- 1387
„Ponosni smo što smo sugrađani velikog čovjeka, mirotvorca, koji je u Pakracu i Lipiku ostavio veliki trag“ rekla je Anamarija Blažević, gradonačelnica grada Pakraca, prilikom jučerašnjeg obilježavanja 32. obljetnice otmice dr. Ivana Šretera, održanoj u Pakracu ispred biste dr. Šretera.
Ukazala je nadalje na napore, ustrajnost i konkretne korake Ministarstva hrvatskih branitelja i Uprave za nestale, koji se čine po tom pitanju. „Bio je ravnatelj lipičke bolnice, osnivač HDZ-a u Pakracu i predsjednik Kriznog štaba zapadne Slavonije, ali prije svega bio je izniman čovjek koji je svojim riječima i djelima ostavio neizbrisiv trag u stranicama povijesti i sjećanju svih koji su ga poznavali“, podsjetila je gradonačelnica.
Nešto ranije, odavanjem počasti u Kukunjevcu, na spomen obilježju mjesta otmica dr. Šretera, također su položeni vijenci te je Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika, podsjetio na tragičnu i neizvjesnu sudbinu čovjeka koji je prije svega zagovarao mir u vrijeme nedaća te ljubav prema bližnjemu. U nazočnosti predstavnika Koordinacije pakračko-lipičkih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, pakračkih i lipičkih gradskih izaslanstava i vijećnika, predstavnika Požeško - slavonske županije predvođeni županicom Antonijom Jozić, odana je počast.
Program je završen svetom misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije čiji je vjerni župljanin nekada bio i dr. Ivan Šreter.
- PIŠE: Pakrački List
- 881
- PIŠE: Pakrački List
- 1680
Dana 1. kolovoza, 25-godišnjak s područja Slavonskog broda, otuđio je novac u Pakracu iz stana u vlasništvu 20-godišnjakinje, doznajemo od PU požeško-slavonske.
U ponedjeljak, 14. kolovoza, policijskim službenicima 20-godišnjakinja je prijavila da joj je 1. kolovoza u poslijepodnevnim satima u nepoznati počinitelj (ili više njih) iz stana otuđio novac. Kako se dalje navodi u izvješću, kriminalističko istraživanje je završeno te slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
- 1838
Unazad godinu dana, a najviše u zadnjih nekoliko mjeseci, gotovo svakodnevno u medijima slušamo o poskupljenjima, bilo goriva, struje, vode, plina pa tako i prehrambenih proizvoda. U trgovinama su ta poskupljenja itekako očigledna, a kakvo je stanje s malim obrtnicima provjerili smo na pakračkoj tržnici, ispitavši kakve su aktualne cijene sezonskog povrća. Bilo je zamjetno manje kupaca, jedan od mogućih razloga su godišnji odmori, ali i manja kupovna moć stanovnika.
Na zelenoj tržnici rajčica i paprika nalaze po prosječnoj cijeni od 2.19 eura po kilogramu, dok su patlidžan, mrkva i kelj oko 2.59, za usporedbu s prošlom godinomcijena je iznosila u prosjeku 1.33 eura za istu gramažu. Drugo povrće, kao što su salatni krastavci i luk, dosegli su cijenu od 1.66 eura po kilogramu, dok su prošle godine iznosili oko 0.66 eura. Za kilogram peršina potrebno je izdvojiti oko 4.80 eura po kilogramu, a 6.17 eura za kilu češnjaka.
Kakvo je stanje u prodajnom dijelu, upitali smo Matiju Rufa iz Hrvatske Dubice, koji ima štand na zelenoj tržnici koji kaže kako je zadovoljan prodajom te da su mu cijene proizvoda manje-više iste kao i prethodne godine (npr. lubenica 0.80 eura), isti kupci koji su dolazili prošle godine, dolaze mu i ove. S druge strane štanda, upitali smo Pakračanku Šteficu Kohajdu koja je izjavila kako su poskupljenja s obje strane (i obrtnicima i kupcima) te da su cijene tri puta veće od prošle godine. Na osnovne potrepštine potrošila je oko 40 eura, a živi s mirovinom od otprilike 400 eura.
