u Spahijskom podrumu. Sve nove edukacije i znanja ćemo rješavati u hodu. Ne vjerujem da će biti problema jer raditi u takvim uvjetima i prostoru trebala bi biti čast za svakoga od nas.
- PIŠE: Iva Širac
- 1732
Ovogodišnja, sedamnaesta po redu Noć muzeja održala se sinoć u uvjetima sličnima prošlogodišnjima – online i tamo gdje je to moguće ‘uživo’, uz prigodnu temu “Muzeji – između stvarnog i digitalnog”.
Kroz Muzej grada Pakraca i Muzej ratne i vojne povijesti sinoć su unatoč epidemiološkim ograničenjima prodefilirali mnogi sugrađani, iako se brojnost ne može uspoređivati s prijašnjim godinama, no sigurno ne treba biti nezadovoljan.
U pakračkom gradskom muzeju kroz cijelu večer Pakračani su imali na raspolaganju razgledavanje najznačajnije muzejske zbirke, pa su tako uz, muzejske zagonetke, otkrivali neka od najznačajnijih Pakračana, događaja i muzejskih predmeta. Najuspješniji su i nagrađeni. Isto tako, pripremljena je i retro glazbena slušaonica uz mogućnost razgledavanja knjižne građe zavičajne povijesti. Možda najzanimljiviji izložak najmlađima, ali i nešto starijima, bila su sada već muzejska računala pa su mališani isprobali video igrice koje su prije dvadesetak godina igrali tadašnji klinci. Pakračani su imali prilike virtualno prošetati Starim gradom Pakracom gdje je sinoć prezentiran i 3D model srednjovjekovnog Pakraca posebice sama utvrda i gotička crkva. Svi digitalni sadržaji, kao i noćni muzejski kviz, mogao se pratiti na stranicama www.muzej-pakrac.hr.
„Oživljena povijest“ u Muzeju vojne i ratne povijesti
Novi prostor Muzeja vojne i ratne povijesti u zgradi nekadašnjeg pakračkog suda pokazao se odličnim, posebno za masovnije dolaske. U prizemlju Muzeja bila je postavljena izložba fotografija novljanskog ratnog fotografa Željka Gašparovića – Gaše naziva „Ratnici i prognanici“, dok je prvi kat rezerviran za stalni postav Muzeja vojne i ratne povijesti. Također za najmlađe posebna zanimljivost bila je isprobavanje odora i opreme iz Drugog svjetskog rata koje su za sinoćnji događaj pripremili članovi Airsoft grupe „Font“ iz Osijeka, udruge koja se bavi uprizoravanjem bitaka iz tog razdoblja. Za nešto starije građane, uz razgledavanje mnoštva eksponata, zanimljiva je bila i knjižnica koja ima zavidan broj knjižne građe vojne tematike, a sadrži između ostalog i autentične primjerke knjiga starijih od dvjesto godina.
Noć muzeja održati u okolnostima u kojima su se kulturne institucije silom prilika “adaptirale” na novu stvarnost, kada se veliki dio programa odvijao u kontroliranim uvjetima i okolnostima uz obvezne Covid potvrde, kada je bitno smanjen broj posjetitelja na kulturnim događajima, veliki je uspjeh. Stoga možemo zaključiti da je uspješna bila i pakračka Noć muzeja.
- PIŠE: Iva Širac
- 1752
Muzej grada Pakraca i Muzej vojne i ratne povijesti u petak 28. siječnja obilježit će 17. nacionalnu Noć muzeja. Iako je muzejska noć bila uvijek najposjećenija u godini, i ova će se morati održati u izmijenjenim okolnostima pridržavajući se epidemioloških mjera, a tema ovogodišnje Noći muzeja jest „Muzeji - između digitalnog i stvarnog“. Kako su nam rekli Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, i Mario Tušek, voditelj Muzeja vojne i ratne povijesti, neće biti službenog otvaranja kako bi se izbjeglo zadržavanje posjetitelja, a programi su prilagođeni upravo kako bi se građanima omogućilo razgledavanje postava uz pridržavanje covid mjera.
Muzej grada Pakraca u Noći muzeja će svoja vrata otvoriti od 18 do 23 sata uz program koji će se odvijati u Muzeju grada Pakraca te digitalni sadržaj na www.muzej-pakrac.hr.
Program će početi „Kulturnom terapijom“ odnosno retro glazbenom slušaonicom i mogućnosti slobodnog istraživanja i uvida u najzanimljiviju građu zavičajne povijesti Pakraca, a istovremeno će se građani moći okušati kako je biti gamer na muzejskim računalima. Za one koji još nisu imali prilike vidjeti, bit će organizirana i prezentacija 3D modela srednjovjekovnog Starog grada Pakraca koji se stalno nadograđuje i otvara sve više mogućnosti za poboljšanje prezentacije utvrde i srednjovjekovne povijesti u virtualnom svijetu.
Građani će moći sudjelovati i u noćnoj potrazi za određenim muzejskim predmetima i rješavanje muzejskih zagonetki gdje će najuspješniji biti nagrađeni, a za najmlađe bit će organizirana igraonica u prizemlju muzeja. Svi digitalni sadržaji i noćni muzejski kviz na moći će se pratiti na stranicama www.muzej-pakrac.hr.
Muzej vojne i ratne povijesti za građane će biti otvoren od 17 do 24 sata gdje će uz stalni postav i projekcije dokumentarnih filmova, posebno za Noć muzeja biti postavljena izložba fotografija novljanskog ratnog fotografa Željka Gašparovića – Gaše naziva „Ratnici i prognanici“. Za građane će biti organizirana još jedna zanimljivost pod nazivom „Oživljena povijest“ gdje će pakrački Muzej vojne i ratne povijesti ugostiti članove Airsoft grupe „Font“ iz Osijeka s opremom i odorama koji se bave uprizoravanjem bitaka Drugog svjetskog rata.
Bez obzira na ograničenja, Pakračane čeka još jedna zanimljiva Noć muzeja u Pakracu.
