- PIŠE: Pakrački list
- 566
Iz Lokalne razvojne agencije stižu objave novih mogućnosti potpora za poljoprivrednike.
Intervencija 75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika
Cilj ove intervencije je poticanje razvoja obnovljenog i inovativnog poljoprivrednog sektora. Povećanje udjela mladih poljoprivrednika kao i jačanje konkurentnosti njihovih poljoprivrednih gospodarstava temelj je za razvoj modernog i konkurentnog poljoprivrednog sektora Republike Hrvatske. Za strukturnu transformaciju hrvatske poljoprivrede neophodno je povećati proizvodnju proizvoda s većom dodanom vrijednošću uz primjenu novih i inovativnih tehnoloških rješenja.
Rok za podnošenje zahtjeva: 24. veljače do 4. travnja
Intenzitet javne potpore: 100 % ukupno prihvatljivih aktivnosti/troškova
Maksimalni iznos javne potpore: 75.000,00 EUR
Prihvatljivi korisnici: mladi poljoprivrednici koji su nositelji/odgovorne osobe u:
a) obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
b) obrtu kojem je poljoprivreda pretežita djelatnost upisana u obrtnom registru
c) trgovačkom društvu kojem je poljoprivreda glavna djelatnost u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (Područje A, Odjeljak 01, skupine od 01.1 do uključujući 01.6) upisana u Registru poslovnih subjekata koji se vodi pri Državnom zavodu za statistiku (isključujući trgovačka društva čiji su osnivači i vlasnici javnopravna tijela).
Intervencija 73.11. Potpora za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda
Predmet natječaja je dodjela potpore na temelju Pravilnika o provedbi intervencija za potporu ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. („Narodne novine“, br. 132/2023, 7/2027, 18/2024 i 145/2024)
Rok za podnošenje zahtjeva: 15. travnja do 18. lipnja
Intenzitet javne potpore: iznosi 50 % ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati do:
80% za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici iz članka 9. stavka 1. točke b) Pravilnika
85% za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva do 3.000 EUR SO do 15.000 EUR SO, a koji su ujedno mikropoduzeća.
Najniža visina javne potpore je 15.000,00 eura po projektu/korisniku, a najviša visina potpore po projektu/korisniku iznosi 3.000.000 eura.
Prihvatljivi korisnici:
a) fizičke i pravne osobe registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovoru koja je predmet ulaganja najmanje godinu dana u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu i upisane u odgovarajućim registrima za poslovanje s hranom životinjskog (uključujući hranu za životinje) ili neživotinjskog podrijetla najmanje godinu dana u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu ili
b) fizičke i pravne osobe koje nisu registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovoru koja je predmet ulaganja, ali su upisane u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu, izuzev korisnika u kojem status nositelja/odgovorne osobe ima mladi poljoprivrednik koji je zatražio uvećanje intenziteta potpore, koji u Upisniku poljoprivrednika može biti i kraće od godine dana u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu ili
c) proizvođačke organizacije priznate u skladu s posebnim propisima koji uređuju rad proizvođačkih organizacija do trenutka podnošenja zahtjeva za potporu.
- PIŠE: Pakrački list
- 914
piše: Marijan Lukić - Luky
... definitivno su nas stigli hladni i tmurni zimski dani. No kako to na žalost uslijed klimatskih promjena biva, bez snježnog pokrivača u većem dijelu zemlje ovih dana (izuzev Like i Gorskog Kotara). Uz poneki donesen miris sjeverca sa Sljemena sjetih se jedne zimske i snježne moto pustolovine iz siječnja 2022. Dan nije bio pretjerano hladan, Sunce je davalo dovoljno topline, provocirala me avantura zimske vožnje. Odlučih krenuti prema našoj napaćenoj Banovini. Banovina, oduvijek je bila rijeka hrvatskih suza.