- PIŠE: Pakrački List
- 1097
piše: Duško Kliček
„Draga, ujedinjena Europo i tvoji narodi. Dobro došla u Pakrac koji ti po svojim zemljopisnim, kulturološkim, civilizacijskim, stvaralačkim navikama, običajima i težnjama oduvijek pripada. Naša povezanost od sutra je ne samo tješnja, nego i institucionalna. Od sutra je i naša budućnost zajednička“, poručila je neposredno prije ponoći na 1. srpnja 2013. godine pakračka dogradonačelnica Anamarija Blažević, nakon čega su istu poruku pročitali na svojim materinjim jezicima predstavnici talijanske, mađarske i češke nacionalne manjine - europskih naroda koji imaju svoje udruge registrirane u Pakracu.
Potom su u prostor na stadion kod gimnazije, u prisustvu velikog broja građana, motoristi, članovi Moto kluba „Vitezovi tame“ unijeli gradsku, hrvatsku i zastavu EU, prenoseći ujedno poruku i želju da naša daljnja povezanost bude snažnija, brža i tehnološki jača nego što je to bila kroz 10 dugotrajnih godina pregovora.
Motoristi su zastave predali mladim članovima NK „Hajduk“ gradsku, KUD-a „Seljačka sloga“ državnu, i Odreda izviđača „Pakra“ europsku. Točno u ponoć sve tri zastave su, uz intoniranje „Ode radosti“ podignute na jarbole.
Dvije minute nakon ponoći Pakračani su uz 50 baklji i uz zvuke Straussovog valcera „Na lijepom plavom Dunavu“ završili obilježavanje ulaska u Europsku uniju.
Pakrac, primjer dobre prakse
Možemo reći da su se Pakrac i Europa zavoljeli i prije samog čina pristupa i to u vrijeme dok je Hrvatska bila zemlja kandidat. Kako nam je rekao Davor Huška, tadašnji gradonačelnik, u gradskoj upravi su, među prvima u Hrvatskoj, prepoznali značaj i mogućnost pretpristupnih europskih fondova pa su u vrijeme kada su se pisanju i pripremi projekata i dobivanju bespovratnih sredstava učili i privikavali djelatnici ministarstava, njima pridružili i djelatnici gradske uprave Pakraca. O tom periodu, koji je počeo dvije do tri godine (2010. godine) prije pristupa Hrvatske EU, Davor Huška kaže:
„Prvi projekti financirani iz europskih sredstava na području grada Pakraca realizirani su nekoliko godina prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i bili su nerijetko korišteni kao „primjeri dobre prakse“ u predstavljanju mogućnosti korištenja europskih fondova u Hrvatskoj, a prema kojima su mnoge jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj bile poprilično skeptične. Najbolji način da se i oni angažiraju bili su upravo primjeri Pakraca i malog broja gradova u Hrvatskoj koji su u to vrijeme agilno pristupili EU fondovima. Nekoliko razloga bilo je presudno u uspješnom korištenju bespovratnih europskih sredstava: na prvom mjestu ljudi, zaposlenici gradske uprave i Poduzetničkog centra, koji su bili cijelo vrijeme upućivani na različite edukacije u Hrvatskoj, ali i u europskim zemljama, zatim, uz njihovo stečeno znanje, volja i želja da se ta sredstva ulože u naš grad u sva područja koja su vapila za ulaganjima: gospodarska infrastruktura, komunalna infrastruktura, društveno-socijalni projekti. Važan razlog je bio i nužna potreba da se kroz te projekte završi i obnova našeg grada nakon Domovinskog rata, pa su primjerice ogromna sredstva EU fondova ulagana u razminiranje javnih i poljoprivrednih površina i u obnovu prometne i ostale komunalne infrastrukture stradale u ratu“.
