- PIŠE: Suzana Bartolić
- 753
U srcu Pakraca povijesni Spahijski podrum iz 18. stoljeća doživio je potpunu transformaciju i pretvorio se u Riznicu Svijeta graševine – jedinstveni prostor u kojem se tradicija, kultura i suvremenost spajaju u impresivan kulturni doživljaj. Obnovljen u sklopu projekta Svijet graševine, ovaj je prostor danas središnji kulturno-turistički dio Pakraca te prvi hibrid muzeja i knjižnice u Hrvatskoj.
U Spahijskom podrumu zajednički djeluju Muzej grada Pakraca i Gradska knjižnica Pakrac, a na četiri etaže predstavljene su atraktivne tematske cjeline: Naš zavičaj, Svijet graševine u Pakracu, Iz našeg polja, s našeg stola te Tajne gradske knjižnice. Multimedija, interaktivni sadržaji i edukativni programi privlače posjetitelje svih generacija, nudeći mogućnost istraživanja bogate povijesti i tradicije pakračkog kraja. Spahijski podrum tako se profilirao ne samo kao čuvar baštine, nego i kao živo mjesto susreta, učenja i inspiracije.
Zlatni suncokret za Pakrac
Uz novo ruho, Spahijski podrum može se pohvaliti i vrijednim priznanjem. Na ovogodišnjoj svečanoj dodjeli nacionalnih nagrada SUNCOKRET ruralnoga turizma – The Sunflower Award, održanoj 8. prosinca 2025. u Domu kulture u Bjelovaru, Muzej grada Pakraca i Gradska knjižnica Pakrac, ujedinjeni pod brendom Spahijski podrum, osvojili su Zlatni suncokret.
Riječ je o jedinstvenom nacionalnom natječaju koji već 13 godina organizira Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“, s ciljem poticanja i nagrađivanja izvrsnosti u ruralnom turizmu. Natječaj okuplja projekte, programe, manifestacije, domaćinstva, organizacije i pojedince koji doprinose očuvanju tradicije, razvoju ruralnih zajednica, ekološkoj proizvodnji i promociji autohtonih proizvoda.
Ovogodišnje izdanje uključilo je čak 17 kategorija i tri posebne nagrade, a konkurencija je bila iznimno jaka. Dodjeli su prisustvovali brojni uzvanici iz područja turizma, poljoprivrede te lokalne i regionalne samouprave, potvrđujući važnost ruralnog turizma za Hrvatsku.
U 14. kategoriji – "Ruralni identitet na nov način - inovacijski projekti", koja spaja inovaciju, tradiciju i identitet prostora stvarajući nove perspektive ruralnog turizma – nagrađeni su:
-
Zlatna povelja – Spahijski podrum, Pakrac, Požeško-slavonska županija
-
Srebrna povelja – „Moja mala kala“, Crikvenica, Primorsko-goranska županija
-
Srebrna povelja – „Babičini recepti“, Krapina, Krapinsko-zagorska županija
-
Srebrna povelja – konoba „Kala“, Supetar, Splitsko-dalmatinska županija
-
Brončana povelja – „Ako dotakneš lipicanca“, Đakovo, Osječko-baranjska županija
-
Brončana povelja – „Kameni otok“, Postira, Splitsko-dalmatinska županija
"Sretni smo što smo već u prvoj godini od otvaranja Spahijskog podruma dobili ovako vrijedno i značajno priznanje. Drago nam je što su prepoznati inovativni i kreativni elementi ovog, u Hrvatskoj jedinstvenog, hibrida knjižnice i muzeja, kao i ogroman trud uložen u osmišljavanje, provedbu i izgradnju jedne ovako posebne priče. Veliku zahvalnost dugujemo Gradu Pakracu, koji se odlučio realizirati ovako velik projekt i prepoznao potencijal ove kulturne i baštinske inicijative. Posebno smo ponosni što ovu nagradu dijelimo sa svim našim
djelatnicima muzeja i knjižnice, koji svakodnevno, predano i s velikim srcem, ulažu trud kako bi Spahijski podrum funkcionirao kao društveni i kulturni centar, ali i turistička atrakcija koju s ponosom predstavljamo gostima grada. Ova nagrada predstavlja pravi vjetar u leđa za budućnost Spahijskog podruma, ali i cijelog Pakraca", izjavili su iz Spahijskog podruma.
Još jedan korak naprijed za kulturni i turistički identitet Pakraca
Osvojeni Zlatni suncokret dodatno učvršćuje položaj Spahijskog podruma kao ključne kulturno-turističkog središta. Projekt ne samo da revitalizira važnu povijesnu lokaciju, već i aktivno doprinosi razvoju ruralnog turizma, očuvanju baštine te promidžbi pakračkog identiteta.
Spahijski podrum nastavlja svoju misiju biti otvoren prostor dijaloga prošlosti i budućnosti, mjesto koje stvara nove vrijednosti za zajednicu, kao i za posjetitelje iz cijele Hrvatske i šire.
Foto: Spahijski podrum, suncokret.hr
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 565
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1059
U Pakracu je 7. prosinca održan 27. festival duhovne glazbe „Hodočašće u došašće“, koji je tradicionalno održan u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Nakon svečane svete mise koju je predvodio biskup msgr. Ivo Martinović tijekom koje je krstio dijete, program je nastavljen glazbenim nastupima zborova.
Na festivalu su, uz domaći zbor Vita Nova, nastupili i zborovi iz različitih slavonskih krajeva, među kojima su bili Risus iz Požege, Lacrima iz Pleternice, Nebeski znak iz Nove Gradiške te Navještenje iz Velike Gorice, kao i mladi iz župe Presvetog Trojstva iz Daruvara.
