- PIŠE: Suzana Bartolić
- 359
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 821
U Pakracu je 7. prosinca održan 27. festival duhovne glazbe „Hodočašće u došašće“, koji je tradicionalno održan u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Nakon svečane svete mise koju je predvodio biskup msgr. Ivo Martinović tijekom koje je krstio dijete, program je nastavljen glazbenim nastupima zborova.
Na festivalu su, uz domaći zbor Vita Nova, nastupili i zborovi iz različitih slavonskih krajeva, među kojima su bili Risus iz Požege, Lacrima iz Pleternice, Nebeski znak iz Nove Gradiške te Navještenje iz Velike Gorice, kao i mladi iz župe Presvetog Trojstva iz Daruvara.
Na kraju, brojni posjetitelji su kroz pjesmu i molitvu zajedno doživjeli trenutke zajedništva i radosti te su pokazali da festival i nakon skoro tri desetljeća ostaje važan dio pakračke duhovne i kulturne tradicije.
Foto: facebook profili, župa Uznesenja BDM Pakrac
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 625
Koncert povodom sv. Nikole u organizaciji Osnovne glazbene škole Pakrac 5. prosinca je okupio posjetitelje u Gradskoj vijećnici kurije Janković do maksimalne kapacitetne kvote, a učenici su zauzvrat popunjenoj vijećnici do posljednje stolice uzvratili odličnim glazbenim izvedbama 36 skladbi, dok je večer kulminirala dolaskom sv. Nikole koji nijedno dijete nije ostavio praznih ruku.
Okupljene je prigodnim riječima pozdravila Martina Golub, ravnateljica pakračke glazbene škole, a glazbeni program priredili su Marija Kubalek, Tin Bariša Ivković, Karlo Baričević, Ivan Golub, Josip Jelić, Artur Ivelja, Filip Marinić, Sara Kudrna i Tea Silađi, a u izvedbama su sudjelovali mališani vrtićke dobi te polaznici od 1. do 3. razreda Osnovne glazbene škole Pakrac.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 627
U ugodnom ambijentu Spahijskog podruma, uz podršku Muzeja grada Pakraca i Gradske knjižnice Pakrac, 5. prosinca je održana radionica za odrasle pod nazivom „Glina & vino“. Program su dodatno obogatile simpatične gošće iz požeškog Arnashik ateliera, koje su sudionicima prenijele svoje znanje i iskustvo rada s glinom.
Polaznici su imali zadatak izraditi dvije posudice po vlastitom izboru, uz slobodu dekoriranja i oblikovanja. Nakon radionice, njihove će se kreacije idućih mjesec dana sušiti, peći i završno obrađivati u posebnim uvjetima i visokim temperaturama kako bi bile potpuno spremne za upotrebu.
Posebnu notu događanju dao je i sam Spahijski podrum, koji je za ovu prigodu pripremio bogatu ponudu vina, a jedno od pravila večeri je bilo da čaše ne ostanu prazne. Uz tople božićne pjesme, čašu vina, razgovor i puno kreativnosti, večer je protekla u opuštenoj i zabavnoj atmosferi, ostavljajući pakračke sudionike bogatije za novo iskustvo i vlastite radove od gline.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1997
„260 dana“ je ratni film nastao prema istinitom događaju, a već sam pristup gledanju nosi u sebi određenu neizvjesnost, nismo znali što očekivati, niti smo bili svjesni koliku će težinu ova priča zaista imati. U ime organizatora projekcije, KPD Sloge i Grada Pakraca, gradonačelnik Tomislav Novinc zahvalio se svima koji su došli pogledati premijeru filma te podsjetio kako su Pakrac i sjećanja njegovih građana povezani s tematikom ovog filma.
Od prvih kadrova film nas vraća u prepoznatljiv, gotovo zaboravljen prizor slavonskog sela: jedna cesta koja se proteže kroz samo središte mjesta, kuće čija se dvorišta pružaju duboko prema poljima, štale i kokošinjci, te onaj poseban doživljaj prirode pomiješan s glasovima i svakodnevicom te crkva koja je središte cijelog mjesta. Osjeti se i toplina popodnevnih ručkova, tipična za taj kraj, mirna atmosfera koja usporava vrijeme i u trenutku nas vraća u jedno jednostavnije, sigurnije doba. Stari bicikli naslonjeni na ograde, djeca koja ih voze, penju se po stablima i vesele se sitnicama koje su nekoć ispunjavale dane bezbrižnog djetinjstva. Sve djeluje jednostavno, tiho i sigurno.