Pakrac je spreman dočekao pretpristupne fondove EU, imao je projekte, ali ne i novaca da bi samostalno započeo obnovu i izgradnju nakon Domovinskog rata. Gradski čelnici su odlučili da će prva sredstva biti utrošena za izgradnju infrastrukture vezane uz gospodarsku zonu te za izgradnju inkubatora, čime bi bio ispunjen jedan od osnovnih ciljeva, a to je otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje.
Međutim, već 2013. godine se mogao navesti niz projekata u koja su na razno-razne načine stigli novci EU kao bespovratni ili u obliku kredita. Tim su novcima, kroz pripremu projekata, kroz projekte iz programa IPA, CARDS i PHARE educirani djelatnici gradske uprave, ali i osposobljavani mladi za tržište rada.
I tako je Pakrac, temeljem višegodišnjih priprema bio spreman za ulazak Hrvatske u EU, jer, kako je rekao Davor Huška u ožujku 2013. godine na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, već sada imamo spremnih projekata za nešto više od pola milijarde kuna.
A prije toga, sredstva EU ulazila su od 2010. godine u Hrvatsku i u Pakrac bilo kroz kreditna zaduženja Hrvatske u Europskoj investicijskoj banci ili, pak, kao izravnu pomoć iz pretpristupnih fondova. Tim su sredstvima do 2014. godine modernizirane prometnice u naselju Pakrac - Jug; obnovljeni su: Stara škola, kuća „Ćirinović“ u Bolničkoj ulici, nova i stara gradska vijećnica, izgrađeni su „Hrvatski dom“, stambena zgrada na Pilani i novi dječji vrtić pod Kalvarijom; Europsko porijeklo novca čak ima i modernizacija ceste Kip – Omanovac.
Pretpristupni fondovi - priprema za EU
S listopadom 2016. godine Grad Pakrac je sudjelovao u pripremi i provedbi projekata sufinanciranih sredstvima iz pretpristupnih fondova Europske unije ukupne vrijednosti 29.272 milijuna kuna (3,887 milijuna eura) od čega je sufinanciranje EU iznosilo 21.029 milijuna kuna (2,792 milijuna eura).
Ostali izvori financiranja pojedinih projekata, pored europskih fondova, su nacionalna sredstva putem resornih ministarstava i nadležnih tijela na razini RH.
S odobrenim projektom Poduzetničkog inkubatora druge generacije, Grad Pakrac je postao jedini grad u Hrvatskoj koji je za poslovnu infrastrukturu iskoristio sredstva iz sva tri dostupna predpristupna fonda EU: CARDS 2003 (za izgradnju prvog objekta poduzetničkog inkubatora); Phare 2005 (rekonstrukcija pristupne ceste poduzetničkoj zoni) i IPA 2007 (izgradnja drugog objekta poduzetničkog inkubatora).
Osim toga, Pakrac je i među rijetkim gradovima u Hrvatskoj čiji su čelnici prepoznali mogućnost korištenja sredstava pretpristupnih fondova, pa su edukacijom zaposlenika i suradnjom sa službama ministarstava vrlo rano stvarali uvjete za povlačenje sredstava i iz kasnijih EU fondova.
Teško je izdvojiti sve projekte koji su financirani u najvećem iznosu iz sredstava Europske unije, te razgraničiti sve točne iznose financiranja, jer se pojedini projekti provlače kroz više godina i etapa, ili su u ukupnoj masi financiranja sredstva EU fondova veća od 50% dok u ostalom dijelu financiranja sudjeluju resorna ministarstva i proračuni lokalne samouprave.
Naši sugovornici kažu kako je lijepo i pozitivno dobiti tako velika sredstva od Europske unije, ali to ponekad pričinjava i ne male teškoće u osiguravanju vlastitog udjela, a poklon EU se jednostavno ne može odbiti, jer u takve investicije Grad Pakrac s relativno malim proračunom ne može ulaziti. Kako je rekao tadašnji gradonačelnik Davor Huška, mi imamo programe i projekte, ali nemamo novaca i zato su sredstva europskih fondova itekako značajna i vrijedna.
