- PIŠE: Domagoj Ajman
- 587
Gastro kutak Spahijskog podruma 12. studenog je pretvoren u svijet kriminalistike u režiji spisateljice Nives Madunić Barišić koja je pažnju okupljenih školaraca privukla dječjim detektivskim romanima i likovima poput psa Melkiora, mačke Grete, djevojčice Tare, dječaka Roka i ostalih, a ovim književnim susretom u organizaciji Gradske knjižnice Pakrac u sklopu Mjeseca hrvatske knjige proslavljen je i Dan hrvatskih knjižnica koji se obilježava 11. studenog.
Kroz dijalognu interakciju s učenicima Osnovne škole braće Radića Pakrac spisateljica Madunić Barišić je približila u kakve su se sve zavrzlame upleli istražitelj Melkior, djevojčica Tara i ostali junaci šest prezentiranih romana, koje su neki učenici već pročitali, dok će neki tek pročitati, zaroniti u detektivske vode te probuditi svoju maštu.
Nives Madunić Barišić je nagrađivana hrvatska autorica proznih i dramskih tekstova, urednica i dramaturginja na HRT-u, spisateljica za djecu koja je napisala ciklus detektivskih romana o istražitelju psu Melkioru i djevojčici Tari, a pokrenula je i novi serijal o dogodovštinama Hane i Janka.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 370
Gradska knjižnica Pakrac će u srijedu 12. studenog u Spahijskom podrumu organizirati dva književna susreta – dječje detektivske romane spisateljice Nives Madunić Barišuć te predstavljanje romana Listanje kupusa autora Igora Beleša.
Prijepodne od 11 sati osnovnoškolci će upoznati Nives Madunić Barišić i njezine junake Hanu i Janka, Melkiora i ostatak detektivske ekipice na književnom susretu, a ovim književnim druženjem te u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, knjižnica ujedno slavi i Europski dan autora.
Predstavljanje romana "Listanje kupusa" autora Igora Beleša bit će održano istog dana u 18 sati u prostoru knjižnice (Spahijski podrum, dvorana Julijana).
„Popularnost i čitanost romana "Listanje kupusa" ne jenjava iako su od prvog izdanja prošle već dvije godine - dokazuje to i činjenica kako je izdavačka kuća HENA COM nedavno objavila i peto izdanje, a autor Igor Beleš i dalje neumorno putuje i govori po knjižnicama diljem Hrvatske“, poručuju iz pakračke knjižnice.
Nadalje navode: U čemu je tajna ove priče - čiji se slojevi razlistavaju kao glavica futoškog kupusa, gdje je svaki list jedna epizoda i uspomena na djetinjstvo i prijateljstvo nepovratno obilježene ratom? Odgovore ćemo pokušati dobiti u srijedu, a dotad citirati Krunu Lokotara, pisca i književnog urednika:
"Malo koja je knjiga posljednjih godina doživjela toliko izdanja i popularnosti kao Listanje kupusa Igora Beleša koje se, očito, itekako lista. Nakon što je roman dobio Nagradu „Fran Galović“ i Priznanje „Krunoslav Sukić“ (za mirotvorstvo, nenasilno djelovanje, zaštitu i promociju ljudskih prava i razvoj civilnog društva) i krenuo na dugačku turneju po knjižnicama, na turneju koja još traje, jer čitatelji to traže – jasno je da smo dobili i bestseler i longseler. Možda čak i roman koji će obilježiti generaciju, jer je u tijeku pretprodukcija za snimanje dugometražnog igranog filma. Naslov mu znate. Zato valja korigirati prvu rečenicu: Listanje kupusa ne samo da se čita i lista nego i razlistava!"
O romanu:
Pet jedanaestogodišnjaka, nerazdvojnih članova An družine, u Borovu je naselju 1991. godine krenulo istraživati misterij nestanka djece i nekih obitelji iz njihova naselja koje se mijenja iz dana u dan, pa sve brže, iz dana u noć, u noćima u kojima se sve češće čuju pucnjevi, detonacije... No, njihovo je prijateljstvo iznad svega, pa im ni činjenica što doznaju da su odjednom postali Srbi ili Hrvati ništa ne znači, dok ona u svijetu odraslih postaje ključna. Zbog prijateljstva i nerazumijevanja svijeta koji im baš nitko ne pokušava objasniti – a teško da se i njihovi roditelji dobro snalaze u galopiranju rata – upadat će u sve veće nevolje i njihovo će idilično djetinjstvo, obilježeno stripovima i glazbom, začinjeno prvim ljubavima, postupno prerasti u triler i horor. Listanje kupusa jedan je od prvo ljepših, pa poslije mučnijih i napetijih, a sve skupa potresnijih i humanijih romana napisanih podosta posljednjih godina.
Roman Igora Beleša svojevrstan je križanac slavna serijala Enid Blyton 5 prijatelja i filma Ostani uz mene, nastalog po scenariju Stevena Kinga, samo što je ovo 5 prijatelja za odrasle i za one koji zbog rata nisu nikada uspjeli odrasti ili su, pak, to uspjeli, ali okrnjeno, ukrivo, a da za to nisu krivi.
