- PIŠE: Silvia Feltrin
- 2377
U vrijeme kad je bavljenje poljoprivredom sve manje atraktivno, bilo zbog klimatskih promjena, nesređenog tržišta poljoprivrednim proizvodima ili zbog silnih papira, obrazaca, zahtjeva, zakona i pravilnika u kojima se svaki poljoprivrednik danas treba snalaziti, rijedak je primjer, pogotovo u našoj maloj sredini, da se netko na malo drugačiji način želi pozabaviti ovom strateški vrlo važnom granom gospodarstva. Mladi agronom Silvio Kop, rođeni Badljevčanin, nedavno je u Pakracu otvorio svoj Obrt za savjetovanje u poljoprivredi FPS AGRO pa smo porazgovarali s njim o planovima i motivaciji da se nakon studija vrati u rodni kraj te svojim znanjem pomogne poljoprivrednicima da što bolje iskoriste potencijale koje im zemlja pruža.
Zašto si odlučio studirati agronomiju? Je li to bio neki prirodni slijed s obzirom da si odrastao u ruralnom području?
Iskreno, prvi izbor mi je bio Kineziološki fakultet, ali zbog ozljede nisam na prijemnom ispitu baš pokazao zavidnu sposobnost pa sam, eto, spletom okolnosti otišao na Agronomski fakultet u Zagreb. Diplomirao sam 2020. godine i stekao zvanje magistar inženjer biljnih znanosti. S obzirom da sam iz ruralnog kraja, gdje je poljoprivreda dosta dominantna djelatnost, nadao sam se većoj mogućnosti za zapošljavanje u struci. Nažalost sve se odvijalo u doba korone i nije bilo prilike za zapošljavanje u struci pa sam se snalazio i u nekim drugim poslovima. U mladosti sam naravno imao doticaja s poljoprivredom jer se moj otac 40-ak godina bavi poljoprivredom i pomagao sam mu u poslovima, no tek sam se tijekom studiranja i doticaja sa malo profitabilnijim kulturama zainteresirao za neki samostalan uzgoj. To su bile uljarice, točnije uzgoj uljnih buča i proizvodnja bučinog ulja.
Otkud baš interes za uljarice?
Kako mi se povećavala razina znanja tijekom studija tako sam primjenjivao i neke inovacije u tom uzgoju koje sam učio na fakultetu. Uljne buče su me zainteresirale zbog svoje dohodovnosti, no po mom načinu rada, one zahtijevaju puno više posla od ratarskih kultura. S obzirom da sam svoj rad bazirao na principima ekološke proizvodnje, kako bih opravdao cijenu krajnjeg proizvoda morao sam ponuditi tržištu i kvalitetan proizvod. Za proizvod visoke kvalitete i visoku razinu čistoće sjemena nužan je isključivo ručni rad, od berbe, čišćenja, sušenja te uz dodatak određenih inovacija kako bi se proces barem malo ubrzao. Buče uglavnom uzgajam na površini od nekih 1000 do 1500 m² ovisno o plodoredu i dostupnosti parcele, ali za osobne potrebe i potrebe stalnih kupaca je zadovoljavajuće. Radim inače toplo prešano ulje, u uslužnoj uljari Županić u okolici Varaždina. Sve proizvedeno prodam na kućnom pragu i najvažnije mi je da su kupci prepoznali kvalitetu. Nažalost, prošle godine elementarna nepogoda koja nas je zadesila u ljeto napravila je veliku štetu i na bučama tako da nismo imali uroda.
Odakle ideja za otvaranjem obrta koji se bavi savjetovanjem u poljoprivredi? Koliko mi je poznato, kod nas nema takvog obrta.
Da, na području Pakraca, Lipika, ali i šire nema takvog specijaliziranog obrta. Ideja je došla još dok sam radio u prošloj firmi kao prodajni predstavnik sredstava za mineralnu i folijarnu ishranu bilja. Svidio mi se koncept pomaganja ljudima, savjetovanja u vezi njihove proizvodnje. Kada bi oni imali dobre prinose u svojoj proizvodnji zahvaljujući mojim savjetima u meni bi rastao osjećaj zadovoljstva i ponosa. Osobno se nisam prepoznao u trgovačkom dijelu posla dok sam se u ovom savjetodavnom dijelu odlično snašao.
Nakon što sam se razišao s tadašnjim poslodavcem, imao sam ideju u kojem smjeru želim ići. U budućim planovima veliku podršku pružila mi je obitelj te supruga Paula i kćer Franka. Položio sam ispit za ovlaštenog agronoma pri Hrvatskoj agronomskoj komori. Ovlašteni agronom je osoba koja se trenutno može prijaviti i nuditi usluge privatnog savjetovanja u području poljoprivrede, čime dokazuje stručnost. Sama prisutnost u komori daje mi dodatnu sigurnost i oslonac jer imam doticaj sa drugim agronomima, a samim time veću i lakšu dostupnost informacija i iskustava od starijih kolega. Razmjena informacija koje posjedujemo ili ih želimo saznati u takvim krugovima puno brže kola zbog čega mogu pravovremeno i na što bolji način reagirati.