... cilj: utvrda Gvozdansko, hrvatski Alamo. Hladnom cestom put me laganom i opreznom vožnjom vodio kroz potresom ranjenu Petrinju i okolicu, preko Gline u smjeru Dvora. Spomenuh već topao siječanjski dan, a oko podneva je bilo i iznad deset stupnjeva. Omogućilo mi je to sigurnu vožnju na dva kotača. Cesta nakon Gline sve lošija s puno izmjena osojnih i prisojnih strana na prometnici. Cesta nije zaleđena, ali sa dosta pijeska i rupa, pogotovo u s. Brezovo Polje. Ni sam nisam bio svjestan povijesnog značaja ove utvrde, a pogotovo herojstva njenih branitelja. Stoga ću citirati ženinu kolegicu s posla u jednom mailu nakon što je pročitala zapis(e) o Gvozdanskom na mom blogu:
Poštovane mame i tate, bake i djedovi,
Šaljem vam kratku crticu iz naše bogate i mučne povijesti, koju, sigurna sam, niste učili, kao ni svi mi bivši "pioniri".
Zato podučite svoju djecu, neka oni od malena znaju pravu istinu hrvatske povijesti.
Zašto im nuditi priče o vilama i mnoge druge izmišljotine iz raznih krajeva svijeta, kad imamo originalne povijesne priče o hrabrim hrvatskim ratnicima, koje nema nitko drugi.
Pozdrav,
T****a
Hvala gđi. T na dijeljenju zapisa.
... ovo je moja treća posjeta Gvozdanskom. Prva dva puta nisam našao puta do utvrde, nisam niti imao koga pitati u gotovo raseljenom selu. Prva posjeta zbila se davno nakon službenog puta Dvoru i Hrvatskoj Kostajnici, a druga prije dvije-tri godine tijekom vožnje sa mojim bivšim Kawasaki ZRX-om. No tada sam pogrešno odlutao tamošnjim makadamskim putem, vrijeme me stiskalo pa nisam našao smjer kretanja prema utvrdi te razočaran otišao dalj voziti.
... treća sreća se kaže! Dan ranije "guglanjem" sam se bolje pripremio, istražio smjerove kretanja i otišao s osjećajem uspješna puta prema hrvatskom Alamu. Užasna je činjenica kako su utvrda i selo Gvozdansko dva puta stradavali u Božićne dane. Prvi puta od Turske sile, a drugi puta od četničke koljačke horde četrdesetih godina prošlog stoljeća. Treći puta mještani su opet stradali od noža srbočetničkog bijesa i mržnje. Spomenik uz glavnu cestu svjedoči tim stravičnim povijesnim događajima. O zločinačkom genocidu na Božić 1941. podsjeća nas niz obiteljskih imena sa ukupno 55 popisanih žrtava na spomeniku. Treba istaknuti genocid nad obitelji Grabarević, kojih je 13-tero stradalo 1941. a još dvoje 1991; kada se zločin u Gvozdanskom ponovio u kući Josipa Grabarevića preko puta spomenika.
... lijevo od spomenika sada se nalazi ograda i prvi putokaz prema utvrdi. Vodi do obnovljenog mosta koji je dugo bio srušen i činio prvu prepreku obilasku iz pravog smjera. Druga prepreka bila je zarasla vegetacija. Sve su to nakon mojih neuspješnih posjeta uredile vrijedne ruke domaćina, člana stradale, poklane obitelji bačene u zapaljenu kuću tijekom stravičnih događaja u Domovinskom ratu. Nakon što prijeđete drveni most preko potoka Žirovnice prema utvrdi vas vodi sada odlična markacija, očišćen put i petnaestominutni, dijelom vrlo strm i sklizak uspon. Tragovi!
