SKUPŠTINA OBRTNIKA PAKRACA I LIPIKA Udruženje nastavlja punom parom, broj obrtnika u stalnom porastu
- PIŠE: Franjo Delač
- 1006
Sedma sjednica Skupštine obrtnika Pakraca i Lipika održana je sinoć, 6. prosinca u prostoru Udruženja, u Domu obrtnika u Pakracu. Nakon otvaranja sjednice, predstavljen je zapisnik sa 6. sjednice koja je održana 5. lipnja, iz kojega je između ostaloga vidljivo kako Matea Čop više neće sudjelovati u radu Nadzornog odbora, budući da je u međuvremenu prestala obavljati djelatnost obrta.
Sinoćnju sjednicu vodio predsjednik je Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika, Marko Štor, uz dopredsjednika Davora Lepku i zapisničarku Anu Jakša, a prisustvovali su joj i predstavnici Udruženja obrtnika Požega, na čelu s predsjednikom Zlatkom Špirancem.
Na skupštini su između ostaloga usvojene izmjene i dopune financijskog plana za 2024. godinu koje su donesene zbog prilagođavanja stvarnom stanju u odnosu na plan, pri čemu je velika razlika nastala na strani prihoda, posljedično činjenici kako je PSŽ kroz svoj projekt sufinancirala manifestaciju Grahfest s 4000 eura. „S obzirom da nas je sufinancirala županija, smanjile su se neke druge donacije institucija i naših partnera koje smo imali ranijih godina. U odnosu na 2023., malo su se povećali prihodi od komorskog doprinosa koji su sad planirani u iznosu od 10600 eura. To je posljedica činjenice kako za neke obrte završava period od dvije godine tijekom kojih nisu plaćali komorski doprinos i da imamo veći broj obrta koji su se u međuvremenu otvorili“, rekla je Jakša, dodajući i kako se novi financijski plan za 2025. godinu generalno bazira na brojkama koje su ostvarene u 2024.
„Jedan od najbitnijih zadataka Udruženja obrtnika jest uključivanje u organizaciju i provođenje manifestacija na lokalnom nivou, a kroz sudjelovanje na srodnim manifestacijama drugih obrtničkih komora i udruženja na lokalnom nivou. I dalje se očekuje dobra suradnja s Gradom Pakracem u vidu organiziranja sajma Slavonski banovac i Grahfesta, kao i Lipikom kroz sudjelovanje na tradicionalnoj Fišijadi, Sajmu cvijeća i Božićnom sajmu“, rekao je Štor. Budući da je većina obrtničkih djelatnosti uslužnog karaktera, a djelokrug poslovanja najvećim se dijelom svodi na lokalnu razinu, Udruženje će nastojati osigurati nastup što većeg broja obrtnika koji će sugrađanima prezentirati svoje proizvode i usluge.
Udruženje će nastaviti organizacijski i financijski sudjelovati svojim proizvodima i uslugama na drugim sajmovima i događajima, a planiraju i okupiti obrtnike za posjete prijateljskim udrugama te sudjelovati na njihovim događajima, kao i na drugim događanjima za koje će članovi imati interes. „U području obrazovanja svake godine posjećujemo školarce pri kraju školske godine gdje nas nekolicina prezentira naše djelatnosti i pokušava dati neke smjernice u njihovoj pripremi za srednju školu“, dodao je predsjednik.
Brigita Ražov nova administratorica Udruženja
Jakša je obavijestila kako Udruženje po novom ima zaposlenog administratora koji će ponedjeljkom i četvrtkom od 8 do 12 sati biti dostupan svim postojećim i budućim obrtnicima za sve potrebne informacije. Dopredsjednik Lepka precizirao je kako se radi o Brigiti Ražov, s kojom će Udruženje biti još nešto efikasnije, a zahvaljujući kojoj će se sve tražene informacije sad moći dobiti u samom Domu obrtnika.
Štor se još jednom osvrnuo za ovogodišnji Grahfest koji je bio jedan od najjačih dosad, pri čemu je još jednom naglasio kako je sufinanciranje od strane županije izuzetno dobro došlo, uz izražavanje nade kako će se ono i nastaviti. Pritom je pozvao obrtnike da se iduće godine u još većem broju jave za volontiranje, jer dodatna pomoć uvijek dobro dođe.