Prošla godina je za ratarstvo bila kritično loša
Agronomska komora se zalaže za prosperitet poljoprivrede, sudjeluje u izmjenama zakona i natječaja koji su vezani za poljoprivredu te da ona napreduje svakim danom. Nedavno smo vidjeli prosvjede u raznim državama Europske unije ukazujući nezadovoljstvo poljoprivrednika koji su u zadnje vrijeme jako administracijski opterećeni i sve više ima pritiska na njih što se tiče poljoprivredne proizvodnje. Problematika velike administracije i uvoza iz trećih zemalja najveći su razlozi samih prosvjeda. Sami poljoprivrednici pristaju na te obaveze kako bi povećali svoje prihode, nakon što je osnovni poticaj za proizvodnju smanjen pa se jedino dodatnim obvezama u vidu „zelenih politika“ može uvećati. Sama proizvodnja, pogotovo kada pričamo o ratarstvu nije bila nimalo profitabilna, a prihodi su bili jako mali ili nikakvi, jer je prošla godina sama po sebi bila kritično loša zbog nižih prinosa, te zbog nižih otkupnih cijena koje su nastale uvozom žitarica iz trećih zemalja na područje EU.
Na koji način tvoj obrt pomaže poljoprivrednicima?
Ideja obrta je pomoć poljoprivrednicima u administrativnom dijelu posla, uključujući popunjavanje obrazaca, evidencija i priloga koje su obavezni dostaviti Agenciji za plaćanje u poljoprivredi. Također, popunjavanje prijava poticaja. Uz ranije navedeno u budućnosti planiram pomoći ljudima prilikom prijave na natječaje, bilo na razini EU ili LAG-ova. Samo nuđenje usluga će biti moguće u poslovnom prostoru obrta, online ili dolaskom na domaćinstvo poljoprivrednika. Pokušavam biti u doticaju sa što više institucija kako bi na vrijeme obavijestili ljude te kako bi oni na vrijeme stigli pripremiti svu dokumentaciju.
Sa svojim ovlaštenjem mogu izrađivati tehnološki projekat u poljoprivredi kao i tehnološke elaborate, a uz kolegicu koja mi pruža potporu što se tiče pisanja, u budućnosti planiram pisati i same projekte.
Obrt će se još baviti i savjetovanjem unutar poljoprivredne proizvodnje, odnosno vođenjem proizvodnje same po sebi jer mi je kao agronomu to bila najveća želja. Iako mi se čini da ljudi još nemaju potrebu za tim, mislim da bi se uz stručnu osobu tu moglo puno postići u vidu smanjenja troškova. Pravovremenim planiranjem određenih radnji, poput prskanja zaštite ili gnojidba, moguće je doći do boljih prinosa, manjih troškova i veće profitabilnosti.
Koliko kod nas ima Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i koliko njih baš „živi od poljoprivrede“?
Na području naše i Bjelovarsko-bilogorske županije s kojom sam ja najviše u doticaju i na čijem području planiram obavljati većinu svog posla, ima oko 15.000 OPG-ova. Iako zvuči kao velika brojka, problem je što 60 do 70 posto njih nemaju više od 5 hektara površine, odnosno poljoprivreda im je sekundarna djelatnost. Dok ovih velikih, kojima je primarna djelatnost i koji baš „žive od poljoprivrede“, ima nekih 10 do 15 posto, ali oni zato obrađuju oko 70 posto površine.
Ima li dovoljno obradive zemlje s obzirom na interes?
S obzirom na interes – nema! Uvijek je veći interes od dostupnih površina. S mojeg gledišta, kao agronom, bio bih zadovoljniji kada bi mladi mogli malo lakše doći do zemlje. Problem je što mladi poljoprivrednici koji se počinju baviti poljoprivredom jako teško dolaze do obradivih površina i ne mogu napredovati onim tokom i onim tempom kako bi očekivali. Kada bi uspjeli doći do primjerice 40 do 50 ha površine koja bi bila zadovoljavajuća da se poljoprivredom mogu osigurati primanja za jednu obitelj ne bi bilo problema. Zadnjih par godina dolazimo do toga da se ratarstvo jako slabo isplati zbog visokih cijena goriva, repromaterijala, sjemenske robe i zaštitnih sredstava, izuzev 2021. i 2022. godine koje su bile vrlo isplative, ali zbog geopolitičkih razloga (izazvane ratom između Rusije i Ukrajine najvećim razlogom). Ne kažem da u drugim granama ne postoji ista problematika, no sama vrijednost proizvoda u povrćarstvu i voćarstvu je viša, plasman je malo nesigurniji, ali se kroz određene zadruge proizvodi mogu bolje plasirati, kao i preraditi i ostvariti veća zarada po jedinici površine, odnosno po hektaru.
Kod trajnih nasada je najveći problem otkup
Što na našem području najviše uzgajaju poljoprivrednici? Koja je grana najprofitabilnija?
Najzastupljenija grana je ratarstvo. Žitarice zauzimaju veliki dio u opskrbi hranom što se neće tako lako promijeniti. Prije 10-ak godina su se dosta podizali nasadi aronije uz potporu iz EU fondova, nakon toga je krenulo masovno podizanje nasada lijeske i to je uglavnom to što se tiče trajnih nasada. No to je sve bio boom efekt. Jedne godine nešto uspije, bude dobra otkupna cijena i svi ju krenu saditi bez obzira na to je li lokalitet prilagođen toj kulturi, a svi su se poveli za tim. Dok sama kultura dođe u rod više nema toliko potražnje jer je tržište postalo zasićeno samim proizvodom. Sam zakon ponude i potražnje govori nam čim je ponuda nečega visoka, potražnja se smanjuje, a cijena opada.
