PIŠE: Silvia Feltrin

16. svibnja 2024

1280

Na jubilarnom 20. Olimpijskom festivalu dječjih vrtića Požeško – slavonske županije koji je održan jučer na Sportsko-rekreacijskom centru u Požegi, pakrački Dječji vrtić Maslačak osvojio je dvije zlatne i jednu brončanu medalju, doznajemo od ravnateljice Katarine Lahovsky Kobetić.

U skoku u dalj kod djevojčica Anabela Sipić je skočila na 140 centimetara i osvojila prvo mjesto. Također prvi, u bacanju loptice kod dječaka je bio Teo Hodak koji ju je bacio čak 20 metara, dok je kod djevojčica u istoj kategoriji treće mjesto sa 11,6 metara osvojila Nikolina Tepeš.

Dvadeseti Olimpijski festival u Požegi je okupio mališane iz 11 vrtića s područja županije i preko 500 djece koji su se natjecali u malom nogometu i atletici te u vrtku, rukometu u vrtićima, koji je prvi put uveden prošle godine.

Organizatori natjecanja su Hrvatski olimpijski odbor i Požeški športski savez pod pokroviteljstvom Grada Požege, a osim pakračkog, nastupili su još i DV „Radost“ Požega, DV „Kockica“ Lipik, DV Požega i to „Cvjetna livada“ i „Rudinska“, DV Velika, DV „Svetog Leopolda Mandića“ Požega, DV „Šareni svijet“ Požega, DV „Tratinčica“ Pleternica, DV Jakšić, DV „Bambi“ Kaptol i DV “Grozdić” Kutjevo.

Fotografije: DV Maslačak

PIŠE: Franjo Delač

16. svibnja 2024

1527

Danas su na pakračkoj gradskoj šetnici budući srednjoškolci na 4. Dječjem danu zanimanja imali priliku iz prve ruke saznati koja se srednjoškolska zanimanja nude u našem gradu i bližoj okolici.

Događaj je organizirala Osnovna škola braće Radića Pakrac u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Pakraca kako bi učenicima osnovne škole, a posebno osmašima, uz predstavljanje srednjih škola omogućili i upoznavanje s različitim obrtima za koje se mogu školovati. Učenici su mogli razgovarati s profesorima, učenicima srednjih škola i obrtnicima, vidjeti što rade, a potencijalno i iskušati svoje sposobnosti i vještine potrebne za određeno zanimanje.

Svim pakračkim, a po prvi put i svim lipičkim osmašima tako su programe svojih škola predstavili srednjoškolci iz Srednje škole Pakrac, za smjerove opća gimnazija, medicinska sestra/tehničar, fizioterapeutski tehničar, građevinski tehničar te trogodišnja zanimanja. Osim domaćina, bili su tu i predstavnici Ekonomske i turističke škole Daruvar, pa Tehničke škole Daruvar, Gimnazije Daruvar, Srednje škole „August Šenoa“ Garešnica te Poljoprivredno-prehrambene škole Požega.

Manifestaciji su se pridružile i buduće medicinske sestre i tehničari iz pakračke srednje škole pod vodstvom profesorice Vesne Božić koji su istovremeno na obližnjem štandu provodili javnozdravstvenu akciju mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi uz educiranje građana o potrebi i važnosti zdravog načina života. Osim srednjoškolaca i medicinara, svoja su zanimanja prezentirali i djelatnici pakračkog obrta „J-M instalacije“ u vlasništvu Mate Jurišića, kao i policajci iz Policijske postaje Pakrac te Policijske uprave požeško-slavonske.

Profesionalno usmjeravanje u režiji školske psihologinje Nataše Major

Kako su nam pojasnili iz škole, u OŠ braće Radića Pakrac svake godine provode se različite aktivnosti za učenike osmih razreda u svrhu profesionalnog usmjeravanja učenika. Provode se radionice, obavljaju testiranja sposobnosti logičkog zaključivanja, individualni razgovori s učenicima i savjetovanje o donošenju odluke o upisu u srednju školu. Osim toga, održavaju tematska predavanja na roditeljskim sastancima, surađuju sa Zavodom za zapošljavanje za učenike s teškoćama u razvoju te organiziraju predstavljanje srednjih škola iz Pakraca i gradova u okolici.