Međutim, svi projekti koji su kandidirani za sredstva Europske unije su pomno planirani, točno su, temeljem godišnjih i srednjoročnih planova, navedeni i za njih su sredstva u lokalnim proračunima uvijek planirana.
Gradski trg i aglomeracija
U nemogućnosti da izdvojimo sve projekte i navedemo sva sredstva koja je Grad Pakrac dobio u vrijeme članstva u Europskoj uniji, navest ćemo samo neke.
Najveći i najvrjedniji projekt je svakako aglomeracija Pakrac – Lipik, čime je zamijenjena infrastruktura, u nekim dijelovima izgrađena još prije 100 godina. Projekt je godinama razrađivan, pripreman i na kraju izveden.
Ono što se posebno vidi i što su građani posebno pozdravili je urbanističko-arhitektonsko rješenje središnjeg gradskog trga s pješačkom zonom za što su od ukupne vrijednosti projekta u iznosu od nešto manje od 8 milijuna kuna, sredstva EU iznosila 6,5 milijuna kuna ili nešto manje od milijun eura, dok je ostalo financirao Grad.
Među točno izrečenim sredstvima Europske unije tako su 2020. godine naznačena sredstva za izgradnju prometnih površina u dijelu ulice Aleje kestenova pri čemu od 980.000 kuna (130.000 eura), sredstva EU iznose 573.000 kuna, država daje 101.000, a Grad Pakrac 306.000 kuna.
Kao investitor se u nekoliko projekata pojavljuje Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i to na rekonstrukciji staze u Ulici A. Cesarca; Europski fonda za regionalni razvoj je financirao izradu tehničke dokumentacije za Medicinski centar u Pakracu; a isti Fond je značajno financirao projekt „Svijet graševine (Spahijski podrum, Muzej bećarca, brendiranje)“ ukupno vrijedan 65.2 milijuna kuna. Dio sredstava koji se odnosi samo na Spahijski podrum iznosi 28.2 milijuna kuna od čega je udio bespovratnih EU sredstava 24 milijuna.
I dok se radovi i ulaganja u podzemnu infrastrukturu, koja je prethodila daljnjoj nadogradnji, ne vide, programi uređenja gradskih ulica, trgova i prometnica su itekako vidljivi. Među takvim projektima svakako najznačajniji su: energetska obnova objekata društvene infrastrukture i privatnih kuća i stambenih zgrada, uređenje gradskih ulica i trgova koje je Pakracu vratilo dio nekadašnjeg sjaja, te programi zbrinjavanja komunalnog otpada i vodoopskrba sjeverozapadnog dijela Grada Pakraca.
U skupini objekata koji su obuhvaćeni projektima energetske učinkovitosti, a financirani su sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj su zgrada školsko-sportske dvorane i zgrada Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana koja je i adaptirala potkrovlje sa dizalicama topline. Vrijedna su i ulaganja u modernizaciju sustava javne - led rasvjete.
Za svakodnevni život brojnih udruga svakako su značajni projekti socijalnog karaktera u kojima su također sredstva različitih fondova EU. Nekoliko faza projekata „Zaželi“ i program unapređenja usluga u dječjem vrtiću „Maslačak“ financirao je u 100-postotnom iznosu bespovratnih sredstava Europski socijalni fond.
„PCP Pakrac podupire poduzetnike“ – naziv je programa koji financira Europski fond za regionalni razvoj, a Europski socijalni fond financira i program „Otvori vrata svijetu rada“.
Rezimirajući i oslikavajući uložena sredstva i vrijedne projekte koji su obogatili grad neka bude 2022. godina ilustrativna. Kako je gradonačelnica Anamarija Blažević istaknula u prigodnoj brošuri, vrijednost investicija i projekata koje su te godine izvršene, ili je izvršenje u tijeku, iznosi više od 45 milijuna eura, dok na red čekaju novi projekti vrijedni 28 milijuna eura.