Što se tiče trajnih nasada, teško je predvidjeti što će biti profitabilno za par godina. Naglasio bih da je najveći problem otkup i ako se proizvodi ne uspiju prodati ljudi se moraju snalaziti. Rijetko tko ima skladišne kapacitete kamo bi mogli skladištiti svoje proizvode u vrijeme žetve/berbe ili nakon prerade. Konkretno, proizvođači aronije svoje proizvode plasiraju na svom kućnom pragu u svježem ili sušenom obliku ili proizvode džemove, likere, čaj i slično, a preradom dobivaju višu cijenu krajnjeg proizvoda. Onima koji imaju male površine, a voljni su uložiti dodatan rad, preporučio bih prelazak na povrtne kulture ili određene voćne vrste koje nisu previše zastupljene na tržištu. Preporuka je da naprave analizu zemlje, prilagode gnojidbu koja priliči samoj povrtnoj ili voćarskoj kulturi i onda na kućnom pragu ili tržnici prodaju. I opet dolazimo do problema što ljudi koji su zaposleni na drugom radnom mjestu nemaju tu mogućnost plasmana na tržnicama, koja sama po sebi zahtjeva da ste pola dana tamo, a već sam rekao da nema adekvatnog otkupa ne samo na našem području već i šire. Apelirao bih na naše sugrađane da više kupuju od domaćih, lokalnih proizvođača sezonsko voće i povrće kad bude dostupno, a ne u trgovačkim lancima, baš radi prosperiteta ruralnog kraja.
Poljoprivrednici danas nisu samo poljoprivrednici koji će obrađivati zemlju, već moraju znati i svu papirologiju. Koliko se oni u tome snalaze?
Iskreno, prema mojim saznanjima, teško se snalaze. Ima ih koji se snalaze i moram ih pohvaliti, ali uglavnom su u manjini. Ponekad je problem i s tumačenjem određenih pravilnika i ta neusklađenost zna zbuniti ljude jer ne znaju što je ispravno.
Što preporučaš mladima koji se žele baviti poljoprivredom?
Za početak bi trebalo imati viziju. Jasno odrediti čime se žele baviti, što su sve spremni žrtvovati, koje im je ciljano tržište, koji su ciljevi i koliko su realno ostvarivi. Trebalo bi sve to planirati da utječe na finalni ishod poslovnog plana, znači što ćete dobiti od proizvoda, koliko ćete dobiti i ako se odluče za trajne nasade – kad ćete dobiti. Moram naglasiti da je poljoprivreda jako kompleksna grana i koliko god učite, uvijek dođe nešto novo vezano za inovacije, nova saznanja i slično.
Također, primjećujem da su što se tiče dostupnih mjera, ljudi dosta informirani, no nisu baš u toku sa napredcima, inovacijama u poljoprivredi, kao što je primjerice primjena gnojiva. Dokazano je da prema analizi tla možete napraviti gnojidbu koja je prilagođena za naredni usjev i tako uštedjeti određena sredstva, no ljudi po uvriježenoj praksi gnoje zadnjih 20 godina na isti način i drže se toga. Pravilna gnojidba i pravovremena primjena gnojiva može napraviti određene uštede ili u suprotnom veću iskoristivost gnojiva koja neće imati negativne posljedice za tlo, a sličnog sam mišljenja i za zaštitnu bilja. Tu mislim da ima jako puno prostora za napredak. Što se tiče mehanizacije, zadnjih par godina se dosta ulagalo u sve aspekte mehanizacije te smo se na neki način modernizirali, ali i tu polako inovacije idu u smjeru pametne poljoprivrede koja će onda doprinijeti očuvanju okoliša i klime.
Budućnost je u eko proizvodnji
Sve više se ide prema ekološkoj poljoprivredi?
Da, jer Europska unija to „gura“. Budućnost je u eko proizvodnji no za to moraju postojati određeni preduvjeti: otpornije sorte i kultivari na bolesti i štetnike, prilagođena mehanizacija za mehaničko uništavanje korova te pametno upravljanje poljoprivrednim procesima. Ekologija i ekološka poljoprivreda ne teže savršenostima. U ekološkoj poljoprivredi se nesavršeno smatra savršenim. Bez prskanja zaštitnim sredstvima ne možete imati lijepe i ujednačene proizvode. Ako imate 100 komada jabuka, a nijedna nije ista ni po veličini ni obliku, znate da je po pravilima ekološke poljoprivrede i da bi trebalo biti zdravo, naravno uz certifikat da se radi o ekološkoj proizvodnji.
Mi još uvijek dosta kaskamo i ima još jako puno prostora da napredak, a tu je upravo posao educiranih agronoma koji trebaju raditi na edukaciji samih poljoprivrednika i informiranju o novostima što se tiče inovacija koje bi onda trebale u datom trenutku njima poboljšati proizvodnju, a istovremeno s ciljem smanjenja samih troškova proizvodnje.
Također budućnost mog obrta je da se u narednim godinama nabavi dron s mogućnošću multispektralnog snimanja gdje će se onda po samom pregledu polja moći utvrditi napad bolesti i štetnika kako na ratarskim kulturama tako i na drugima. Analizom površina će se moći odrediti pravilna doza zaštitnog sredstva te će se sa puno manjom dozom sredstva prskati točno na žarišta zaraze i na taj način smanjiti utjecaj na okoliš.
Dronovi su u poljoprivredu došli prije nekih 10-ak godina čime se postiglo da imamo kartiranja, odnosno mapiranja parcela, pa sve do snimanja parcela u realnom vremenu i automatskog stvaranja mape koja se može prenijeti u modernu mehanizaciju koja ima mogućnost obrade tih podataka i primjene putem GPS-a koja onda navodi stroj navodi preko parcele i primjenjuje samo sredstvo onoliko koliko je potrebno.