„U Osnovnoj školi Pakrac obavezno radim profesionalno usmjeravanje. Imamo radionice s osmim razredima s kojima započinjemo početkom kalendarske godine. Osim radionica, provodimo testiranje logičkog zaključivanja“, pojašnjava Nataša Major, školska psihologinja. Nakon ocjenjivanja testova, svatko može doći čuti svoj rezultat, a po njih dolaze jedan po jedan, pod odmorima. Taj postupak prolaze svi osmaši i sa svakim ponaosob psihologinja obavlja individualni razgovor. Naprave malu anketu, pojašnjavaju svoje želje, kakve imaju ocijene, koliko će imati bodova, zašto žele upisati određenu školu.

„Jedna je djevojka htjela upisati smjer za farmaceutskog tehničara u Kutini. Kad sam je pitala zašto baš tu školu, rekla je da joj se sviđa to radno mjesto jer je uredno i svi su lijepo obučeni, našminkani“, kaže psihologinja, ističući kako je to primjer lošeg razloga za izbor zanimanja. Djeca ponekad ne razumiju što je to zanimanje, kaže, a nekad imaju dvije ili tri opcije koje ih podjednako zanimaju. S nekima koji znaju što žele razgovor traje dvije minute, a s nekima i sat vremena.

Nakon razgovora s učenicima, saziva se roditeljski sastanak nakon kojega roditelji dobivaju pristup jednom posteru u elektroničkom obliku, sa sličicama i poveznicama na određena zanimanja. On uključuje brošure sa svim zanimanjima i školama u našoj županiji, zatim brošure u svim drugim županijama, pa poveznicu na CISOK, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri…

Postoji i platforma Moj izbor koja nudi mogućnost pronalaska svih podataka o svim zanimanjima, uključujući upitnike koji omogućavaju ispitivanje vlastitih sposobnosti, interesa, a sve to odrađuje se elektroničkim putem. Osim ovog sajma, naposljetku se prije konačnog odabira željene srednje škole saziva još jedan roditeljski sastanak. „To je dakle jedan rad koji traje cijelo polugodište“, kaže Major.

Zavod za zapošljavanje u školu dolazi samo zbog djece s poteškoćama u razvoju koja idu po prilagođenom i individualiziranom programu, a za svu ostalu djecu pripremu za daljnje školovanje odrađuje psihologinja Nataša. „Na radionicama nabrajamo sve moguće škole za koje učenici znaju. Kad to izvrtimo i ponovimo, dođemo do nekih pedesetak zanimanja u školama u okruženju. Nakon toga učenike podijelim u nekoliko kategorija, od onih koji su potpuno sigurni u to što žele upisati pa sve do onih koji nemaju baš nikakvu predodžbu o tome što žele. Već nakon prve radionice ima vrlo malo onih koji su posve nesigurni, a najviše je onih koji otprilike znaju i onih koji su sasvim sigurni u to što žele“, kaže psihologinja.

Sinergija Osnovne škole i Turističke zajednice

„Na radionice i profesionalno usmjeravanje općenito stavljam jako velik naglasak, jer mislim da je to jako važno. Ponukalo me kad sam čula od djece i roditelja da ne znaju što sve od škola postoji i koji se programi nude. Petkom je 6. sat slobodan za sve osme razrede i tad je mogao doći svatko tko je želio predstaviti svoju srednju školu. Cijelo drugo polugodište, skoro svaki petak netko je dolazio – doduše, uvijek postoje djeca koja nisu naročito aktivna po pitanju istraživanja mogućnosti“, objašnjava Major.

Oni koji namjeravaju studirati imaju više vremena opredijeliti se za željeno zanimanje, nastavlja. Oni koji će ići samo u trogodišnju školu, htjeli-ne htjeli, nekakvu odluku moraju donijeti. Odabiru željene srednje škole s djecom inicijalno pristupa po sustavu eliminacije: prvo iskrižaju sve što učenika nikako ne zanima, ali važno je da postoji nekakav interes. U trenutku koji prethodi odabiru već bi trebali imati dovoljno informacija o različitim zanimanjima.

