- PIŠE: Pakrački list
- 362
U Gradskoj knjižnici Pakrac u utorak 29. listopada s početkom u 18 sati svestrana umjetnica Margareta Peršić će izvesti pripovjednu predstavu „Pričom te zovem“.
Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je pripovijedanju, kazivanju, književnim vrstama koje pripadaju usmenoj književnosti - slavi se pričanje priča, ali i slušanje istih tih magičnih priča, pod sloganom "Pričaj mi".
Margareta Peršić, koja uz pripovjedačke nastupe diljem zemlje još i oblikuje lutke, igračke, piše, crta, slika, modelira, ilustrira i kako sama kaže "pripovjedačica je staroga kova, novog doba, pripovijeda priče koje u jedan sat stanu, a sjećanja na njih traju...i traju..." Svojim specifičnim pristupom, Margareta odabranu narodnu bajku podiže na razinu zasebnog scenskog izričaja, a u izvedbi kombinira elemente pripovijedanja (storytelling), pantomime i teatra. Pripovjedna izvedba počiva na tradicijskim pripovjednim znanjima, a često koristi animacijske i minimalne scenske elemente kako bi zvukom ili bojom doprinijela izravnijem stvaranju mentalne slike kod publike. Riječ je o izuzetno ekspresivnoj formi, jedinstvenog autorskog potpisa, koja se oslanja na mimiku, geste, posturu, govor tijela te glasovne varijacije, a kroz ulogu pripovjedačice Margareta upravlja i oživljava sve likove u priči i publiku pretvara u aktere priče.
Sve navedeno ljubitelji umjetnosti su imali prilike doživjeti na manifestaciji Tragom Jankovića 2023. i na Noći knjige 2018. godine kada je Margareta gostovala u Pakracu, a sad je vrijeme za novu i drukčiju priču.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 783
Muzej grada Pakraca jučer je u večernjim satima okupio posjetitelje povodom likovne izložbe „Klinci“, ciklus slika akademske slikarice Ivane Barišić Tomšić iz Bjelovara, također i školske nastavnice Likovne kulture u Čazmi. Ovaj intimni dnevnik je otkrio spontane motive slikarice iz obiteljske svakodnevnice čiji su glavni protagonisti upravo njezina djeca.
Okupljene je pozdravila ravnateljica muzeja Jelena Hihlik, a nakon njenog predstavljanja slikarice, Ivana je i sama prenijela svoja djela u riječi kojima je opisala kako je cilj izložbe vratiti nas sve u djetinjstvo i razdoblje s manje obaveza i više vremena za zabavu zaključivši na kraju da je slike ipak najzahvalnije pogledati te joj je bilo drago predstaviti svoja djela i pakračkim ljubiteljima slikarstva.
Ponajviše zasluga za Ivaninu izložbu slika u Pakracu pripada nezavisnoj kustosici Sonji Švec Španjol koja je ciklus slika uljem na platnu i tradicionalnom tehnikom u živim bojama opisala kao želju autorice za odmakom od negativnih i tužnih vijesti i situacija koje se sve češće događaju u posljednje vrijeme.
Izložbu su dodatno oplemenile Petra Hihlik koja je odsvirala Here Comes The Sun (The Beatles) te Magda Lucić Fider pročitavši pjesmice Što sadrži jedno malo dijete Arsena Dedića i Zaljubljena u čitav svijet autorice Olje Savičević Ivančević.
Ovaj likovni opus možete razgledati do 11. studenoga u izložbenom prostoru gradskog muzeja.
- PIŠE: Pakrački list
- 592
Kulturno prosvjetno društvo „Sloga“ Pakrac najavljuje novo kazališno gostovanje u Hrvatskom domu „Franjo Tuđman“, naime 19. listopada u 20 sati stand-up komičarka i glumica Ana Poznanović će predstaviti svoju komediju „Ako sam žena, nisam konj“.