Što bi još rekao za kraj?
Za kraj bih htio ukazati na problem koji se pojavio u zadnjih nekoliko desetaka godina, a to je da se jako degradirala zemlja, i državna i privatna, ljudi malo ulažu u obnovu zemlje pa ona postaje sve lošija. Gnojiva nisu problem ako se koriste racionalno i na pravilan način, ali je najveći problem što se naša poljoprivreda, radi većih prinosa nauštrb kvalitete zemlje jako „pumpa“ sa dušičnim gnojivima koja se najčešće isperu u zemlju ili ispare u zrak uslijed neracionalne primjene i tako onečišćuju okoliš. Mislim da zajedničkim snagama, kombinacijom struke i iskustva poljoprivrednika možemo postići održivu proizvodnju uz očuvanje tla koje nam kao resurs treba biti najveći zalog za budućnost, ne samo nas već i za našu djecu. Stavljam se na raspolaganje svima koji imaju upite vezane uz poljoprivredu. Sve potrebne informacije o kontaktima možete pronaći na Facebook stranici FPS AGRO, a također me možete naći i u uredu u „Industrijskoj zoni Pakrac“ na adresi Zona male privrede 5, uz prethodnu najavu.
Svim poljoprivrednim proizvođačima želim uspješnu proizvodnu godinu!
- PIŠE: Franjo Delač
- 909
Ove je subote u vijećnici kurije Janković održana 146. po redu godišnja skupština DVD-a Pakrac. Prisustvovali su joj brojni gosti iz lokalnih, ali i ostalih županijskih DVD-ova, a među ostalima i Županijski vatrogasni zapovjednik, Marko Ašenbrener.
Unatoč tome što je početkom godine otišao u zasluženu mirovinu, skupštinu je po običaju vodio Ilija Turković stariji. Nakon uvodnog protokola i pozdrava svim okupljenima te predstavljanja dnevnog reda, za govornicu je pozvao Iliju Turkovića mlađeg, zapovjednika DVD-a Pakrac.
Obraćanje zapovjednika
„Štovani gosti, sestre i braćo vatrogasci! Kako vam je, vjerujem, svima poznato, DVD Pakrac uz DVD Požegu najstarije je Dobrovoljno vatrogasno društvo u našoj županiji. Prošlo je 146 godina humanitarnog rada. Kroz sve ove godine, generacije i generacije članova ovog društva, humanih ljudi, smjenjivale su se, ali su imali isti cilj: sačuvati i spasiti živote i imovinu svojih sugrađana, građana Grada Pakraca, a često i puno šire. Svi humani ljudi nikad nisu pitali kome gori, već samo gdje gori i kako pomoći na najbolji mogući način, a provodeći naše staro vatrogasno geslo – Vatru gasi, brata spasi“, riječi su kojima se Turković mlađi obratio okupljenima. Osvrnuvši se na članstvo, rekao je kako pakrački DVD ima 125 članova, koji su ove godine bili izuzetno aktivni, ponajprije zbog posljedica razornog ljetnog nevremena. Tako su kroz godinu skupili 147 odvojenih intervencija, od čega iskače čak 69 slučajeva prekrivanja objekata.
Što se tiče neinterventnih aktivnosti, takvih se događaja kroz godinu skupilo čak 319, od čega najveći broj otpada na prijevoze vode, kakvih je bilo 116. „Da bismo mogli kvalitetno intervenirati, potrebno je stalno uvježbavanje naše postrojbe, stoga smo u prošloj godini održali 20 vježbi internog karaktera, a možemo reći da je odaziv dobrovoljnih vatrogasaca bio zadovoljavajući. Zapovjedništvo DVD-a Pakrac se prošle godine formalno sastalo osam puta, uz čitav niz neformalnih sastanaka u cilju unapređenja rada naše postrojbe. U periodu koji je ispred nas, operativna postrojba DVD-a Pakrac nastavit će s obukom i uvježbavanjem kako bi, kada je to najpotrebnije, mogli pomoći stanovnicima Grada Pakraca, a i šire“, zaključio je svoje izlaganje zapovjednik.
Financijsko izvješće
Iz financijskog izvješća za 2023. godinu koje je iznijela blagajnica Tatjana Luketić, razvidno je kako je pakrački DVD u godini iza nas ostvario osjetno veće prihode nego što je imao rashoda, ponajviše zahvaljujući iznosu od gotovo 70 tisuća eura koji je sjeo preko Fonda za solidarnost te prihodu od Grada Pakraca za plaće i materijalna prava zaposlenih u iznosu od 43 tisuće eura. Ukupni godišnji prihodi društva tako su iznosili nemalih 242 tisuće eura.
Na rashodovnoj strani, nešto preko 70 tisuća eura uloženo je u nabavu opreme, dok je dodatnih 12,5 tisuća uloženo u tekuće investicijsko održavanje vozila i opreme. Ukupni godišnji rashodi društva popeli su se do 195 tisuća eura.
