- PIŠE: Suzana Bartolić
- 624
„Od nacionalne važnosti je dokaz da nedemokratski režimi nisu čuvali našu povijest i da mi moramo danas učiniti više. To nas mora ujediniti u nastojanju da pokažemo svoj viši stupanj civilizacije i da ne dopustimo da nestane naša kultura koje je izričito bitna. Hrvati 200 godina nisu imali puno svijesti o svojoj povijesti a to možete vidjeti po tome da su se sve znamenitosti nazivale turskima - turski grad, turska kula, tursko groblje…Hrvati nisu znali da su ovdje tisuću godina nego su mislili da su došli s turcima. To je tragedija koju mi učimo i vidimo u arheologiji i zato tu tragediju pokušavamo ispraviti našim zalaganjem, radi naših predaka!“ istaknuo je mag. arheol. Krešimir Vacek u svom predavanju "Otkrij stari Pakrac" o rezultatima arheoloških istraživanja 17. ožujka u Spahijskom podrumu.
Govoreći o povijesnim slojevima lokaliteta, osvrnuo se i na razdoblje oslobođenja od Osmanlija.
„Sloj zemlje Starog grada u vrijeme oslobođenja od turaka pokazuje da je ispunjen željeznim kuglama. Ono što je bitno za našu nacionalnu povijest, da na istom mjestu imamo prvi oružani sukob, ponovno između istoka i zapada. Da li slučajno, ali opet se povijest ponavlja“, rekao je.
Arheološka istraživanja potvrdila su čestu prisutnost sukoba na ovom području, o čemu svjedoče pronađeni grobovi, ostaci strijela, dijelova vatrenog oružja i topovskih kugli.
U predavanju se dotaknuo i iranske teorije o podrijetlu Hrvata i prijevodu riječi Hrvat kao „čuvar granice“ te povijesne uloge prostora Pakraca kao graničnog područja. Također su otkriveni i ostaci ranogotičke crkve koja je imala i obrambenu funkciju.
„Takva tvrđava-crkva koju smo pronašli postoji gotovo identična u Gori kod Petrinje koja je potvrđeno templarska. Crkva ima izravno ranogotički francuski stil i pronalazimo izljev svete vode kojeg do sad imaju samo tri templarske crkve, a njega ima i Pakračka. Pakrac je izravan dokaz direktnog dolaska križara iz Francuske kao izaslanika crkvene vlasti, i ne preko Mađarske iako smo u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu. Dolaze isključivo zbog granice, zbog borbe s hereticima“, što je Vacek kasnije detaljnije obrazložio i potkrijepio pronalascima u svom predavanju.
Svi dosadašnji radovi i rezultati istraživanja ukazuju i na veliki potencijal uređenja lokaliteta kao arheološkog parka, čime bi Stari grad Pakrac ponovno dobio značajnu ulogu u identitetu grada te postao važan dio kulturne i turističke ponude.
Podršku cijelom projektu izrazio je i predstavnik gradonačelnika te predsjednik Gradskog vijeća Miroslav Ivančić.
„Pohvalio bih naš Muzej i Krešimira te sve djelatnike Muzeja na entuzijazmu te da povijest našeg grada konačno izađe na vidjelo. Mlade generacije koje dolaze znaju što je Hrvatska bila i koliko se u ovom gradu odvijala bogata povijest te moraju na njega biti ponosni. Deset godina već traje istraživanje, a vjerujem da i u sljedećih sto godina bi bilo posla u našem gradu što istraživati i kopati i uvijek bi bilo zanimljivo, a našim mladima koji rade na iskopima želim da se ne umore od istraživanja i da ne stanu na preprekama na koje nailaze“, izjavio je Ivančić.
Na predavanje se osvrnula i ravnateljica Muzeja grada Pakraca Jelena Hihlik, naglasivši važnost lokaliteta za razvoj grada.
„Mislim da su svi upoznati sa činjenicom da je stari grad Pakrac arheološki lokalitet od lokalnog značaja, ali i od nacionalnog i da je ishodišna točka razvoja našeg grada. Baš zato nam je drago što ovo predavanje održavamo u sklopu Dana grada Pakraca. Inače cijeli projekt istraživanja je projekt aktivan od 2017. te ga podržava i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske sa značajnim sredstvima. Ono što nam je jako drago je što se iz godine u godinu sve veći broj mladih uključuje u ova istraživanja i na taj način istražujemo svoju zavičajnu povijest i srednjovjekovni identitet koji smo izgubili jer ostataka starog grada Pakraca iznad zemlje nema još od 20-ih godina 20. stoljeća, no na sreću, zemlja dobro čuva preostale ostatke i ova istraživanja su donijela vrlo značajne i senzacionalne rezultate“, rekla je Hihlik.