Jakša je za kraj obavijestila kako je na dan 2. prosinca u Udruženju obrtnika Pakraca i Lipika bilo aktivno 252 obrtnika, što je 21 obrtnik više u odnosu na isto vrijeme prošle godine. U toku godine zatvoreno je 24 obrta, jedan je preseljen, a 23 su odjavljena. Muških vlasnika obrta ima 179, dok je žena 73. U kategoriji do 30 godina starosti ima 47 obrtnika, dok je najveća skupina obrtnika u dobi od 41 do 60 godina, pri čemu ih ima i u kategoriji od 60+, njih šestero. Štor je pridodao kako će Grad Pakrac i iduće godine provoditi program potpore za obrtnike, doduše u nešto izmijenjenom obliku, a istaknuo je i kako je povećana granica za ulazak obrtnika u sustav PDV-a na 60 tisuća eura.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1523
Tajana Kovačević Kovačić, profesorica sociologije, rođena je 24. travnja 1988. godine u Bosanskoj Gradišci. Ime je, otkriva, dobila po junakinji iz knjige „Plameni inkvizitori“ Marije Jurić Zagorke, čije je knjige njena majka voljela čitati. „Djetinjstvo mi je započelo u selu Gređani, u blizini Okučana. Bilo je vrlo zanimljivo, a iz Gređana u Bosansku Gradišku preselili smo se kad sam imala pet godina te sam u Gradišci nastavila svoje odrastanje. Živjela sam s mamom i bratom Srđanom koji danas ima 30 godina“, započinje Tajana svoju priču. Svakodnevno su, kaže, boravili kod bake i djeda, uvijek su tu negdje bili i teta i tetak, pa su se tako nekako u krugu šire obitelji uvijek i družili, zajedno su ljetovali, provodili ljetne raspuste, zbog čega smatra kako je proživjela jedno kvalitetno djetinjstvo.
Kad je znala razgovarati s mamom o svojim željama u vezi toga što želi biti kad odraste, njen bi odgovor bio da će pomagati ljudima. „U tom trenutku nisam znala što to zapravo znači. Oduvijek sam bila empatična i senzibilna na npr. siromaštvo ili općenito ljude koji trebaju pomoć, u takvim trenutcima osjetila bih da trebam pomoći. Kad sam na kraju srednje škole razmišljala o tome što ću upisati, htjela sam da to bude nešto gdje ću pomagati ljudima“, kaže. Za prijemni je ispit na fakultetu u Banjaluci odabrala psihologiju, na koju se u to vrijeme na svoju žalost nije uspjela upisati, jer bila je prva ispod crte. Vidno razočarana, nakon toga odlučila je pokušati upisati nešto srodno, pa je na drugi rok otišla na sociologiju, gdje je tada i prošla, na kraju se zapravo u njoj i pronašla i bez problema diplomirala.
Nakon sociologije upisala je magisterij na odsjeku studija za socijalni rad, smatrajući da je to nešto najsrodnije studiju sociologije. Položila je sve ispite, a ostao joj je samo magistarski rad koji na kraju nikad nije napisala, najviše zbog toga što za tim nije imala potrebe, jer posao koji je radila nije to zahtijevao. „S tog magisterija odnijela sam znanje. Imali smo puno prakse koja mi je kasnije koristila u poslu, dakle definitivno nije bilo uzalud“, kaže Taja. I srednja ekonomska škola, smjer ekonomije, prava i administracije, poslužila joj je kao vrlo dobra podloga za sve što je kasnije u poslu radila.
Iz studentskih dana
Sudbinski susret u Banjaluci
„Studentski dani bili su mi najljepše razdoblje mladosti u kojemu sam imala sve vrijeme svijeta za sebe. U isto vrijeme paralelno se puno učilo, ali i puno izlazilo, uživalo u mladosti. Smatram da se kroz to razdoblje jako puno izgrađujemo kao ličnosti, kao osobe, pronalazimo se u nekim stvarima u kojima se možda nikad dotad nismo vidjeli“, smatra, dodajući kako bi voljela da njena djeca jednog dana okuse to isto. Imala je jednu grupu od šest bliskih prijatelja s kojima se družila i koji su činili dobar tim, međusobno si pomagali, jedni druge gurali i svi istovremeno diplomirali.
Supruga je upoznala u Banjaluci nakon slučajnog susreta na jednoj proslavi, upravo u vrijeme kad je krenula studirati. Tad mu je dala do znanja da mora završiti fakultet i da joj je to u tom trenutku ono najvažnije. Ubrzo su započeli vezu i narednih sedam godina proveli u vezi na daljinu. „Na kraju smo se vjenčali, to je bila sudbina“, vjeruje Taja. U vrijeme hodanja čuli su se telefonski, porukama, a nekad bi se vikendom i vidjeli. Imala je tada puno studentskih obaveza i ne previše slobodnog vremena. Osim toga, pojašnjava kako je odrasla u vrlo tradicionalnoj obitelji u kojoj su se dobro znala pravila. Nije puno izlazila, a mama joj je bila vrlo strog roditelj. Njen Slavoljub već tad je dosta radio, ali oboje su bili jako ozbiljni u vezi svojeg odnosa, a ljubav ne poznaje granice, dodaje.