Poruke iz županijskog sjedišta
Županijski vatrogasni zapovjednik Ašenbrener primijetio je da, unatoč tome što se u zadnje vrijeme često može čuti kako je vatrogasnih operativaca sve manje, u DVD-u Pakraca možemo posvjedočiti da to baš i nije tako, a zamijetio je kako se radi s pomlatkom i mladeži, kojih pakrački DVD broji 26 članova. „Možemo reći da je vatrogastvo u zadnjih nekoliko godina steklo nekakav status u društvu. Prepoznatljiva je naša uloga zbog svega što radimo, dokazujemo se na terenu, obavljamo svoje vatrogasne intervencije, prepoznala je to i Vlada RH pa je vatrogastvo stavila u strategiju Domovinske sigurnosti gdje smo uz policiju i vojsku treći stup Domovinske sigurnosti, što je vrlo bitno i prepoznatljivo uz strategiju razvoja vatrogastva za nove projekte u Europskoj uniji gdje možemo participirati u vidu daljnjeg opremanja voznog parka, izgradnje Domova i slično“, rekao je županijski zapovjednik.
„Postoje EU projekti koji se tiču potpomognutih, brdsko-planinskih područja, gdje na raspolaganju imamo 62 milijuna eura. U dogledno vrijeme kroz jedan takav projekt u DVD Pakrac trebalo bi doći i jedno pick-up vozilo. Za našu županiju dobit ćemo preko 700 kompleta odijela za gašenje požara otvorenog prostora. Radi se o kacigama, dvodijelnim odijelima, čizmama i majicama, rukavicama, vrijednosti oko 1000 eura po kompletu, pri čemu na područje Grada Pakraca dolazi 80 takvih kompleta“, najavio je zapovjednik. Naposljetku je zahvalio i Gradu Pakracu što prati svoju vatrogasnu postrojbu, ali i pakračkom DVD-u na svemu što čini za vatrogastvo Grada Pakraca, ali i vatrogastvo čitave naše županije.
Gradonačelnica, članica DVD-a, časnica…
Anamarija Blažević za govornicom je nastupila kao gradonačelnica, ali i kao članica DVD-a. „Ovo je zadnja skupština naših DVD-ova, imamo još završnu skupštinu Vatrogasne zajednice, tako da je sad prilika reći nešto sveobuhvatno o radu naših vatrogasaca i vatrogaskinja. Kao gradonačelnica sam zadovoljna funkcioniranjem i radom naših DVD-ova. Grad Pakrac u svakom trenutku računa na sve vas, a to se pokazalo još i davne 2014. godine kad su krenule poplave i kad se vatrogastvo preko noći pretvorilo u nešto drugo od onoga što je dotad bilo. Prošla godina također je bila obilježena elementarnom nepogodom, velikim olujnim nevremenom. Naši su dečki na terenu bili praktički 24 sata dnevno. Želim im se na tome zahvaliti u svoje osobno ime, ali i u ime svih naših sugrađana kojima ste pomogli i u ime svih ostalih koji na vas mogu u svakom trenutku računati“, rekla je u početku.
Rekla je i kako podrška nije tek deklarativna, jer Pakrac samo za redovnu djelatnost svojih pet vatrogasnih društava izdvaja devet posto izvornog proračuna, što je preko 100 posto više od zakonski propisanih sredstava, čime se želi osigurati uspješno funkcioniranje vatrogastva na našem području. Osim toga, pozdravila je dolazak najavljene zaštitne opreme, jer svaki izlazak na teren zahtijeva dobru opremljenost vatrogasaca.
Dodijeljene diplome
Na kraju protokolarnog dijela, Zlatko Zerdin uz asistenciju Ašenbrenera i zapovjednika Vatrogasne zajednice područja Pakrac-Lipik, Tomislava Stokića, dodijelio je nekoliko diploma, pa ih pobrojimo redom. Zvanje vatrogasca stekli su Kristijan Sotonica, Natanijel Nikolić i Lorena Božić. U vatrogasca 1. klase promovirani su Ivan Lipušić, Karlo Turković i Anamarija Sabo. Novi vatrogasni dočasnici su Igor Bahnik, Antonio Ivanović, Antonio Zakarić, Kruno Pravdić i Željka Pejša Božić, dok je Antonio Plaščar postao dočasnik 1. klase.
Diplome o stjecanju specijalnosti u vatrogastvu otišle su u sljedeće ruke: Antonio Zakarić za upotrebu hidrauličkih alata, aparata za zaštitu dišnih organa i spašavanje pri tehničkim intervencijama. Igor Kelemen za upotrebu aparata za zaštitu dišnih organa, spašavanje pri tehničkim intervencijama te uvjerenje o specijalizaciji „Vezist“. Diplome za upotrebu hidrauličkih alata dobili su još i Ivan Lipušić, Dražen Brdar, Tomislav Žgela, Željko Adžijević, Antonio Birešić, Tin Božina, Josip Dumančić te Ilija Turković.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 2065
Županijska smotra folklora „Mozaik“ u Požegi, Smotra šetanih kola u Selima kod Siska, Smotra folklora u sklopu Pakračkog ljeta te Međunarodna smotra folklora u Zagrebu samo su neke od aktivnosti koje prethode članovima KUD-a „Seljačka sloga“ Prekopakra ove godine, rečeno je sinoć na skupštini ovog Društva održanoj u Lovačkom domu u Matkovcu.