... ajmo sada malo o povijesti utvrde i o herojskoj obrani u boju protiv Turaka. Najdulji hrvatski ep napisan je 1940. godine. Zove se Gvozdansko i posvećen je njegovim braniteljima. Objavljen je tek 2000. godine. Kakvu to priču čuvaju zidine Gvozdanskog? *Točna godina izgradnje utvrde nije poznata, ali većina povjesničara smatra da je počela u drugoj polovini XV. stoljeća. Naime, knez Petar II. Zrinski (oko 1435. – 1493.), dobio je 1463. od hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina (1443. – 1490.) dopuštenje za eksploataciju rudnih bogatstava na području oko Gvozdanskog. Samo naselje prvi se put u pisanim dokumentima spominje oko 1488., a kaštel 1509. godine. Petrovi nasljednici Nikola III. (1489. – 1534.) i Nikola IV. (1508. – 1566.), ondje su iskapali srebro i počeli kovati vlastiti novac. Posada utvrde trebala je štititi rudnik.
*Osmanlijska vojska još prije 1540. počela je sve češće upade iz bosanskog sandžakata na područje Pounja, a neki od njih završavali su uspješnim osvajanjem tamošnjih utvrda. Najprije je 1538. pala Dubica, da bi istu sudbinu 1556. doživjela Kostajnica i utvrda Novigrad u današnjem Dvoru. Nakon toga zabilježeni su i prvi napadi na utvrdu Gvozdansko. Prvi pokušaji zauzimanja Gvozdanskog zbili su se već 1561., kad je Malkoč-beg u dva navrata neuspješno napao utvrdu. Za uspjeh branitelja utvrde ključna je bila pomoć postrojbi Ivana Lenkovića (umro 1569.), vrhovnog kapetana Hrvatske i Slavonske krajine.
*Neuspjesi u zauzimanju Gvozdanskog doveli su do reorganizacije osmanlijskog vojnog vrha i same strategije napada. Kako bi dovukli teško topništvo i što više snaga blizu utvrde, Osmanlije 1577. podižu most na Uni. Osim toga, na čelo vojske dolazi bosanski sandžak-beg Ferhad-paša Sokolović (umro 1590.). Njegova taktika osvajanja Gvozdanskog bazirala se na osvajanju drugih obližnjih utvrda, a ako to nije bilo moguće, na blokiranju svih putova od njih prema Gvozdanskom, kako bi onemogućili braniteljima opskrbu hranom, vodom, naoružanjem i eventualno ljudstvom. Osmanlijske snage znale su da je zadnja opskrba utvrde provedena krajem ljeta 1577. i da nije bila dostatna za preživljavanje zimske opsade. Stoga, suprotno ratnim običajima tog doba da se za napad čeka proljetno doba, odlučuju napasti već 3. listopada 1578. godine. Raspolagali su s oko deset tisuća vojnika i teškim topništvom koje je, među ostalim, uključivalo sedam velikih topova čija je razorna moć bila koncipirana za rušenje čvrstih kamenih bedema. Hrvatske snage bile su znatno malobrojnije od neprijateljskih: Gvozdansko je branilo svega tristotinjak vojnika, od kojih je tek šestina bila profesionalna, a ostali su bili uglavnom bivši rudari. Na čelu obrane stajali su satnici Damjan Doktorović, Juraj Gvozdenović, Nikola Ožegović i Andrija Stepšić. Zahvaljujući dobroj taktičkoj pripremi i racionalnoj uporabi streljiva, branitelji su uspješno odolijevali početnim osmanlijskim napadima. Loše vijesti za branitelje stigle su 20. listopada 1577., kad je javljeno da je pala utvrda Zrin, što je značilo da će Osmanlije još više stegnuti obruč oko Gvozdanskog.