„Potičem ih da se aktiviraju kod kuće, bilo oko kuhanja, oko vrta, popravaka strojeva u garaži… Problem je što djeca kod kuće vrlo malo toga rade. Ako su u stanu, poneki roditelji ništa ne rade u slobodno vrijeme, pa tako ni djeca, već su svi na mobitelima. Djeca tako imaju sve manje razvijenih interesa jer nisu ništa isprobali, nisu ništa vidjeli, nisu nigdje bili, ali to je već jedan širi problem“, detektira psihologinja jednu od istaknutijih poteškoća današnjeg načina života.

„Svake godine imamo djecu na praksi iz ekonomsko-turističke škole u Daruvaru. Ponekad ih pitam zašto su baš tu školu upisali, pa mi kažu, nisu znali što odabrati. Originalna ideja iz koje se Dan zanimanja izrodio bila je predstavljanje lokalnih obrtnike. U međuvremenu smo shvatili da trebamo ostvariti suradnju s Osnovnom školom nakon čega smo vidjeli da zapravo imamo isti interes i istu ciljanu publiku – osme razrede. Naravno, dobrodošli su i svi ostali“, kaže Gabriela Sabo Seleši, direktorica TZ Grada Pakraca.

Jednom ju je, nastavlja, netko pitao kakve to veze Turistička zajednica ima s Danom zanimanja? Sva zanimanja vezana su za turizam, jer jasno je kako su za turizam potrebni dobri frizeri, konobari, recepcionari, menadžeri, građevinari, dok Dan turizma djeci pritom omogućava da dobiju neku širu sliku u vezi toga koji su srednjoškolski smjerovi i programi dostupni u okolici. „Lani smo imali jednu djevojčicu koja je upisala frizerski smjer u Garešnici. Pričala nam je kako je godinu dana ranije bila na Danu zanimanja i upravo zbog toga se i odlučila za tu školu“, poentirala je direktorica.

Mislim da ovo jedna lijepa suradnja na lokalnoj razini, zaključila je Major, rekavši za kraj kako su na njihov Dan zanimanja dobrodošli svi, kako djeca, tako i roditelji, uputivši time poziv za sljedeći Dan koji će biti održan dogodine, ali za koji su psihologinja i direktorica pripreme započele već danas, razgovarajući o tome što bi se za idući put moglo unaprijediti i doraditi, čime pokazuju kako vrlo ozbiljno shvaćaju svoju misiju, a to je kako osmašima pomoći da što kvalitetnije donesu jednu od najvažnijih životnih odluka – koji životni poziv odabrati?

PIŠE: Pakrački list

16. svibnja 2024

699

U Hrvatskom domu "Dr. Franjo Tuđman" sutra, 17. svibnja s početkom u 20 sati gostuje EXIT teatar s nagrađivanom predstavom Realisti. Predstavu je režirao Matko Raguž, a glume Domagoj Ivanković, Nika Ivančić, Nikola Nedić, Rok Juričić i Fabijan Komljenović.

"Svijet srlja u propast, a ljudi u šoping centre. Reality show postaje stvarniji no vijest. Tražimo poslove gdje ih nema, a samo su smrt i kredit neizbježni. Kroz smijeh saznajte o kaotičnim apsurdima vremena u kojemu živimo!", navodi se u opisu predstave.

PIŠE: Silvia Feltrin

16. svibnja 2024

1591

Učenica 4. razreda Srednje škole Pakrac smjer fizioterapeutski tehničar, Matea Matić i učenik 5. razreda smjer medicinska sestra/tehničar opće njege, Mladen Šapić ovaj su tjedan, od 13. do 15. svibnja sudjelovali na državnom natjecanju Worldskills Croatia 2024. na Zagrebačkom velesajmu, najvećem natjecanju strukovnih škola u ovom dijelu Europe, pri čemu je Matea ostvarila treće mjesto, a Mladen četvrto mjesto u svojoj kategoriji, doznajemo od njihovih mentorica, Marine Grčević, magistre fizioterapije i  Ane Nježić, magistre sestrinstva.

Matea je u svojoj disciplini morala pokazati i primijeniti različite tehnike i vještine struke koje je naučila kroz sve godine svojega obrazovanja, od fizikalne terapije, kineziterapije, kineziologije te edukacije bolesnika. Ovo je već treća godina za redom da se mladi pakrački fizioterapeuti pod vodstvom profesorice Grčević vraćaju s ovog natjecanja okićeni medaljama. Prošle godine je učenik Josip Šundalić osvojio 3. mjesto, a godinu ranije Josip Bilić 1. mjesto.