Podnoseći izvješće o radu za proteklu godinu predsjednica Dubravka Arland nabrojala je 15-ak nastupa koje su odradili, od čega izdvajamo gostovanje kod Viteškog udruženja „Kumpanjija“ u Blatu na Korčuli, nastup u Imotskom, Smotru folklora u Pakracu gdje su ugostili šest KUD-ova iz raznih dijelova Hrvatske, sudjelovanje na lokalnim manifestacijama „Tragom Jankovića“ i „Slavonski banovac“ kao i organizaciju „Šokačkog sijela“ u Prekopakri. Predsjednica Arland istaknula je reviju rekonstruiranih narodnih nošnji u Kulturno umjetničkom centru Travno gdje je prekopakransku nošnju nosila pakračka gradonačelnica, ujedno i članica KUD-a. „Posebno sam ponosna na božićni koncert „Poklonimo se novorođenom kralju“ u pakračkoj župnoj crkvi kojeg smo organizirali nakon puno godina na inicijativu našeg KUD-a i u dogovoru sa velečasnim Jozom Zorićem. Bilo je jako lijepo prihvaćeno od naših sugrađana pa se nadam da ćemo to ponoviti i ove godine, ali na ponoćki, pjevajući i svirajući božićne pjesme u našim nošnjama čime ćemo stvoriti neki novi ugođaj i pokazati da se uz malo napora i dobre volje može puno toga napraviti“, zaključila je predsjednica.
Društvo je u prošloj godini prihodovalo oko 4.600 eura, od toga od Grada Pakraca 2.790 eura, od Ministarstva kulture 800 eura te 1.000 eura od članarina, a sličan financijski plan očekuju i u narednom razdoblju, istaknula je blagajnica Dijana Major.
U planu rada za tekuću godinu, uz redovito održavanje proba i javljanje na natječaje planiraju i dalje gostovati na različitim smotrama na koje budu pozvani.
Rad društva pohvalili su i izrazili uspješnu suradnju, Dubravka Laučan, predsjednica udruge „Hrvatska žena“ te Željko Babac, predsjednik NK Slavonija. Okupljenima se obratila i gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši da je ponosna članica KUD-a koja ponosno nosi njegovu nošnju i kako je uvijek na raspolaganju članovima. „Drago mi je da imamo KUD koji čuva, njeguje tradiciju, baštinu i običaje. Važno je prenositi na mlade ono što su starije generacije prenosile na nas, jer mi čuvamo naše izvorno, naše hrvatsko, našu baštinu na koju Prekopakra i cijelo područje Grada Pakraca itekako mogu biti ponosni“, rekla je gradonačelnica i poželjela Društvu daljnji uspjeh u radu.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1945
Jučer je u Kuriji Janković održana početna konferencija četvrte faze popularnog programa „Zaželi (Prevencija institucionalizacije)“, ovaj put pod nazivom „Zlatne ruke“. Projekt „Zaželi“ pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske s određenim se prekidima provodi još od 2018. godine. Ukupna vrijednost ove faze projekta je gotovo milijun i pol eura, a provodi se u sklopu programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027“. Nositelj projekta je Grad Pakrac, s dva partnera, a to su Udruga slijepih Pakrac-Lipik i Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac. Ciljevi projekta su pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom uz povećanje njihove socijalne uključenosti i preveniranje institucionalizacije.
Početnu konferenciju u ime Grada Pakraca vodila je Danijela Galijaš, koja je nakon uvodnih zahvala i riječi dobrodošlice pozvala prisutnih 30 pružateljica, ali i jednog pružatelja usluga da pristupe potpisivanju ugovora. Nakon protokolarnog potpisivanja, pojasnila je što provođenje projekta „Zaželi“ podrazumijeva i čemu konkretno služi. „Ovim programom pružamo usluge podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom. Naše pružateljice i pružatelj usluga pružat će pomoć 180 korisnika, osobama starijima od 65 godina te osobama s invaliditetom“, rekla je Galijaš, nakon čega je predstavila i pozdravila okupljene: ministra rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marina Piletića, zatim županicu Požeško-slavonske županije, Antoniju Jozić, kao i gradonačelnika Požege, doktora Željka Glavića. Pozdravi su upućeni i gradonačelnici Novske, Mariji Kušmiš te načelniku Brestovca, Zdravku Mandiću, načelniku Jakšića, Ivici Kovačeviću i načelniku Kaptola, Mili Pavičiću. Riječ je zatim prepuštena predstavnici domaćina, gradonačelnici Anamariji Blažević.
„Ovo mi je osobno jedan od najdražih projekata. Kod nas se jako puno radi, gradi se, asfaltira se, međutim ovaj projekt donosi onu dodatnu vrijednost kojoj težimo. U početku njegove provedbe bilo je važno da žene koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada dobiju posao, da mogu imati svoj novac, ali i da se brinu o starijima i nemoćnima, o svojim korisnicima. Međutim, njegovim smo odmicanjem vidjeli u kojoj su mjeri te žene u fokus stavile svoje korisnike, tako da smo shvatili koja je to vrijednost i kakvo bogatstvo on pruža. Moram se zahvaliti ministru koji je prepoznao koliko nam projekt znači te što su nam omogućili njegovu daljnju provedbu“, rekla je gradonačelnica. Naglasila je kako su korisnici zadovoljni njime, ali i koliko im je nedostajao prethodnih mjeseci tijekom kojih se nije provodio. Osim toga, zahvalila je partnerima na projektu, Udruzi slijepih Pakrac-Lipik i pakračkom Crvenom križu.