U pregledu investicija i analize ulaganja u razvoj i uređenje grada posljednjih deset godina, koliko je Hrvatska članica EU, nema sumnje da su sredstva Europske unije dala u tome značajan doprinos i jasno je da bi slika samog grada i okolnih naselja bez novaca iz Europskih fondova bila potpuno drugačija, ne tako bogata, ne tako funkcionalna i ne tako lijepa, a život građana bi bio siromašniji.
ANAMARIJA BLAŽEVIĆ, gradonačelnica
Europa - nemjerljiv doprinos razvoju Grada
Naših 10 godina u Europskoj uniji obilježile su provedba niza projekata i nema sumnje da su sredstva iz fondova Europske unije u mnogome promijenile izgled grada i unaprijedile život svih naših građana. Brojke najbolje govore. Godine 2013., kad smo ušli u EU, gradski proračun je iznosio otprilike 17.350.000 kuna (2,3 milijuna eura), dok smo prošlu, 2022., godinu, završili sa proračunom većim od 45.500.000 kuna (5,9 milijuna eura). Znači, od ulaska u EU do prošle godine, mi smo povećali proračun Grada za 28 milijuna kuna (oko 3,7 milijuna eura). Mislim da to puno govori.
Želim napomenuti da su sredstva EU fondova počela, temeljem naših programa i projekata, pristizati tek 2017. godine, iako smo ih imali pripremljenih i više, jer smo se za nadolazeće vrijeme jako dobro pripremili.
Moram reći da kad je Davor Huška otišao 2016. godine s mjesta gradonačelnika da sam ja, kada sam ga naslijedila imala 10 građevinskih dozvola i pripremljenih projekata, koje smo sve odradili. Nije tajna da smo se na pretpristupnim projektima naučili raditi i dobro smo znali što nam treba. To vrijeme do dolaska prvih novaca iz EU je bilo dosta teško za grad, jer je projektna dokumentacija iznimno skupa, a mi smo ju morali samofinancirati. Stoga i danas tražimo programe u kojima možemo što više smanjiti naše sufinanciranje, u čemu nam pomaže i fond za sufinanciranje EU projekata pri Ministarstvu regionalnog razvoja koji može sufinancirati 50% našeg vlastitog udjela.
Mladi gledaju globalno
Iseljavanje, kao posljedica ulaska u Europsku uniju dijela radno sposobnih ljudi je i hrvatski, ali i naš problem. Ljudi odlaze zbog lakšeg prelaska granice, zapošljavanja u stranim državama i većih plaća. No, hvala Bogu, mi nismo to u nekim velikim brojevima osjetili, ali moram isto tako reći da nam je, prema podacima iz policije, dosta ljudi i doselilo, čak i više nego što ih je odselilo.
Bilo bi mi draže da naši sugrađani nisu odselili i da smo povećali broj stanovnika, ali na to moramo biti spremni, jer mislim da su danas mladi ljudi drugačiji nego što smo mi naviknuli i odrastali. Oni nisu lokalni nego su globalni, oni gledaju globalno.
DAVOR HUŠKA, gradonačelnik do 2016. godine
Možemo očekivati još veća sredstva
Značajan razlog za ozbiljan pristup sredstvima europskih fondova bio je poprilično skroman izvorni proračun grada Pakraca, kojim se nije moglo ići u ozbiljnije investicije, a pomoć državnog proračuna nije bila baš izdašna i dostatna. Sve to rezultiralo je milijunima eura koji su kao bespovratna sredstva došla u naš grad: u području gospodarstva izgrađena su dva poduzetnička inkubatora, dovršena cestovna i komunalna infrastruktura u gospodarskoj zoni, izgrađena pristupna cesta zoni koja je ujedno poslužila i kao obilaznica grada za kamionski prijevoz, u području društvenih aktivnosti građeni su i opremani dječji vrtići, dogradili smo osnovnu školu u Pakracu koja je postala prva osnovna škola u našoj županiji u kojoj je bio omogućen jednosmjenski rad; kroz projekt „Fizioterapeut – maser“ opremani su kabineti srednje škole i Zdravstvenog veleučilišta u Pakracu, neophodnim fizioterapeutskim pomagalima za izvođenje nastave; kandidiran je i proveden u partnerstvu s gradom Lipikom „Stazama lipicanca i kune“ te su iz njega na području našeg grada izgrađene i uređene biciklističke staze, izletišta Omanovac i Pakurnovac i cijeli niz drugih projekata.