*Kako su temperature svakim danom postajale sve niže, osmanlijska vojska bila je sve nervoznija i iscrpljenija lošim vremenom, a konji su počeli ugibati od hladnoće, Sokolović je odlučio prekinuti taktiku iscrpljivanja i krenuti u konačni napad. Tako je 10. siječnja 1578. počela posljednja etapa bitke za utvrdu Gvozdansko. Branitelji su u iduća tri dana ponovno odbili nekoliko juriša, međutim, zbog potpunog nedostatka baruta daljnji otpor bio je nemoguć. Tako su 13. siječnja 1578., nakon sto dana opsade, osmanlijske snage konačno zauzele utvrdu. Prema ondašnjim kroničarima, ulazak u dvorište Gvozdanskog zgrozio je Ferhad-pašu Sokolovića i njegove vojnike. Mrtvi i ranjeni hrvatski branitelji ležali su posvuda, a većina od svega tridesetak preživjelih bila je neuhranjena i s teškim ozeblinama. Kao znak poštovanja prema neprijatelju i njegovu junačkom otporu, Sokolović je zapovjedio da se pronađe svećenik koji će prema običajima katoličke vjere i uz vojne počasti na grobljima obližnjih zauzetih sela pokopati sve mrtve hrvatske branitelje.
... tijekom ove posjete zatekao sam unutar kule ostavljeni cvjetni aranžman. Neka čuva spomen na hrabrost branitelja utvrde koja je dobila naziv po istoimenom selu podno utvrde. No gvozd je i zastarjela riječ za šumu. Pronalazimo je u nazivima raznih lokaliteta u Hrvatskoj. Međutim, njezino dodatno značenje jest nalazište ruda.
Bitka za Gvozdansko dugo je, zbog trijumfalne Bitke kod Siska koja je uslijedila 1593. godine, ostala na marginama hrvatske vojne povijesti. Danas se, međutim, u historiografskim krugovima sve više mjesta pridaje istraživanju tog veličanstvenog otpora osmanlijskoj ekspanziji na našim prostorima. * Tekst: Josip BULJAN
... stvarno je mizeran spomen Gvozdanskog u našoj bližoj i daljnjoj povijesti. Gospođa T imala je pravo napisavši prijateljima mail sa željom učenja i upoznavanja ovih povijesnih vrednota našeg naroda. Zanimljivu knjigu napisao je i g. Damir Borovčak: Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora (VN, Zagreb 2012.).
... isplatilo mi se malo smrznuti, nadisati svježeg zraka u netaknutoj prirodi. Saznati puno više o našoj povijesti. Posjetio sam uz put i crkvu Svetih Filipa i Jakova (iz 1334.) koju su su Turci srušili 1578. Također je od spomenutih bradatih stvorenja stradala 1941. te u Domovinskom ratu. No trebalo bi puno više teksta, slika i prostora za opisati viđeno. Emocije su izmaštale krikove iz svih tih bitaka. Osjetio sam boli ranjenih, umirućih, osakaćenih. Vječna slava i hvala svim herojima Gvozdanskog kroz burnu nam povijest.
... valjalo mi je nakon dva,tri sata šetnje, lagano promrzlom sjesti na motor okovan injem sa okolnog drveća i ponijeti uspomene kući.
Izvori navedeni na poveznicama:
https://lukylipik-vrijemeodluke.blogspot.com/2022/02/oci-pune-hrvatske-gvozdansko-crkva.html
https://lukylipik-vrijemeodluke.blogspot.com/2022/01/oci-pune-hrvatske-gvozdansko-utvrda.html
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1195
Završetkom građevinske sezone 2024. godine odlučili smo potražiti uvid u presjek iste od glavne i odgovorne osobe, Marijana Malogorskog, diplomiranog inženjera cestovnog prometa koji je prije tri godine i četiri mjeseca postao pročelnikom Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalne djelatnosti u pakračkoj gradskoj upravi. Od prvog dana uhvatio se u koštac sa svim zadatcima koji su ga dočekali te za njega radni kolege imaju samo riječi hvale. Kroz njegove ruke prošlo je mnoštvo projekata, odrađeno je što prometnih, što građevinskih zahvata i poslova te smo ga za izdanje Pakračkog lista u prosincu između ostalog upitali koje bi izdvojio kao najznačajnije za naš grad Pakrac, koliko je kompletirano ove godine te kada možemo očekivati završetak radova na Spahijskom podrumu.