Kompetencije koje je Mladen Šapić pokazao na državnom natjecanju uključivale su kombinacija vještina, znanja, stavova, vrijednosti, sposobnosti i prosudbe, koje omogućavaju pravovaljano izvođenje zdravstvene njege medicinske sestre/tehničara. "Prosudbeno povjerenstvo na kraju natjecanja izdvojilo je našeg učenika kao sposobnog, empatičnog i odličnog budućeg kolegu koji im daje nadu u budućnost i u bolje sutra, od njih je dobio sve pohvale u sva tri dana natjecanja. Prva tri mjesta odnijeli su Zagreb i Pula i time je Mladenovo osvojeno 4. mjesto najbolje postignuti plasman u regiji", naglasila je mentorica Nježić uz čestitke Mladenu citirajući riječi Abrahama Lincolna: "Ne moram pobijediti, ali moram biti čestit. Ne moram uspjeti, ali moram biti dorastao svjetlosti koju posjedujem."

Fotografije: privatni album

PIŠE: Domagoj Ajman

16. svibnja 2024

1754

Vožnjom kroz Prekopakru naišli smo na vrijedne članove DVD-a Prekopakra koji su se uhvatili lopate i miješalice te betonirali novi sloj poda spremišta u kojemu odlažu svu vatrogasnu opremu i vozilo.

Budući da je nakon radova aglomeracije i izradom novog asfalta spremište bilo niže od ceste, nastao je problem s oborinskim vodama koji je ovim radovima otklonjen, a u trodnevnim radovima sudjelovalo je 15 članova prekopakranskog vatrogasnog društva. „Uređivali smo pod u spremištu da konačno uredimo naš DVD kao jednu cjelinu, radovi su izvođeni dobrovoljno odnosno volonterski, gdje su neki donirali građevinski materijal i posudili alat, dok su ostali doprinijeli svojim radom, a ostatak građevinskog materijala smo dokupili. U planu nam je još urediti zidove, plafon i promijeniti vrata koja će nam donirati DVD Pakrac“, rekao nam je tajnik Zlatko Levanić.

PIŠE: Silvia Feltrin

15. svibnja 2024

816

Putem Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada javnog sektora“, Požeško-slavonskoj županiji odobreno je 844.999,79 eura za sufinanciranje dva projekta, energetsku obnovu zgrada Područne škole Prekopakra i Coworking centra Panora.

„Projektom energetske obnove zgrade Područne škole Prekopakra predviđene su građevinske, strojarske i elektrotehničke mjere kojima će se obnoviti vanjska ovojnica i krovište zgrade, ugraditi dizalica topline zrak/voda, ugraditi fotonaponska elektrana te zamijeniti unutarnja rasvjeta. Samim time, dugoročno će se postići smanjenje troškova, a tako ostvarena ušteda preusmjeriti u druge segmente razvoja obrazovanja na području Požeško-slavonske županije“, navodi se na službenim stranicama Županije.

Kako doznajemo od Sanje Delač, ravnateljice pakračke osnovne škole, za obnovu škole u Prekopakri predviđen je iznos od 266.044, 97 eura, a Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine sufinancira s 85 posto iznosa, odnosno 172.779,63 eura. „Trenutno smo dobili Odluku o financiranju, a potom slijede svi ostali koraci kao što su potpisivanje ugovora pa javna nabava, a nakon toga i radovi na školi. Nama kao školi ova odluka znači mnogo. Područna škola Prekopakra je posljednja škola koja je zahtijevala veće zahvate i obnovu, a osim velikih ušteda koje ćemo ostvariti, škola i okruženje imat će i ljepši izgled. Sigurno je da će to utjecati i na njezinu unutarnju ljepotu i da ćemo s puno više energije, entuzijazma i motivacije ostvarivati i sve naše obrazovne i odgojne ciljeve“, istaknula je ravnateljica Delač.

Sredstva za sufinanciranje navedenih projekata planirana su u Državnom proračunu, a ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru spomenutog poziva osiguran je iz Mehanizma za oporavak i otpornost.