Istraživanja su u početku vodili stručnjaci zagrebačkog Instituta za arheologiju, a kasnije ih je preuzeo Muzej grada Pakraca koji je voditeljem daljnjih istraživanja imenovao upravo Vaceka. On se zahvalio svima koji su doprinijeli realizaciji projekta.
„Unaprijed se zahvaljujem ovdje prisutnoj saborskoj zastupnici Anamariji Blažević, koja nas dugi niz godina prati i podržava u radu, Miroslavu Ivančiću, predstavniku gradonačelnika, kolegicama iz muzeja i knjižnice na pomoći i organizaciji. Zahvalio bih svima koji su omogućili da se ovo sve realizira, posebno konzervatoricama iz Pakraca i Požege i svim građanima koji trpite naše kopanje usred grada, ali danas želim iskoristiti to da opravdam naš napor i moram u vašu korist reći da su se vaše primjedbe do danas promijenile na bolje.“, zaključio je Vacek.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1522
Ekipa „Sestra i nečista braća“ ostvarila je najbolji rezultat s ukupno 39 osvojenih bodova i pobijedila na kvizu „(Ne)Poznati Grad Pakrac“ koji je održanom 16. ožujka u novom prostoru Gastro kutka Spahijskog podruma, a povodom Dana Pakraca.
Na kvizu je nastupilo šest ekipa, a borba za drugo mjesto bila je posebno napeta jer su dvije ekipe natjecanje završile s istim brojem bodova, pa je pobjednik odlučen tek nakon dodatnog pitanja, a najbliži točnom odgovoru bila je ekipa „Šišmiši“, koja je tako osvojila drugo mjesto. Riječ je o ekipi koja je prvi put sudjelovala na ovom kvizu, a čine je članovi Udruge slijepih Pakrac–Lipik, predvođeni Stankom Kovačićem.
Treće mjesto, s 36 bodova, pripalo je ekipi „20 do keca“, koja je prošle godine na istom kvizu odnijela pobjedu u sličnom sastavu.
Organizatori, Grad Pakrac, Gradska knjižnica Pakrac i Muzej grada Pakraca, uz podršku Pivovare Slavonica, su pobjedničku ekipu nagradili poklon-paketom Pivovare Slavonica, dok su drugoplasirana i trećeplasirana ekipa dobile poklon-pakete Spahijskog podruma i Grada Pakraca. Nagrade je natjecateljima uručio gradonačelnik Tomislav Novinc.
Kviz se sastojao od četiri seta pitanja iz različitih tematskih područja, od povijesti grada do suvremenosti, preko germanizama, književnika, pilota i nadimaka, pa sve do prepoznavanja logotipa, graditeljstva i sporta. Sudionici su tako kroz zabavno natjecanje imali priliku proširiti svoje znanje o vlastitom gradu.
Iako je završni poredak bio vrlo tijesan, natjecanje je proteklo u vedrom i prijateljskom ozračju, uz mnogo smijeha, druženja i dobre zabave.
Često se pretpostavlja da ljudi dobro poznaju svoj zavičaj, no ovakav kviz pokazuje kako uvijek postoji nešto novo i zanimljivo što se može naučiti o Pakracu i njegovoj bogatoj povijesti. Također, više o gradu zainteresirani će moći doznati na predavanju arheologa Muzeja grada Pakraca i voditelja istraživanja Krešimira Vaceka, koji će 17. ožujka 2026. godine u 18 sati u Spahijskom podrumu predstaviti najnovije rezultate arheoloških istraživanja Starog grada Pakraca.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 783
-
"Kada vidimo neke neobične pokrete, važno je da na njih ne pokazujemo prstom niti da se izrugujemo. I oni vode svoju životnu borbu i vrlo dobro razumiju kada se prema njima odnosimo drugačije“, izjavio je nakon predstave glumac i autor Jasmin Salkić koji je 13. ožujka u Hrvatskom domu u Pakracu izveo monodramu „Kako razumjeti mene s autizmom“.