Županica Jozić rekla je kako joj je čast prisustvovati predstavljanju četvrte faze projekta koji je opravdao sva očekivanja, a neka i premašio. „Nekidan mi je na društvenoj mreži iskočila vijest od prije 10 godina, podsjetivši me da je tad bio posljednji radni dan za gerontodomaćice iz programa Pomoć u kući starijim osobama. Iako je taj program svojevremeno ukinut, svi smo vidjeli da se radi o izvrsnoj inicijativi, kako za žene koje je zaposlio, tako i za sve korisnike koje su te vrijedne žene obilazile, kojima su pomagale, a ono što je najvažnije, pružale im ruku podrške i prijateljstva. Program Zaželi nije samo program u kojemu pomažete našim starijima, već kroz njega postajete članovi njihovih obitelji. Ti stariji ponekad će se radije povjeriti vama nego članovima svoje obitelji, koji ne mogu svaki dan biti s njima“, poručila je županica. Naglasila je kako je bitno da korisnici imaju kontinuitet skrbi i podrške, a svima koji rade na programu zahvalila te zamolila da svojim korisnicima prenesu velike pozdrave iz cijele Požeško-slavonske županije.
Ministar Piletić također je izrazio zadovoljstvo što može prisustvovati otvaranju četvrte faze projekta Zaželi te pozdravio činjenicu što osim brojnih gerontodomaćica imamo i jednog gerontodomaćina. Naglasio je kako je interes za projekt premašio sva očekivanja, a kako ne bi morali raditi selekciju i odbijati kandidate, Vlada RH iznašla je dodatnih 380 milijuna eura koji njime nisu bili predviđeni, zahvaljujući čemu su svi prijavljeni kandidati projekta Zaželi diljem Hrvatske uključeni u njega. Zahvalio je gradonačelnici i Gradu Pakracu na dobroj suradnji, a zahvale je uputio i partnerima, Udruzi slijepih i Crvenom križu te svima uključenima poželio puno sreće u provedbi, uz svoje već prepoznatljive završne riječi – „te da ste svi živi i zdravi“.
U ime Udruge slijepih Pakrac-Lipik, njihov predsjednik Stanko Kovačić zahvalio je na ovom projektu koji je prepoznao potrebe starijih osoba. „Posebne zahvale uputio bih našoj Vladi koja je ipak socijalna te nam je omogućila da na jedan dostojanstven način proživimo svoju starost, a u ime svih slijepih Republike Hrvatske i ministru Piletiću na svemu što je učinio za nas i time nam omogućio da možemo malo mirnije disati. Želim mu da i sljedeće četiri godine bude ministar“, poentirao je Kovačić.
Ovime ulazimo u četvrtu fazu hvalevrijednog projekta „Zaželi“ koji će se provoditi kroz naredne tri godine, a nama ne preostaje drugo nego da svima koji u njemu sudjeluju, bilo kao pružatelji usluga, bilo kao njihovi korisnici, maksimalno i na međusobnu dobrobit iskoriste sve pogodnosti koje im on pruža.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1597
U vijećnici kurije Janković sinoć je održana javna tribina „Programi i projekti Ministarstva hrvatskih branitelja vezani za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata te članove njihovih obitelji“ koju su organizirali Ministarstvo branitelja i Grad Pakrac.
Nakon uvodnih riječi Miroslava Vaceka, predsjednika Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Pakrac-Lipik, gradonačelnica Anamarija Blažević je zahvalila Ministarstvu branitelja i ministru Tomi Medvedu na svemu što su učinili za naš grad, počevši od spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata na Trgu bana Josipa Jelačića i dizala u zgradi Gradske uprave pa sve do pakračke ispostave Ureda za hrvatske branitelje Požeško-slavonske županije. Još jednom je ponovila da će se u Pakracu graditi Centar za hrvatske branitelje u zgradi bivše psihijatrije te s obzirom da su projektna dokumentacija i građevinska dozvola pribavljeni, Grad ima sve zakonske uvjete za takav Centar.
Županica Antonija Jozić se obratila okupljenim hrvatskim braniteljima riječima kako joj je „čast biti pred očima onih koji su prije 33 godine imali hrabrosti i odvažnosti stati na branik Domovine i ostvariti tisućljetni san hrvatskog naroda o slobodnoj, samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj. Često kao narod uopće nismo svjesni da živimo nešto što su tolike generacije prije nas sanjale i to pred nekima kojima nisu te svoje snove smjeli izreći…, stoga nekad olako shvaćamo tu našu Hrvatsku“, rekla je županica i zahvalila braniteljima što danas živimo u slobodnoj državi.
Ovu javnu tribinu uveličao je i Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koji je nastavio zahvaljivati ministru Medvedu rekavši da je on „čovjek koji živi ono što radi, a s obzirom da je i sam bio branitelj zna što njegovim suborcima treba i nastoji kao član Vlade kroz programe, zakone, potpore, omogućiti hrvatskim braniteljima da očuvaju dignitet koji oni itekako trebaju uživati.“
Voditelj Ureda za hrvatske branitelje Požeško-slavonske županije Miroslav Bagarić, usporedio je stari Zakon o braniteljima s novim, po pitanju dobne granice za odlazak u mirovinu, jednokratne novčane pomoći, obiteljske mirovine za udovice… Naglasio je prednosti Veteranskih centara i bolnica, a govorio je i o zdravstvenim programima i preventivnim sistematskim pregledima u cilju zaštite zdravlja i kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata te o programima rehabilitacije.
Ivana Feltrin, djelatnica Centra za psihosocijalnu pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja u Domu hrvatskih branitelja u Pakracu upoznala je okupljene sa programima i projektima koje provodi Ministarstvo kao i o tome kako su izmjene Zakona utjecale na prava vezana za tržište rada, samozapošljavanje, mirovinsko osiguranje i ostala prava.