Nakon što je završila sa studijem, prve zamolbe za posao predala je u Pakrac. U pitanju je bilo čak 20 zamolbi za posao. Na prvom razgovoru za radno mjesto u udruzi Latica imala je preko 100 protukandidata. „U to vrijeme paralelno su se na ovim područjima oformljivale Latica i Inkluzija, a na tom prvom razgovoru primili su nas tri djevojke sa završenim fakultetima – i tako sam počela raditi“, kaže. Tri mjeseca nakon toga Slavo i ona su se vjenčali, a u to vrijeme se i preselila kod njega.
Na dan vjenčanja u Lipiku
„Odrasla sam u centru grada, gdje sam provela cijelo djetinjstvo i mladost, ali redovno smo, gotovo svakodnevno išli na ranč kod bake i djeda. Meni selo nije bilo strano ni tada, a i oduvijek me privlačio seoski život, mada sam u tim mladim danima mislila kako on podrazumijeva samo mir, dok u stvarnosti seoski život sa sobom povlači puno toga“, kaže, pojašnjavajući kako seosko domaćinstvo donosi i što se sve na njemu nalazi, od životinja do vrtova, biljaka i raznih nasada koje treba njegovati i održavati. U svakom slučaju, kaže kako je sve to vrlo zanimljivo i dinamično, a svakako joj nikad nije dosadno.
10 godina u „Latici“
Preseljenje u drugu državu nije joj teško palo jer ovdje se ne osjeća strancem. „Neki ljudi koji me ne poznaju često se začude otkud sad ja odjednom tu. Nisam stranac, moj otac i čitava pokoljenja s tatine strane su Slavonci, ovdje su živjeli, tako da se ja ne osjećam kao netko tko ovdje ne pripada“, pojašnjava. Kao polu-Slavonku, taj ju je dio uvijek vukao ovamo i zato nije imala osjećaj da se seli u drugu državu. Osim toga, imala je i državljanstvo, a i srce ju je uvijek vuklo na ovu stranu. Upoznavši supruga, to se zapravo i obistinilo te je na kraju na svoju radost i došla živjeti ovdje.
Posao u Latici bio joj je prvi posao, prvo radno iskustvo. Onamo je došla raditi izravno s fakulteta, a tad je imala 25 godina. „Imala sam divnu predsjednicu, Radmilu Relić Zerdin, koja me puno toga naučila. Bilo je tu divnih ljudi koji su se trudili i uputili me u sve ono što je bilo najbitnije da bih posao mogla obavljati kako treba. Voljela sam taj posao, puno sam tu naučila, puno ljudi upoznala, a to mi je bilo važno s obzirom da sam tek došla u novu sredinu“, prisjeća se. Radila je na puno projekata i tako stekla dosta iskustva.
Dodatno su je, kaže, obogatili korisnici Udruge koji su divni, posebni ljudi, a njen je glavni cilj tada bio uključiti ih u zajednicu i povećati njihovu vidljivost. „To mi je bilo zanimljivo, jer i ja sam bila netko nov u zajednici tko se u nju tek trebao uključiti, upoznati, steći neki novi krug prijatelja osim supruga i njegove šire obitelji“, dodaje. Vrlo brzo je kroz taj posao upoznala širok krug ljudi, stekla brojna pozitivna iskustva. Posao je zahtijevao da se kreće po gradu, između općine, pošte i drugih institucija, gdje je upoznala mnoge ljude, što joj je olakšalo daljnji život u zajednici. „Sve se to događalo kroz moj posao koji je bio zaista divan“, prisjeća se.
Milica i Stefan, odlikaši i ljubitelji glazbe
Tajana i Slavoljub imaju dvoje krasne djece, Milicu (10) koja je četvrti i Stefana (7) koji pohađa drugi razred. „Imam jako pozitivna iskustva iz komunikacije s njihovim učiteljicama. Škola je divna, provode brojne aktivnosti i projekte. Milica i Stefan su odlikaši te oboje idu u glazbenu školu. Milica je završila prvi razred glazbene škole, svira tamburu brač i član je gradskog orkestra. Stefan ide na početnički solfeggio. Zanima ih glazba, koju i sama jako volim. Bila sam dio Lipičkog gradskog zbora i kroz taj zbor upoznala sam jako puno ljudi“, kaže, dodajući kako su puno nastupali, a sa zborom je pjevala na brojnim manifestacijama.