Na kraju, brojni posjetitelji su kroz pjesmu i molitvu zajedno doživjeli trenutke zajedništva i radosti te su pokazali da festival i nakon skoro tri desetljeća ostaje važan dio pakračke duhovne i kulturne tradicije.
Foto: facebook profili, župa Uznesenja BDM Pakrac
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 868
Koncert povodom sv. Nikole u organizaciji Osnovne glazbene škole Pakrac 5. prosinca je okupio posjetitelje u Gradskoj vijećnici kurije Janković do maksimalne kapacitetne kvote, a učenici su zauzvrat popunjenoj vijećnici do posljednje stolice uzvratili odličnim glazbenim izvedbama 36 skladbi, dok je večer kulminirala dolaskom sv. Nikole koji nijedno dijete nije ostavio praznih ruku.
Okupljene je prigodnim riječima pozdravila Martina Golub, ravnateljica pakračke glazbene škole, a glazbeni program priredili su Marija Kubalek, Tin Bariša Ivković, Karlo Baričević, Ivan Golub, Josip Jelić, Artur Ivelja, Filip Marinić, Sara Kudrna i Tea Silađi, a u izvedbama su sudjelovali mališani vrtićke dobi te polaznici od 1. do 3. razreda Osnovne glazbene škole Pakrac.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 865
U ugodnom ambijentu Spahijskog podruma, uz podršku Muzeja grada Pakraca i Gradske knjižnice Pakrac, 5. prosinca je održana radionica za odrasle pod nazivom „Glina & vino“. Program su dodatno obogatile simpatične gošće iz požeškog Arnashik ateliera, koje su sudionicima prenijele svoje znanje i iskustvo rada s glinom.
Polaznici su imali zadatak izraditi dvije posudice po vlastitom izboru, uz slobodu dekoriranja i oblikovanja. Nakon radionice, njihove će se kreacije idućih mjesec dana sušiti, peći i završno obrađivati u posebnim uvjetima i visokim temperaturama kako bi bile potpuno spremne za upotrebu.
Posebnu notu događanju dao je i sam Spahijski podrum, koji je za ovu prigodu pripremio bogatu ponudu vina, a jedno od pravila večeri je bilo da čaše ne ostanu prazne. Uz tople božićne pjesme, čašu vina, razgovor i puno kreativnosti, večer je protekla u opuštenoj i zabavnoj atmosferi, ostavljajući pakračke sudionike bogatije za novo iskustvo i vlastite radove od gline.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 2221
„260 dana“ je ratni film nastao prema istinitom događaju, a već sam pristup gledanju nosi u sebi određenu neizvjesnost, nismo znali što očekivati, niti smo bili svjesni koliku će težinu ova priča zaista imati. U ime organizatora projekcije, KPD Sloge i Grada Pakraca, gradonačelnik Tomislav Novinc zahvalio se svima koji su došli pogledati premijeru filma te podsjetio kako su Pakrac i sjećanja njegovih građana povezani s tematikom ovog filma.
Od prvih kadrova film nas vraća u prepoznatljiv, gotovo zaboravljen prizor slavonskog sela: jedna cesta koja se proteže kroz samo središte mjesta, kuće čija se dvorišta pružaju duboko prema poljima, štale i kokošinjci, te onaj poseban doživljaj prirode pomiješan s glasovima i svakodnevicom te crkva koja je središte cijelog mjesta. Osjeti se i toplina popodnevnih ručkova, tipična za taj kraj, mirna atmosfera koja usporava vrijeme i u trenutku nas vraća u jedno jednostavnije, sigurnije doba. Stari bicikli naslonjeni na ograde, djeca koja ih voze, penju se po stablima i vesele se sitnicama koje su nekoć ispunjavale dane bezbrižnog djetinjstva. Sve djeluje jednostavno, tiho i sigurno.
A onda je došlo nešto što je nepovratno srušilo tu jednostavnost i tri slova koja su promijenila sve: rat.
Režija pažljivo gradi atmosferu, ostajući suzdržana i fokusirana isključivo na njihovu priču. Nema nepotrebne dramatizacije niti pokušaja da se emocije izvuku silom; umjesto toga film se oslanja na samu stvarnost, na tihe trenutke, na ono što se vidi i ono što se samo nazire. Takav pristup daje mu posebnu autentičnost, onu koja se ne može glumiti ni namjestiti.
Najviše se ističe prikaz dječje perspektive - jednostavan, ogoljen, neposredan. Rat se u njihovim očima ne prikazuje kroz političke pojmove ili vojne strategije, nego kroz konkretan, sirov strah, kroz gubitke koje ni ne razumiju u potpunosti, ali ih osjećaju do kostiju. Upravo taj kontrast između dječje nevinosti i brutalnosti koju su napravili odrasli čini film iznimno snažnim i teško zaboravljivim.
„260 dana“ nije film koji se lako gleda, a njegova najveća vrijednost leži u hrabrosti da progovori o traumama koje su mnogi prisilno potisnuli, uvjereni da je šutnja lakši put.
Koliko god bio težak, udaran i emotivno iscrpljujući, „260 dana“ je film koji bi svi trebali pogledati. Ne zato da bi se nanovo otvorile rane, nego zato da bismo razumjeli težinu koju neki i danas nose, da bismo poštovali njihovu priču i da bismo, možda, naučili nešto o snazi, izdržljivosti i čovjeku u najtamnijim vremenima.
Foto: trailer filma "260 dana"