Gradska uprava uspješno nastavlja s korištenjem EU fondova pa je tako nakon tih početnih projekata uspješno realiziran i projekt stoljeća, aglomeracija Pakraca i prigradskih naselja, ali što građani ne percipiraju baš previše jer se „ne vidi“ i njegova realizacija, kako su govorili, samo „stvara probleme u prometu i kretanju gradom“, ali je definitivno najznačajniji projekt sufinanciran sredstvima EU fondova.
Iz sadašnje perspektive mogu samo potvrditi da i našem gradu i ostalima stoje na raspolaganju još veća sredstva EU fondova i poželjeti da se nastave koristiti istim onim entuzijazmom i energijom kako je to bilo prije desetak godina.
- PIŠE: Pakrački List
- 1758
Piše: Jelena Hihlik
Prethodnih tjedana nezaobilazne su teme nevrijeme koje je poharalo i Pakrac i Lipik te saniranje velikih šteta koje je prouzročilo. Povlačeći paralelu s nekim davnim, prošlim vremenima i životom grada zanimljivo je primijetiti kako je upravo jedno takvo veliko nevrijeme koje se dogodilo davnog 26. lipnja 1895. krivac za to što će Pakrac dobiti novi, moderan i poseban željezni Veliki most dvije godine kasnije. Ostalo je zapisano kako je već spomenuto nevrijeme trajalo punih pet dana, a uslijed ogromne količine kiše koja je pala poplavljen je bio cijeli centar grada, kuće, trgovine, dvorišta, gospodarske zgrade i vrtovi. Pakra je bujala i rasla danima sve dok pod ogromnim količinama vode nije popustio stari turski most zidan ciglama, srušio se i tako otvorio prolaz vodi. Posljednji čovjek koji je, vraćajući se kolima iz svog vinograda, prošao preko tog starog mosta bio je Valerijan Žiga, poznati ljekarnik ali i jedan od utemeljitelja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pakrac. Veliki most svakako je jedan od simbola grada i na istom mjestu stoji već stoljećima i premošćuje obale rijeke Pakre s kojom je Pakrac povijesno nepovratno povezan. Naravno da je kroz stoljeća ovaj most mijenjao svoj oblik pa je više inačica mosta stajalo na istom mjestu. Nama je ovdje zanimljiva pretposljednja faza tog mosta odnosno željezni most koji je sagrađen nakon što je srušen već spomenuti stari turski most izrađen od cigle. Kako se ovaj most nalazi na prometno vrlo važnom mjestu odmah se počelo razmišljati o njegovoj obnovi. Privremeno je sagrađen drveni koji je služio kao zamjenski do gradnje novog mosta.