Ova monodrama na komičan način prikazuje sazrijevanje od prve ljubavi do prvih bora i jednu od najvažnijih borbi svake žene - borbu za prihvaćanje same sebe. Komedija za jake žene i hrabre muškarce. Urnebesna komedija o ženi koja traži ljubav. Komična i iskrena priča o ženi koja se u potrazi za onim pravim ponekad izgubi. Priča je to o simpatičnoj i pomalo naivnoj djevojci od trenutka gubitka nevinosti do punoljetnosti. U biti, priča je to o svakoj ženi koja pokušava pronaći "onog pravog". Priča o pametnoj mladoj ženi koja čini gluposti. Za ljubav. Zbog biološkog sata. Zbog bake. O baki koja je tjera da se uda. O muškarcima koji se ne bi oženili. Priča koja će vas nasmijati i rasplakati. Priča koju će svaka žena razumjeti... Ima li u ljubavi sretnih završetaka ili nas je, kako kaže glavni lik, “sjebao Hollywood”? Pogledajte ovu monodramu koja će vas nasmijati do suza, ali i natjerati na razmišljanje o vječnom pitanju svake žene – jesam li normalna. Ova monodrama na komičan način prikazuje sazrijevanje od prve ljubavi do prvih bora i jednu od najvažnijih borbi svake žene - borbu za prihvaćanje same sebe. Stand-up komičarka i glumica Ana Poznanović u svijet stand-up komedije uplovila je nakon objavljenog romana "Vrati se mami, siso", koji govori o mladoj ženi koja se neuspješno pokušava nositi s balkanskim sustavom vrijednosti, majčinim sinovi i njezina disfunkcionalna obitelj. Nakon ovog romana ulazi u svijet stand-up komedije, prvo s iskusnim kolegama komičarima, a potom i samostalnim One Woman Show nastupima koji privlače i žensku i mušku publiku željnu brutalno iskrenih razgovora o muško-ženskim odnosima, posebice ispovijedi o seksu. i "dejtanje" u doba društvenih mreža.
Nakon višegodišnjeg staža kao stand-up komičarka, monodramom “Ako sam žena, nisam konj” konačno se okušala i na “daskama koje život znače”. U njemu tumači nekoliko “uloga”, od 19-godišnje zaljubljene balavice do 40-godišnjakinje koja je prošla kroz život ne opametivši se kad je ljubav u pitanju. Ova monodrama igra se s velikim uspjehom i publika joj se uvijek iznova vraća zbog komičnog, ali prije svega iskrenog tona u kojem su ispričane ženske borbe, strahovi i čežnje.
CIJENA ULAZNICE : 10,00 EURA
PRODAJA ULAZNICA : WWW.EVENTIM.HR
BLAGAJNA KINA HRVATSKOG DOMA '' DR FRANJO TUĐMAN '' NA ADRESI: TRG PAPE IVANA PAVLE 2 BROJ 10, SRIJEDA - NEDJELJA OD 16 H DO 20 H.
Izvor: KPD "Sloga" Pakrac
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 732
„U našoj knjižnici ljeto nije nimalo uspavano, pri kraju je COOLturno ljeto, ljetni program za male i velike koji knjižnica i Muzej grada Pakraca godinama pripremaju i realiziraju. Iza nas su veliki Pub kviz, Kulturni piknik, brojne radionice i projekcije koje smo proveli zabavno, edukativno i kreativno“, kaže Monika Lucić Fider, ravnateljica gradske knjižnice.
„Naravno, ljetni mjeseci su i vrijeme kad knjižnicom prolaze i naši redovni korisnici i čitatelji, ali i oni „sezonski“ koji godišnje odmore žele provesti uz dobro i zanimljivo štivo. Što se tiče osnovnih, „servisnih“ informacija, knjižnica radi tijekom cijelog srpnja i kolovoza, ponedjeljkom od 10 do 18 sati, a utorkom, srijedom, četvrtkom i petkom od 7.30 do 15.30 sati. Naglašavamo i kako je prostor knjižnice odličan za bijeg od vrućina jer je u potpunosti klimatiziran, tako da vas očekujemo ne samo kako biste posudili knjige, nego dođite na naš Dječji odjel, dovedite djecu, prelistajte slikovnice i pregledajte našu igraonicu i didaktičke igračke koje su ovdje upravo za vas i vaše najmlađe“, poziva ravnateljica.
Ovih dana posjetitelje očekuje velik broj novih knjiga jer se vrijedni djelatnici knjižnice bacaju u nabavu novih naslova, a kompletan fond knjižnice može se pretraživati putem online kataloga, ali i instalacijom odlične aplikacije koju pod nazivom Gradska knjižnica Pakrac svi zainteresirani mogu potražiti i dodati na svoje pametne telefone i na taj način, uz pretraživanje kataloga, ujedno i biti informirani o svemu što se u knjižnici događa, budući da aplikacija nudi puno zanimljivih mogućnosti i kategorija vezanih uz rad knjižnice.
U nastavku donosimo 30-ak prijedloga pakračke knjižnice o ljetnom štivu koje vrijedi pročitati, podijeljeno prema kategorijama.