-
Dodao je kako se nada da ova priča o roditeljima i djetetu s autizmom pomaže stvoriti jasniju sliku o tome kako se odnositi prema osobama iz spektra autizma.
„Ova predstava nastala je kroz izravan rad s djecom s poteškoćama u razvoju i razgovore s njihovim roditeljima. Na pozornicama je već tri i pol godine i još uvijek pronalazi put do ljudskih srca. Uspijeva prenijeti razumijevanje prema roditeljima djece s poteškoćama u razvoju, jer kada se oni osjećaju shvaćeno, lakše je i djetetu jer ono osjeća energiju i emocije svojih roditelja“, poručio je Salkić.
Monodrama je nastala prema motivima knjige „Padnem sedam puta, a ustanem osam“ te osobnom iskustvu autora, koji je po struci magistar društvenih znanosti i socijalne pedagogije, a zaposlen kao defektolog u Osnovnoj školi „Miladije“ u Tuzli.
Predstava je namijenjena odgojno-obrazovnim djelatnicima, medicinskom osoblju, roditeljima i učenicima, ali i svima koji žele bolje razumjeti svakodnevni život djece i mladih s poremećajem iz spektra autizma.
Kroz priču dječaka koji odrasta u izazovnom okruženju prikazuje situacije u kojima se susreće s prihvaćanjem, ali i s nerazumijevanjem i odbacivanjem okoline. Unatoč svemu što doživljava, dječak nikome ništa ne zamjera, već se zbog nemogućnosti izražavanja često ljuti na sebe.
Jasmin Salkić je za ovaj inovativni projekt na Balkanskoj konferenciji o inkluzivnom obrazovanju u Ohridu nagrađen Balkanskom nagradom za inkluzivnu nastavnu praksu „Inkluzivna bajka“, u konkurenciji stručnjaka iz šest zemalja.
Događaj je održan u suradnji s Gradom Pakracom i Kulturno-prosvjetnim društvom „Sloga“ Pakrac, uoči Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, koji se obilježava 2. travnja, a posebne zahvale su upućene dr. Nenadu Peiću, spec. pedijatrije i voditelju odjela i Vesni Božić, dipl. medicinskoj sestri i profesorici u Srednjoj školi, koji su inicirali publiku u predstavi te svima koji su prepoznali važnost ove predstave i njezine poruke.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 527
„Lako je hodati s Isusom oko jezera dok na njegov znak podižemo mreže pune riba, lako je s njim prolaziti jeruzalemskim ulicama dok iscjeljuje gubavce. No, kada se treba suočiti s gorčinom i težinom Velikog petka, a tada često svi uzmičemo“. Ovu poruku uputio je gledateljima Pero Eranović, glumac i režiser monodrame „Bio sam tamo“ koju je izveo 11. ožujka u Gradskoj vijećnici kompleks Jankovića u Pakracu.
Predstava je inspirirana romanom „Tunika“ američkog književnika Loyda C. Douglasa, a održana je u sklopu programa 35. Pasionske baštine i Dana Grada Pakraca.
Ova monodrama prikazuje priču o unutarnjoj borbi, savjesti i obraćenju. Iako je predstava kršćanske tematike, njezina poruka je razumljiva svim ljudima, jer govori o bezvremenskoj temi osobne transformacije i propitivanja vlastite savjesti.
Radnja je ispričana kroz svjedočanstvo rimskog centuriona Marcela Galija koji, nakon dolaska u Galileju, dobiva zadatak organizirati pogubljenje lokalnog revolucionara poznatog po čudima. Nakon smaknuća, kockajući osvaja njegovu krvavu tuniku, a upravo taj događaj u njemu potiče još dublju unutarnju promjenu. Kroz njegov monolog o političkim spletkama, izdaji i pritisku razjarene mase, publika prati dramatične prizore suđenja, kažnjavanja i konačne smrti.
Pero Eranović u monodrami "Bio sam tamo" u Pakracu
Pero Eranović je nakon završetka predstave naglasio da ljudi vjeru često lakše prihvaćaju kada je povezana s čudima i nadom, dok je puno teže prihvatiti je u trenucima patnje i žrtve.