Na našu sreću, u Glasniku Županije požeške iz 1897. donesen je opširan izvještaj o gradnji novog mosta i njegovom svečanom otvorenju 25. srpnja 1897. Zahvaljujući tome možemo iščitati čitavu povijest i način gradnje novog, tada vrlo modernog mosta koji je krajem 19.stoljeća u Pakracu predstavljao pravo malo tehničko čudo. U članku se navodi kako se Ugarsko ministarstvo trgovine, uvaživši sve mjesne okolnosti i uzroke zbog kojih se srušio stari most, odlučilo za gradnju željeznog mosta s jednim otvorom „da može najveća voda Pakre bez pogibelji po Pakrac ispod mosta prolaziti“. Navodi se i kako je na poticaj zastupnika Kraljevske Zemaljske Vlade, kraljevskog građevnog nadsavjetnika Augustina pravac osi novog mosta promijenjen u smjeru glavne ceste tako da služi poljepšanju samog mjesta. Dalje se opisuje kako se novi željezni most mjeri „u svjetlosti“ 22 m, kolni prijelaz je širok 4.8 metara, a s obje strane je „provodjen hodnicima“ (vjerojatno se misli na hodnu površinu za pješake). Cjelokupna širina mosta iznosila je 7.6 metara. „Željezna konstrukcija mosta sastoji se od dvaju usporednih mostnika na kanate s dvostrukim dijagonalama, a visoka je 2.28 metar, kolnik se sastoji od podloga od željeza i sloja šljunka, a upornjaci mosta izvedeni su od klesanca dok su krilni zidovi od obdjelanog kamena“. Most je prije otvorenja prošao i pokusno terećenje koje je sasvim uspjelo pa se most mogao otvoriti za javni promet i uporabu. 25.srpnja 1897. most je svečano otvorilo posebno povjerenstvo pod vodstvom tadašnjeg savjetnika kraljevskog ugarskog ministarstva trgovine g. Vladimira Ehrenhofera. U povjerenstvu su se nalazili još mnogi uglednici kao što je to bio kraljevski ugarski građevinski savjetnik, izaslanik kraljevske zemaljske vlade… Pakrac je kod otvorenja zastupao načelnik Jakob Müller.
U članku se nadalje navodi kako je poslije kratkog, ali jezgrovitog govora predsjednika povjerenstva proglašeno predavanje mosta javnom prometu. Nakon toga se povjerenstvo s uzvanicima povuklo u dvoranu gradskog svratišta (današnji Hotel Pakrac) gdje je gradska općina pripremila banket povjerenstvu. „U kratko je zavladao u dvorani živahan društveni život prekidan lijepim zdravicama“. Niz zdravica otvorio je gradonačelnik Pakraca nazdravivši preuzvišenom g. ministru trgovine izrazivši zahvalnost Pakraca za izvedeni novi most ali i za unaprjeđenje koje je učinjeno u svim granama javnog života. Predsjednik povjerenstva je također nazdravio prisutnima naglasivši brigu glavara zemlje koja se tada u Pakracu naročito pokazuje jer je znatnim novčanim sredstvima obnovljena pravoslavna katedrala, a podiže se tada i nova zemaljska bolnica pa novi lijepi most, a još će se te godine Pakrac željezničkom prugom neposredno spojiti s glavnim zemaljskim gradom.
Uglavnom, kraj 19. stoljeća bio je obilježen nizom značajnih investicija za razvoj grada. Bilo je tu još veselih nazdravljanja i zdravica, ali su izaslanici ugarskog ministarstva morali otputovati odmah poslijepodne pa se ovaj, kako novinar piše „vrlo animirani banket“ morao završiti već oko 15 sati, uz napomenu kako će svim sudionicima ostati u ugodnoj uspomeni. Na samom kraju članka navodi se i kako je željeznu konstrukciju mosta izvela tvrtka Walser iz Budimpešte pod upravom „nadinžinira“ Levingera, a graditeljske radnje su besprijekorno izveli poduzetnici Domazet i Ivanišević. Troškovi gradnje cijelog željeznog Velikog mosta iznosili su 1720 forinti. Ovaj novi željezni most koristit će se sve do druge polovice 20.stoljeća kada će biti uklonjen, a na njegovom mjestu sagrađen novi Veliki most koji je i danas u funkciji. Danas ovaj željezni Veliki most pronalazimo samo na starim fotografijama i starim razglednicima na kojima se često pojavljuje kao jedan od istaknutih i ljepših motiva grada, ali i kao simbol industrijskog napretka Pakraca krajem 19.stoljeća.