U Šeovici ima desetak osnovnoškolske djece koju svakodnevno prevozi školski autobus. „Trudimo se na neki način oživjeti mjesto u kojemu živimo. Trenutačno sam član školskog vijeća roditelja. Na vijeću dobijemo puno informacija iz prve ruke od ravnateljice i ostalih zaposlenika škole koje naknadno prenosimo roditeljima na prvom sljedećem roditeljskom sastanku. Vijeće roditelja ima veliku ulogu i svake je godine na sve višem nivou, što mi je zaista drago. Informacije na kraju dođu do roditelja i sve se nedoumice mogu vrlo lako riješiti“, kaže.
Milica i Stefan
Smatra kako je Pakrac jako siguran za odgajanje djece, citirajući našu gradonačelnicu, „grad po mjeri čovjeka“. „Grad je divan, imamo puno sadržaja, aktivnosti za djecu, za mlade, što je zapravo najvažnije, jer mladi su ti na kojima svijet ostaje“, poentira.
Kvalitetno vrijeme u dobrom društvu
Slavo i Taja posjeduju OPG u sklopu kojega imaju nasade lješnjaka i oraha, razne životinje, kukuruze, žitarice i kojim se aktivno bave. „Smatram da je na neki način obaveza ljudi koji žive na selu da se onda i bave onim čime se na selu bavi. Bilo bi besmisleno živjeti na selu, a ne imati nešto iz svog vrta ili svoja jaja. Na taj način živi i selo, a tako proizvodimo i zdravu hranu za svoju obitelj, pa onda i za daljnju prodaju. Život na selu ima brojne prednosti, a jedna od njih je i veliko dvorište za djecu, koje omogućava kvalitetno provedeno vrijeme na otvorenom“, kaže Taja.
Suprug Slavo bavi se i autoelektričarskim radovima, a osim toga, automobilom u sklopu jednog projekta prevozi potrebite i starije ljude. „Unatoč svim obavezama koje imamo, stignemo se družiti, a to nam je najvažnije. Dobro nam dođe zima, kad brzo padne mrak, pa posjetimo nekoga ili nam netko dođe, što nam je jako važno, uvijek biti u interakciji s ljudima“, govori. Napominje i kako ih je to što žive u zajedničkom domaćinstvu sa suprugovim roditeljima dodatno obogatilo, kako po pitanju odgajanja djece, druženja, tako i u smislu građenja odnosa, jer to je nešto što kao obitelj smatraju jako važnim.
Svatovska s mamom i bratom
Taja svoje u Bosni posjećuje barem jednom tjedno, a najveća su joj prepreka zapravo gužve na graničnom prijelazu. „I oni dolaze ovamo, posjećuju naše manifestacije. Zovem ih da dođu vidjeti koliko je lijepo kod nas i što se sve događa. Slavonski banovac zaista je nešto fenomenalno, tko god je došao i bio, oduševio se. Na ovom zadnjem proveli smo gotovo cijeli dan vani, bilo je predivno vrijeme“, kaže Taja, dodajući kako im dolaze i ljudi sa strane koji nisu iz Pakraca. Cilj im je imati kvalitetan društveni život i dobro iskoristiti slobodno vrijeme te ga provesti s dragim ljudima.
Taja je trenutačno nezaposlena, iako kaže da to ne doživljava tako, budući da je cijeli dan u pokretu. U potrazi je za poslom i nada se da će uskoro nešto pronaći. S obzirom na ono što znamo o njoj kao osobi i stručnjakinji, ali i o njenoj radnoj etici, to neće biti nikakav problem, a budući poslodavac s takvom radnicom može biti samo na dobitku.
- PIŠE: Franjo Delač
- 851
Večeras je u Gradskoj knjižnici Pakrac održana Čitaonica četvrtkom na kojoj su se djeca pripremala za dolazak svetog Nikole uz priču Nestrpljiva čizmica.
U pakračkoj glazbenoj školi je pak povodom dočeka svetog Nikole upriličen koncert učenika koji su ga očigledno svojim nastupima i dozvali, budući da je po samom dovršetku koncerta ušetao u kuriju Janković i oduševljenim mališanima podijelio poklon-paketiće.
Ravnateljica OGŠ, Martina Golub, pozvala je pritom sve okupljene na Božićni koncert koji će zbor i orkestar OGŠ održati 12. prosinca u pakračkoj župnoj crkvi UBDM.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1884
Radovi na nogostupu u Frankopanskoj ulici u Prekopakri započeli su 20. kolovoza, a za njihovo izvođenje angažirana je požeška tvrtka Promet građenje d.o.o., dok je stručni nadzor povjeren tvrtki Profi Projekt d.o.o. iz Trenkova. Vrijednost radova je iznosila gotovo 100 tisuća eura, dok je za troškove nadzora izdvojeno dodatnih 3500 eura.
Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u ukupnom iznosu od 71 tisuću eura, dok je ostatak do punog iznosa sufinancirao Grad Pakrac, obavijestio nas je Denis Relota, viši stručni suradnik za gospodarstvo i EU fondove.
Izgradnja pješačke staze u Frankopanskoj ulici u Prekopakri u duljini od 507 m osigurala je unapređenje sigurne i kontinuirane pješačke komunikacije koja na dotad postojećoj stazi nije bila moguća zbog oštećenja i neprilagođenosti kolnim ulazima.
Realizacija projekta je doprinijela revitalizaciji života i svakodnevnih aktivnosti stanovnika te osigurala sigurnost sudionika u prometu kroz ulaganje u unapređenje pješačke infrastrukture, što ujedno doprinosi zaustavljanju procesa depopulacije te potiče proces demografskog oživljavanja potpomognutih područja.
Asfaltiranje ulice A. G. Matoša, za održavanje makadama 150 tisuća eura
Nedavno je asfaltirana i ulica A. G. Matoša u Kusonjama. Ukupna vrijednost radova na ovoj dionici duljine 200 m iznosila je gotovo 50 tisuća eura, pri čemu su radovi kompletirani u rujnu.
Osim asfaltiranja, na području Grada Pakraca tijekom 2024. godine su uslijed vremenskih neprilika, obilnih oborina i oštećenja uzrokovanih teretnim vozilima uložena znatna sredstva u održavanje makadamskih puteva, cijevnih propusta, oborinskih kanala te sanacije mostova, u ukupnom iznosu od oko 150 000 eura.
Radovi su se vršili u naseljima: Brusnik, Batinjani, Badljevina, Gornji Grahovljani, Donji Grahovljani, Pakrac, Prekopakra, Toranj, Donja Obrijež, Gornja Obrijež, Omanovac, Španovica, Stari Majur, Novi Majur, Ploštine, Veliki Banovac, Koturići, Branešci, Tisovac, Prgomelje i Ožegovci, obavijestio nas je Marijan Malogorski, pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalne djelatnosti u Gradu Pakracu.
- PIŠE: Pakrački list
- 1010
Večer ispunjena radošću, pjesmom i osmjesima obilježila je tradicionalni dolazak svetog Nikole među članove Društva Mađara Pakraca. Ovaj omiljeni svetac ni ove godine nije razočarao, donoseći poklone i toplu blagdansku atmosferu najmlađima.
Djeca su oduševljeno dočekala svetog Nikolu, koji je sa sobom donio darove za svako dijete.
Iako je svetog Nikolu pratio i Krampus, poznat po tome da kažnjava nestašnu djecu, večeras nije imao posla – sva su djeca bila dobra, što je posebno pohvalio i sam sveti Nikola. „Drago mi je vidjeti da su svi ovdje marljivi i poslušni. To je pravi božićni duh“, rekao je Nikola s osmijehom.
Roditelji, bake i djedovi uživali su gledajući kako se njihovi najmlađi raduju poklonima i pažnji. Organizatori iz Društva Mađara Pakraca istaknuli su kako je ova tradicija važan dio njihovih blagdanskih aktivnosti te prilika za blagdansko okupljanje.
„Ova večer nije samo za djecu, već i za sve nas. Ponosni smo što njegujemo običaje i radujemo se svakom osmijehu na licima naših članova“, kazao je Josip Fa, predsjednik Društva.
Uz pjesmu, smijeh i veselje, večer je završila s dobrim željama za nadolazeće blagdane.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 2040
U popisu najboljih liječnika koji se provodi na stranici najdoktor.com ponovno se našlo ime Matea Pierobona iz Pakraca koji je proglašen najboljim stomatologom Požeško-slavonske županije, a prvi put ovom titulom se okitio 2020. godine. Ujedno je bio i jedini s područja naše županije koji je izabran među najdoktore 2024. godine.
Izbor je proveden 11. godinu zaredom, podijeljen je u dvije kategorije – najbolji doktori medicine te stomatologije, gdje su unutar svake kategorije organizirani prema gradovima i općinama, a najbolji liječnici u Hrvatskoj birani su prema glasovima pacijenata na spomenutoj stranici najdoktor.com gdje su glavni kriteriji ukupan broj komentara, odnosno omjer pozitivnih i negativnih komentara isto kao i njihova kvaliteta.
Čestitke Mateo!
Foto: DentalMed Pierbon FB