Kako ocjenjujete uspješnost ovogodišnje građevinske sezone?
Ocijenio bih je ocjenom vrlo dobar, uvijek ostaje gorući problem s kašnjenjem izvođača radova vezano za rokove izvođenja radova što nam uvelike otežava situaciju, njihov nedostatak adekvatne radne snage, ali to je već opće poznata priča.
Je li bila bogatija nego prethodnih godina?
Grad ima ambiciju da svaka naredna godina bude bogatija kako Vi kažete nego prethodna, tako da mi je teško dati precizan odgovor na to pitanje, sve je vidljivo na terenu koliko se radi, a smatram da se jako puno radi za dobrobit svih nas.
Aglomeracija najznačajniji projekt kojeg je Pakrac proveo
Jedan od većih odrađenih projekata bila je aglomeracija, u kolikoj mjeri je bila iscrpljujuća i jeste li zadovoljni obavljenim radovima?
Projekt je bio vrlo iscrpljujući i zahtjevan, kako nama, tako i Vodama Lipik d.o.o. kojima je to bio dosad najveći izazov i koji su bili nositelji projekta. Ono zbog čega smo vrlo ponosni je da smo obnovili veliki dio prometnica novim asfaltnim zastorom u što smo uložili znatna financijska sredstva. Zadovoljni smo obavljenim radovima.
Koje projekte ili projekt biste izdvojili kao najznačajnije/i od Vašeg dolaska u gradsku upravu?
Uz projekt aglomeracije, istaknuo bih projekt rekonstrukcije i opremanja Spahijskog podruma, projekt rekonstrukcije prometnice i pripadajućih površina u dijelu ulice Josipa Jurja Strossmayera i trgu bana Josipa Jelačića u Pakracu, a vrlo važan dio tog projekta je kružni tok koji je uvelike riješio prometne probleme u ovom dijelu grada te projekt „Vodoopskrbne i kanalizacijske mreže gospodarske zone 1 u Pakracu“.
Koliko ih je dovršeno ove godine? Kada je očekivan završetak radova na Spahijskom podrumu?
Otprilike desetak većih i nekoliko manjih projekata. Rekonstrukcija Spahijskog podruma predviđena je u siječnju 2025., a opremanje istog u svibnju 2025. godine.
Znamo da Grad nije kooperant u financiranju i izvođenju radova u vezi novog Spara nego je samo prodao zemljište, no znate li u kojem bi roku investitor trebao završiti radove jer teku podosta brzo? U kojoj je fazi izgradnja Pivca na Jugu pored sadašnjeg Spara?
Nije zahvalno davati informacije vezano za projekte koji nisu projekti Grada Pakraca, ali o trenutno dostupnim informacijama od predstavnika koji sudjeluju u izgradnji „novog“ Spara otvorenje se očekuje početkom 2025. godine. Što se tiče tvrtke Pivac pripremni radovi su u tijeku i njihova želja je završiti tijekom sljedeće godine. Vesele nas sve investicije na području našega grada jer daju dodatnu vrijednost te se u budućnosti nadamo da će ih biti još, a samim time se i povećava mogućnost zapošljavanja na našem području što je vrlo značajna stvar za naš grad i naše sugrađane. S investitorima na našem području imamo vrlo dobre kontakte i tako će biti i u budućnosti.
Imate li uvid u broj prometnica koje je po apelima Pakračana potrebno sanirati i asfaltirati?
Puno je zahtjeva građana koji nam svakodnevno pristižu u naš upravni odjel (teško je to pobrojati), puno toga smo riješili i planiramo u budućnosti rješavati što je ovih proteklih godina i vidljivo na terenu, ali sve će ovisiti o proračunskim mogućnostima i prioritetima Grada Pakraca.