U sklopu 35. Pasionske baštine i Dana Grada Pakraca biti će održan i koncert „In umbris crucis“ u župnoj crkvi Uznesenja BDM u srijedu 18. ožujka s početkom u 19 sati.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1082
Bila je to glazba koja barem na trenutak potiskuje sumorna sjećanja i budi iskren ponos, onaj osjećaj zbog kojeg bez zadrške možeš reći: ponosan sam što sam Hrvat. Sve je proteklo na razini vrhunskog glazbenog događaja, od profesionalne izvedbe i besprijekorne organizacije do snažnog osjećaja zajedništva koji je ispunio dvoranu.
U subotu, 28. veljače, u Hrvatskom domu u Pakracu, Klapa Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj održala je svoj prvi koncert u ovoj godini, simbolično upravo na 35. obljetnicu početka Domovinskog rata pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, u organizaciji Grada Pakraca i Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika. Publika je imala priliku uživati u bogatom repertoaru domoljubnih pjesama, izvedenih i uz instrumentalnu pratnju i a capella, što je dodatno naglasilo snagu vokalne interpretacije svake skladbe.
Kratki video koncerta možete vidjeti na linku.
Članovi klape – Stipe Botica, Toni Štulić, Ivica Kuzmanić, Marko Bralić, Darko Tranfić, Domagoj Žanić, Bruno Andrić, Goran Bralić, Jakov Šegvić i Dragan Popović, uz zapovjednika klape stožernog narednika Marka Bralića – vrlo su brzo osvojili publiku, koja ih je pratila od prve do posljednje pjesme. Posebno veliki trenutak dogodio se tijekom izvedbe pjesme „Ako ne znaš šta je bilo“, kada se cijela dvorana podigla na noge i zapjevala u jedan glas, stvarajući atmosferu koju je teško opisati riječima.
Probuđene emocije, ponos i zajednička ljubav prema domovini povezali su publiku svih generacija s izvođačima u jedinstvenom glazbenom iskustvu. Nadahnuta i iznimno profesionalna izvedba nije ostavila prostora za slabu točku, a burni pljesak i skandiranje „bis“ na samom kraju bili su jasna potvrda da Pakrac cijeni vrhunsku glazbu iz svih krajeva Hrvatske, kao što daje snažne poruke zajedništva, domoljublja, ali i ratnih rana koje još uvijek nosi.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1309
Učenici Osnovne glazbene škole Pakrac 9. i 10. veljače su sudjelovali na Međunarodnom natjecanju „Mladi Padovec“ održanom u Novom Marofu te se vratili s brojnim nagradama.
Donosimo rezultate učenika klavira i harmonike pod mentorstvom Karla Baričevića i Josipa Jelića za klavir te Ivana Goluba za harmoniku, a koji su nastupili 9. veljače:
KLAVIR
1. kategorija
Lily Poletto - 2. nagrada (89 bodova)
Matea Savi - 2. nagrada (82,67 bodova)
Lotta Bedić - 3. nagrada (78 bodova)
Marta Simić - 3. nagrada (78 bodova)
Antun Gašpar - 3. nagrada (76,17 bodova)
Dorotea Buhin - 3. nagrada (70 bodova)
Mentor: Karlo Baričević, mag. mus.
Julian Blažević - 3. nagrada (79 bodova)
Mentor: Josip Jelić, mag. mus.
HARMONIKA
2. kategorija
Silvano Katalinić - 1. nagrada (92 boda)
Bartol Kotorac - 1. nagrada (91 bod)
Benjamin Hala - 2. nagrada (89,67 bodova)
Mentor: Ivan Golub, univ. bacc. mus.
Rezultati učenica flaute pod mentorstvom Artura Ivelje i korepetitorice Tee Silađi, a koje su nastupile 10. veljače:
2. kategorija
Majda Matek - 3. nagrada (79 bodova)
3. kategorija
Lena Jirasek - 3. nagrada (77 bodova)
Aria Manavski - 3. nagrada (75 bodova)
Najava koncerta pod maskama
Osnovna glazbena škola Pakrac organizira i koncert pod maskama koji će biti održan 17. veljače u 18 sati u Gradskoj vijećnici kurije Janković.
„Dođite uživati u glazbi, smijehu i malim iznenađenjima, čeka vas koncert naših učenika i puno dobre atmosfere. Ponesite maske – mi donosimo glazbu“, poručuju iz pakračke glazbene škole.
Foto: OGŠ Pakrac


