Novo, novo, najnovije:
JON FOSSE Isijavanje
GRUPA AUTORA Album na dan – 365 najvažnijih albuma koje morate poslušati
DANIJEL ŠPELIĆ Praznina
MAJA LUNDE San o drvetu
LIU CIXIN Problem triju tijela
LIU CIXIN Mračna šuma
LIU CIXIN Kraj smrti
Self help za ljetne dane:
GRUPA AUTORA Što učiniti kada nešto nije fer
DAWN HUEBNER Što učiniti kada se mozak zaglavi
TONER JACQUELINE B./FREELAND CLAIRE A. B. Što učiniti kada je strah strahovit
KRISTINA KALIMAN Razvojne mape
CHRISTEL PETITCOLLIN Moje dijete previše misli
SHERRIE CAMPBELL Kako preživjeti toksične članove obitelji
CROSSWELL VERITY Mala anksiozna čudovišta
Dječji kutak:
AARON BLABEY Loši momci, epizoda 10 - Najgori dan
LIDIA BRANKOVIĆ Hotel za osjećaje
RACHEL BRIGHT/JIM FIELD Gušter koji je želio biti zvijezda
SANJA POLAK Imaš knjige, nemaš brige
CATHERINE CAWTHORNE/SARA OGILVIE Veliki zločesti vuk istražuje bajke
EMILY GRAVET Pometalo
MAGALI LE HUCHE Pepi i rock
Stripoteka:
MANU LARCENET Grupna terapija
CULLEN BUNN Deadpool ubija Marvelov univerzum
GERARD WAY/GABRIEL BA Umbrella Academy: Apokaliptična suita
GERARD WAY/GABRIEL BA Umbrella Academy: Dallas
NEIL GAIMAN Sandman (knjiga 1)
Retro kutak – zaboravljeni klasici:
RAYMOND CARVER Odakle zovem: Izabrane priče
VIRGINIA WOOLF Gospođa Dalloway
RANKO MARINKOVIĆ Kiklop
WILLIAM FAULKNER Svjetlost u kolovozu
HARPER LEE Ubiti pticu rugalicu
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1841
Kao što smo već ranije pisali, pripremnim radovima krajem lipnja započela je 8. godina arheološkog istraživanja lokaliteta Stari grad Pakrac. Početkom srpnja započelo je istraživanje koje je zbog opsega radova podijeljeno tako da voditelj istraživanja Krešimir Vacek istražuje sektor 1 (sjevernu zonu), a njegova zamjenica Tea Lokner vodi sektor 4 (južnu zonu).
„Kako trenutno stvari stoje, u sektoru 1 je isprva zabilježena najranija faza osmanlijske vlasti u Pakracu (sredina 16. stoljeća), potom posljednja kršćanska faza (pred pad Pakraca 1544. godine), zatim građevinska faza (vrijeme izgradnje posljednje faze fortificirane tvrđavne crkve rano 16. stoljeće) te slojevi kasnog srednjeg vijeka prije gradnje posljednjih pakračkih fortifikacija (kraj 15. stoljeća)“, kaže Vacek te dodaje da je u sektoru 4 zabilježeno srednjovjekovno groblje o čemu ćemo pisati idući put.
„U sektoru 1 jedan od najzanimljivijih nalaza svakako je zlatni dukat mletačkog dužda Francesca Dandola (1329.-1339.) koji je pronađen u temeljnim dijelovi žbuke na fortifikacijskom pojačanju iz ranog 16. stoljeća. Zlatnik, prvi nalaz ovakvog tipa ovdje, zasigurno je žrtvenog karaktera te je odložen kako bi „osigurao uspješnu gradnju crkve i štitio ju od nesreće." Žrtveni karakter nalaza utvrđen je i u ranijim godinama istraživanja, kada su u zidovima crkve pronađeni srednjovjekovni buzdovani. Posebno je zanimljivo kako je zlatnik tada gotovo 200 godina bio u uporabi, što upućuje kako je najvjerojatnije bio čuvan u crkvenoj riznici. Zanimljivost u istom građevinskom sloju je i vrlo velika pojava omanjih neoštećenih kamenih topovskih kugli za koje je moguće pretpostaviti sličnu „zaštitnu ulogu“ prilikom gradnje fortifikacija“, objašnjava voditelj Vacek.
„Osim spektakularnog nalaza dukata, vrlo zanimljiv je i pronalazak dokaza “prvog arheološkog istraživanja“ na ovom lokalitetu. U kasnom 17. stoljeću izvršen je manji kvadratni iskop (2x2 metra) u sektoru 1 do arheološkog sloja koji odgovara vremenu netom prije gradnje fortifikacija u ranom 16. stoljeću. Iskop odgovara pokusnim sondama koje i arheolozi danas koriste prilikom utvrđivanja arheološkog potencijala nekog lokaliteta“, kaže Vacek uz napomenu da se ne može govoriti o arheološkom istraživanju ako nije vođena propisna dokumentacija, te ako nije u pitanju bila znatiželja „istraživača“, moguće da se je radilo o svojevrsnom sondiranju prethodno građevinskim radovima.