Još dva teniska terena na Dan Grada Pakraca
Što se tiče sportskih investicija, uvelike napreduju radovi na dva nova teniska terena, kada možemo očekivati otvorenje? Kad kreće proces izgradnje nove kuglane?
Otvorenje teniskih terena je planirano povodom obilježavanja Dana Grada Pakraca, odnosno blagdana svetog Josipa. Što se tiče nove kuglane u tijeku je ishođenje projektno-tehničke dokumentacije koju ćemo aplicirati na natječaje za prijavu tog projekta kako bismo mogli krenuti u izgradnju.
Novi kružni tok ispred zgrade pakračke lokalne samouprave izazvao je vrlo pozitivne reakcije građana, postoje li vizije i planovi na kojoj bi još lokaciji bio svrsishodan?
Što se tiče nerazvrstanih cesta koje su u našoj nadležnosti, kružni tok je planiran na spoju ulica Alojzije Janković, Osječke i Vukovarske ulice (u tijeku ishođenje projektno-tehničke dokumentacije). Smatram da bi bio svrsishodan i na križanju državnih cesta D5 i D38 kod Hotela Pakrac te na križanju državne ceste D5 i ulice Pilanski put. Upućivali smo apele prema Hrvatskim cestama u nekoliko navrata. Dosad nije postignut dogovor s Hrvatskim cestama oko toga, ali nadamo se da će ako bude moguće uzeti naše prijedloge u obzir prilikom izrade projektno-tehničke dokumentacije za rekonstrukciju državne ceste D5 na dionici Omanovac-Pakrac-Lipik.
Hoće li biti radova i oko parkirališnog prostora između zgrada lokalne samouprave i policije?
Zasad neće biti radova dok ne završe arheološka istraživanja, nakon čega ćemo biti pametniji.
Prijašnjih godina uklonjen je određen broj ruševina. Koliko još imamo pripremljenih rješenja i kada možemo očekivati nove akcije snaga HV-a?
Imamo preko 30 pripremljenih rješenja za uklanjanje ruševina, stalno smo u kontaktima s MORH-om, ali nemamo još točnu potvrdu kada bi mogli doći na naš teren.
Zima nas je i ove godine „pomazila“ s nedostatkom snijega, no ukoliko nastupi u sljedećim danima, naša zimska služba je spremna?
Naša zimska služba je spremna, vozila i izvođači radova su konstantno u pripravnosti, kada se ukaže potreba pravovremeno ćemo reagirati.
Imate li koju omiljenu anegdotu koju ste doživjeli na poslu?
Kada smo nedavno imali volontersku akciju čišćenja našega grada Pakraca u suradnji s osnovnom, srednjom školom te uz djelatnike Grada Pakraca još nekoliko udruga s našeg područja da ih sve ne nabrajam te im se ovim putem puno zahvaljujem, upitao sam učenike koje sam vodio kroz grad koji je bio razlog da se prijave na akciju čišćenja grada? Odgovor je bio: bolje tu hodati okolo, nego sjediti u školskoj klupi, to me vratilo u dane kada sam bio školarac, mislim da smo većina tako razmišljali.
Imate li nešto za izdvojiti, a da već nismo spomenuli u dosadašnjem razgovoru?
Puno je stvari koje prolaze kroz naš Upravni odjel, ali ne bih sada ništa izdvajao, osim što bih ovim putem pohvalio i svoje službenike Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalne djelatnosti u kojem se predano i odgovorno radi vrlo kompleksan posao.
- PIŠE: Pakrački list
- 703
Vlada Republike Hrvatske najavila je ovu 2025. godinu kao „Godinu obilježavanja 1100. Obljetnice Hrvatskog Kraljevstva“, što pruža priliku za isticanje bogate hrvatske kulturne i povijesne baštine, od jezika i umjetnosti pa do arhitektonskih dostignuća koja su obilježila proteklih 1100 godina.
Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ predvodnik obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva
Jedan od ključnih pokretača obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva jest Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, jedna od najstarijih i najuglednijih kulturnih udruga u Hrvatskoj, osnovana 1905. godine. Družba se više od stoljeća posvetila očuvanju povijesne i kulturne baštine te promicanju hrvatskoga identiteta. Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ pokrenula je inicijativu za obilježavanje 1100. Obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva još u srpnju 2021. godine, a Meštarski zbor (upravno tijelo Družbe) je na svome sijelu, održanom u Gospiću 29. listopada 2022. godine, donio odluku o osnivanju Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. Obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine, koje se sastoji od 30-ak članova Družbe, od sveučilišnih profesora, umjetnika do arhitekata i investitora.
Podrška Hrvatskog sabora i Vlade RH
Povijesni trenutak dogodio se 14. ožujka 2024. godine, kada je Hrvatski sabor jednoglasno prihvatio prijedlog Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matice hrvatske da se 2025. godina proglasi „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva“. Ovo rijetko viđeno političko jedinstvo, odobreno sa 127 glasova „ZA“, dodatno je potvrdila podrška Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Planovi i projekti u pripremi
Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ do sada je predložila 37 projekata povezanih s obilježavanjem 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva (više informacija ovdje: https://1100.dbhz.hr/), dok su i brojni novi projekti u fazi pripreme. Projekti uključuju istraživanja, izložbe, publikacije, obnove povijesnih lokaliteta i spomenika te druge kulturne i obrazovne programe. Družba također surađuje s državnim institucijama, lokalnim vlastima, kulturnim organizacijama te brojnim udrugama kako bi osigurala što širu uključenost i prepoznatljivost ovog važnog događaja.
Poziv na podršku i financiranje
Kako bi uspješno realizirala planirane projekte, Družba procjenjuje da će za aktivnosti biti potrebno osigurati oko 700.000 eura. Pozivaju se svi građani, poduzeća i potencijalni donatori da podrže ove vrijedne inicijative. Financijska podrška pomoći će očuvanju hrvatske povijesti i kulture te osigurati trajnu ostavštinu za buduće generacije.
„Godina obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva“ donosi priliku za jedinstveno povezivanje povijesti, kulture i identiteta hrvatskoga naroda, naglašavajući njegovu povijesnu važnost na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Tekst i fotografija: Marija Ružić
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 7660
Lota Krenek iz Pakraca, prva je pakračka beba rođena u ovoj godini u pakračkom rodilištu. Malena Lota, majke Jelene i oca Šimuna, rođena je 2. siječnja u 8.41 sati, težine 3670 g i 48 cm dugačka, a mala Pakračanka drugo je dijete ove mlade obitelji te će uz dvogodišnjeg brata Donata dodatno obogatiti obitelj Krenek.
Novu sugrađanku danas je u pakračkom rodilištu posjetila gradonačelnica Anamarija Blažević i darivala prigodnim poklonom te bonom u iznosu od 150 eura, a sretnim roditeljima poželjela je puno mira i odmora te da prenesu pozdrave Lotinom bratu Donatu, dok je novom članu obitelji poželjela najviše zdravlja i sretno djetinjstvo. Kako je rekla majka Jelena, termin poroda bio je 7. siječnja, a djevojčica je odlučila malo požuriti te carskim rezom doći na svijet dan nakon nove 2025. godine. Malenu Lotu dočekali su dr. Nikola Balja i Sandra Pagon te primalja Ena Nožarić.
Lota je prva beba rođena u pakračkom rodilištu u 2025. godini, a u prošloj godini rođeno je 380 djece (207 djevojčica, identično kao i prošle godine te 173 dječaka), dok je od toga 87 s područja Požeško-slavonske županije.
- PIŠE: Pakrački list
- 879
U srijedu 8. siječnja 2025. počinje isplata mirovina za prosinac 2024. godine korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, obavijestili su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Dodatne informacije možete dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na info telefonima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 01/45 95 011 i 01/45 95 022 te na internetskoj stranici - www.mirovinsko.hr.