A onda je došlo nešto što je nepovratno srušilo tu jednostavnost i tri slova koja su promijenila sve: rat.
Režija pažljivo gradi atmosferu, ostajući suzdržana i fokusirana isključivo na njihovu priču. Nema nepotrebne dramatizacije niti pokušaja da se emocije izvuku silom; umjesto toga film se oslanja na samu stvarnost, na tihe trenutke, na ono što se vidi i ono što se samo nazire. Takav pristup daje mu posebnu autentičnost, onu koja se ne može glumiti ni namjestiti.
Najviše se ističe prikaz dječje perspektive - jednostavan, ogoljen, neposredan. Rat se u njihovim očima ne prikazuje kroz političke pojmove ili vojne strategije, nego kroz konkretan, sirov strah, kroz gubitke koje ni ne razumiju u potpunosti, ali ih osjećaju do kostiju. Upravo taj kontrast između dječje nevinosti i brutalnosti koju su napravili odrasli čini film iznimno snažnim i teško zaboravljivim.
„260 dana“ nije film koji se lako gleda, a njegova najveća vrijednost leži u hrabrosti da progovori o traumama koje su mnogi prisilno potisnuli, uvjereni da je šutnja lakši put.
Koliko god bio težak, udaran i emotivno iscrpljujući, „260 dana“ je film koji bi svi trebali pogledati. Ne zato da bi se nanovo otvorile rane, nego zato da bismo razumjeli težinu koju neki i danas nose, da bismo poštovali njihovu priču i da bismo, možda, naučili nešto o snazi, izdržljivosti i čovjeku u najtamnijim vremenima.
Foto: trailer filma "260 dana"
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 467
U sklopu programa obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva te povijesnog događaja otkrivanja spomen-ploče kralju Tomislavu na gradskoj šetnici, 2. prosinca je u prostorijama Spahijskog podruma održano predavanje izvanrednog profesora na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i gostujućeg nastavnika na Sveučilištu u Dubrovniku, dr. sc. Trpimira Vedriša.
Profesor Vedriš, koji iza sebe ima impozantnu biografiju i jedan je od trojice autora izložbe povodom 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva u Zagrebu, održao je predavanje pod nazivom „Kralj Tomislav između povijesti, sjećanja i mita“. Predavanje je privuklo mnogobrojnu publiku različitih generacija.
Organizatori, Grad Pakrac, Muzej grada Pakraca i Gradska knjižnica, uz podršku Župe UBDM i Osnovne glazbene škole, zahvalili su se na dolasku svim posjetiteljima.
Iako o kralju Tomislavu postoji manje sačuvanih izvora nego o nekim drugim hrvatskim vladarima, to ne znači da je bio manje vrijedan niti da nije postojao. Vedriš smatra da se vrijeme njegove vladavine odvijalo u prijelomnim povijesnim trenucima, zbog čega je iz tog razdoblja sačuvano malo izravnih zapisa, dok ih iz kasnijih stoljeća ima nešto više. Predavanje je oblikovao kao slaganje povijesnog mozaika temeljenog na događajima tog razdoblja te pokušaj davanja odgovora na ključna pitanja unatoč oskudnim izvorima.
Uz pitanja i kratke rasprave s publikom, druženje s profesorom se nastavilo u prostorijama Spahijskog podruma u opuštenoj atmosferi.
Predavanje dr. sc. Trpimira Vedriša pokazalo je koliko je važna uloga znanstvenog pristupa u razumijevanju naše prošlosti, posebno kada je riječ o razdobljima s malo sačuvanih izvora. Kroz stručno izlaganje i poticajne rasprave je potvrđeno da lik kralja Tomislava, bez obzira na sve nedostatke povijesne građe, ostaje snažan simbol hrvatskog identiteta.