Braniteljskim udrugama dodijeljeno gotovo 16.000 eura
Javnoj tribini prethodila je dodjela sredstava braniteljskim udrugama s našeg područja namijenjenih za financiranje njihovih projekata u 2024. godini čija je ukupna vrijednost 15.590 eura. Na Poziv Grada pristiglo je deset prijava od osam braniteljskih udruga, pojedinačnih vrijednosti od 300 do 5.500 eura i svi su ocijenjeni pozitivno.
Projekti udruga branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata usmjereni su na promicanje vrijednosti Domovinskog rata, podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika te HRVI iz Domovinskog rata, aktivnosti obilježavanja obljetnica i datuma za samostalnost i suverenitet Republike Hrvatske i komemoracijske aktivnosti te jačanju kapaciteta udruga branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata te institucionalna podrška udrugama, navodi se u obrazloženju Odluke o raspodjeli sredstava koje je udrugama uručila gradonačelnica Anamarija Blažević.
- PIŠE: Pakrački list
- 965
U petak, 5. travnja 2024., u konferencijskoj dvorani Quella u Lipiku, održano je predstavljanje novog Fininog Razvojnog centra za umjetnu inteligenciju Lipik. Tom prigodom su potpisani sporazum o suradnji između Fine i Grada Lipika, te sporazum o suradnji između Fine i Centra za umjetnu inteligenciju (AI Center Lipik) Lipičke razvojne i turističke agencije LIRA. Na događanju su predstavljeni i HZZ-ovi vaučeri "Stručnjak za umjetnu inteligenciju".
Događanju su prisustvovali ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, predsjednik Uprave Fine Dražen Čović, gradonačelnik Lipika Vinko Kasana, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, voditeljica cjeloživotnog obrazovanja na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi doc.dr.sc. Mirjana Jeleč Raguž te ostali uglednici iz javnog i akademskog sektora.
Sporazum o suradnji između Fine i Grada Lipika potpisan je s ciljem suradnje na području razvoja projekata umjetne inteligencije, a onaj između Fine i Lipičke razvojne i turističke agencije LIRA će omogućiti uspostavljanje dvosmjernog transfera znanja i tehnologija, nastavnog procesa te procesa integracije polaznika AI Centra Lipik na tržište rada.
Predsjednik Uprave Fine Dražen Čović je u pozdravnom govoru zahvalio Gradu Lipiku i AI Centru Lipik na velikoj podršci i partnerstvu, te je istaknuo ciljeve suradnje: “Fina već petu godinu za redom nastavlja širiti svoju mrežu razvojnih centara diljem Hrvatske, a posebno smo ponosni što 15. Razvojni centar, koji će se baviti razvojem i implementacijom umjetne inteligencije, otvaramo upravo ovdje, u Lipiku. Zahvalni smo jer nas je Grad Lipik prepoznao kao pouzdanog partnera, a ujedno i tehnološku kompaniju koja razvija zahtjevna digitalna rješenja u okviru velikih nacionalnih projekata. Naš cilj je kroz zajedničku suradnju s AI Centrom Lipik ostvariti razvoj i implementaciju novih tehnologija u projekte od nacionalne važnosti, a time i pružiti potporu mladima za edukaciju, praksu i zapošljavanje u svojoj lokalnoj sredini.”
Podršku stvaranju prilika za razvoj lokalne zajednice pružio je i ministar Marin Piletić koji je posebno istaknuo i pohvalio Grad Lipik, koji je kao malo slavonsko mjesto, postao primjer i poticaj cijeloj Hrvatskoj: „Grad Lipik je primjer da kad se hoće, onda se i može. Sačuvati tradiciju, obnoviti porušeno iz Domovinskog rata, njegovati svoje simbole poput lipicanaca i lječilišta, a s druge strane odgovoriti na sve izazove novog doba. Kako mladim ljudima omogućiti nešto novo i kvalitetno, stvoriti nove vrijednosti i dobra na temelju znanja dobivenih u Lipiku, omogućiti sebi puno bolju egzistenciju i pokazati da jedna mala slavonska sredina može postati centar umjetne inteligencije ne samo Požeško-slavonske županije, nego čitave Hrvatske. Lipik danas razvija umjetnu inteligenciju, Daruvar robotiku, Novska gaming, a Petrinja je iskoristila mjeru HZZ-a za dodatna zanimanja i prekvalifikacije za tehnologiju dronova. Oni su primjer manjih hrvatskih gradova koji su iskoristili sve mjere i aktivnosti koje nude Vlada, grad, županija i pokrenuli projekte zbog kojih smo svi ponosni.“
Finini razvojni centri pozitivno utječu na razvoj lokalnih IT industrija, povezuju znanstvenu zajednicu i poslovni sektor, stimuliraju i generiraju razvoj inovativnih ideja, omogućuju studentima integraciju na tržište rada, a mladim talentima poslovnu priliku u njihovoj sredini.
Do danas je Fina otvorila 15 razvojnih centara: u Splitu, Osijeku, Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici, Zaboku, Kutini, Vukovaru, Rijeci, Požegi, Đurđevcu, Slatini i Varaždinu, a novootvoreni u Lipiku je prvi koji će se baviti razvojem digitalnih rješenja korištenjem umjetne inteligencije.
Ulaganjem u razvojne centre i kontinuiranim zapošljavanjem Fina nastavlja snažno podržavati razvoj IT sektora i stvaranje novih prilika za mlade stručnjake u Hrvatskoj.