Što se tiče pronađenog zlatnika, on je iznimne čistoće, težine oko 3.5 grama veličine oko 20 mm, izrađen pečatiranjem. Na prednjem dijelu se nalazi prikaz Krista kako drži knjigu Evanđelja, a na naličju prikaz dužda F. Dandola kako kleči pred sv. Markom-zaštitnikom Venecije). Na aversu slova: FRA • DANDVLO • / • S • M • VENETI ukazuju na dužda za čijeg je vremena zlatnik izrađen.
- PIŠE: Pakrački list
- 1366
Piše: Jelena Hihlik
Pakrac kao grad zaista ima sreću što je okružen prekrasnom prirodom čije bogatstvo i ljepotu baš i ne cijenimo dovoljno. Možda smo to više nego ikada osvijestili u doba krize i ograničenog kretanja za vrijeme korone kada je šuma Kalvarija, u neposrednoj blizini grada, postala više nego ikada, odredište brojnih šetača željnih uživanja u ljepotama prirode i svježem zraku. Danas u vrijeme izrazitih vrućina, predstavlja i prekrasan zaklon od visokih ljetnih temperatura . Dok većina bježi na more i bazene, šuma Kalvarija u neposrednoj blizini grada pruža izvor hlada, zelenila i mira kakvog rijetko gdje na moru možete pronaći. Zovu je još i plućima grada, a jeste li se ikada zapitali kada i kako je nastala?
Lujo Šnedorf, 1936. Škola na izletu - Markovac, snimio Josip Svoboda
Šuma Kalvarija smještena je na rubnom jugoistočnom dijelu grada Pakraca i prostire se na površini od 56,55 ha. Kao šuma sa posebnom namjenom umjetno je podignuta odnosno zasađena početkom 20.stoljeća vjerojatno između 1910. i 1920., a u prilog ovoj činjenici govori i starost stabala koja se procjenjuje na oko stotinjak godina. Većinu šumskog sastava Kalvarije čini stablo hrasta i pod rasta lipe i graba. Dugi niz godina bila je bez prave zaštite tako da je nekoliko puta bila i predviđena za rušenje. Nakon Drugog svjetskog rata od rušenja ju je spasio Matija Grabrić dugogodišnji općinski načelnik i bilježnik Općinskog poglavarstva, a posljednja opasnost od rušenja šumi je prijetila neposredno prije početka Domovinskog rata. Simbol Kalvarije po kojem i nosi ime su Tri križa podignuta na uzvišenju iznad grada koja su ovdje postojala i prije sadnje same šume. Križeve je postavio i ovo mjesto uredio pakrački župnik Ivan Dvojak 1802. godine. Ovakva mjesta nastajala su na povišenjima blizu grada obično krajem 18. stoljeća kao posljednje postaje križnog puta na kojem su se ljudi prisjećali Kristove muke i križa. Tradicionalno na Veliki petak ovdje je završavala procesija sa polazištem iz katoličke crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Markovac 1935.
Laganom šetnjom od Tri križa put vas vodi do još jednog od omiljenih odredišta i izletišta u ovoj šumi, do Markovca na kojem se nalazi poznati prirodni izvor vode i kapelica posvećena Majci Božjoj Lurdskoj, izgrađena 1808. godine. U pozadini kapelice nekad je stajalo i drveno zvono. Za Markovac kruži legenda kako je ovdje neki slijepi Marko došao na izvor, napio se vode i umio, a nakon toga i progledao. Od tada se izvor upravo po njemu zove Markovac. Izvori vode su kroz povijest bili mitska i sveta mjesta tako da je dugi niz godina Markovac bio mjesto na kojem su ljudi osim uživanja u prirodi tražili blagoslov i ozdravljenje. Djevojke iz obližnje Prekopakre na Cvjetnicu su pješke dolazile do izvora i umivale se u ovoj vodi, a Markovac je bio često i omiljeno izletište pakračkih školaraca. Na Markovcu se obilježavao 12. rujna kao blagdan Imena Marijinog koji je ujedno bio i kram stanovnika tog dijela pakračkih vinograda. Pakrac je okružen morem zelenila koje nekad i ne primjećujemo, a zaista predstavlja izuzetno bogatstvo u ovo vrijeme velikih klimatskih promjena i pokazuje nam kako su i naši prethodnici često imali vrlo vrijedne vizije kojima su unaprijedili izgled i kvalitetu života grada za svoje potomke.
Tri križa