O autoru:
Igor Beleš rođen je 1978. godine u Vukovaru. Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez i Fantom slobode, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade Prozak, a možda bi bio i trostruki da u međuvremenu nije postao prestar za tu nagradu. Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine Ri-Lit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra. Kratka priča “33” adaptirana je u radiodramu koja je bila eksponat na izložbi slika. Dosad mu je objavljen roman Svitanje na zapadu. Živi i radi u Rijeci.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 837
- Predškolci: Gabrijel Radić – roditelji su mu pročitali 83 knjige
- Osnovnoškolci: Doria Feltrin – 87 pročitanih knjiga
- Srednjoškolci: Denis Bogdan (Srednja škola Pakrac, iz Kutine) – 29 pročitanih knjiga
- Odrasli: Valentina Jaković – 168 pročitanih knjiga
- Umirovljenici: Vinko Špelić – 176 pročitanih knjiga
- Obiteljska kategorija: obitelj Stokić – 71 pročitana knjiga
- PIŠE: Pakrački list
- 663
U nadolazećim tjednima Hrvatski dom dr. Franje Tuđmana Pakrac uz Kulturno prosvjetno društvo „Sloga“ pretvara se u središte smijeha, emocija i kazališne čarolije. Publiku očekuju četiri izvrsne predstave različitih stilova i tema, od komedije i suvremenih društvenih refleksija do inspirativnih prikaza umjetnosti i života. Sve ulaznice moguće je kupiti na biljetarnici kina petak-nedjelja od 16.30 -17 i 18.30 - 19 sati. Dođite i uživajte u vrhunskim kazališnim trenucima!
🎭 GRADSKO KAZALIŠTE POŽEGA komedija “KOKOŠ” 30.10.2025. u 19 sati 🎭
Komedija "Kokoš" (Nikolaj Koljada) satkana je od pet fantastičnih karaktera koji nam u međusobnim duhovitim i strastvenim obračunima donose sav sjaj i bijedu života; onog bračnog, kazališnog, ljubavnog i izvanbračnog, tužnog i smiješnog. Na ovoj blatnoj kugli u našim kratkim životima nije nam dano puno. Imamo samo vlastito iskustvo susreta s ljudima, a samo o našoj spremnosti da čujemo drugoga i o našoj toplini i susretljivosti ovisi koliko ćemo vrijedan život živjeti i koliko će u njemu biti smisla. To je ono što nam i ovi likovi komedije poručuju!
Ulaznica 10,00 eura
🎭 TRAGAČI - TRI SESTRE NA INSTAGRAMU, 20.11.2025. u 19 sati 🎭
Tekst inspiriran motivima Triju sestara A. P. Čehova premješten je iz Rusije u bezimenu provinciju današnjice koja neodoljivo podsjeća i na hrvatsku stvarnost. Suvremene sestre, obasute šumom digitalnih informacija, preispituju vlastite sudbine i pokušavaju napraviti preokret u svojim monotonim životima. Najmlađa je od sestara Irina, pripadnica milenijalaca, koja se nađe na prekretnici života uoči svog tridesetog rođendana. Maša je voditeljica lokalne radijske emisije o kulturi i društvu. Olga, najstarija od sestara, suzdržana i usamljena nastavnica hrvatskog jezika, nastoji povesti sebe u bolji život, boreći se protiv samoće digitalnim sredstvima.
Ulaznica 12,00 eura
🎭 UMJETNIČKA ORGANIZACIJA GRUPA - MASKE, 25.11.2025. u 19 sati 🎭
Koristeći primjere iz klasične književnosti (Držić, Moliere, Krleža, itd.) u predstavi se prikazuju tipovi i karakteri koji i danas nastavljaju biti izvor inspiracije, kroz komične ili tragične zaplete. Od prvih crteža u špiljama, preko drevnih vračeva, starih Grka i Commedie dell'arte do klaunova nosa danas, maska je bila konstanta koja je nosila važnost, kako za izvođača koji je nosi, tako i za njegovu publiku. Za vrijeme kada su ljudi crtali u polumraku špilje, maska se koristila u lovu. Drevni su vračevi koristili maske kao dio ritualnog performansa u duhovne svrhe, koji je uključivao sve članove plemena. Stari Grci su imali ogromne maske s modificiranim otvorom za usta koji je funkcionirao kao megafon, kako bi ih čula golema publika amfiteatra. U Commediji dell'arte, najranijem obliku profesionalnog kazališta koje je bilo dominantno u Italiji od 16. do 18. stoljeća, maske su označavale normirane tipove likova i nije bilo neobično da jedan glumac glumi jedan lik, odnosno jednu masku, cijeli svoj život. A klaun je nešto potpuno drugo od onoga što mislimo da jest. Pogledajte!!!
Ulaznica 12,00 eura
🎭 TESLA TEATAR - HOLLYWOOD, 17.12.2025. u 19 sati 🎭
Predstavu su pripremili kazališni i televizijski glumci Fabijan Pavao Medvešek i Filip Sertić. Komedija ,u trajanju od 70 minuta, je nastala prema istinitim događajima. Radnja prati dva prijatelja glumca koji odluče ostvariti "američki san" i preseliti se u Los Angeles. Gledat ćemo njihovu avanturu - koga će sve od slavnih ličnosti upoznati, kako će se snaći i hoće li uspjeti ili ipak propasti? Povjerit će vam iz prve ruke zašto im se Tom Cruise zamjerio, kako je raditi s Meryl Streep i kakav je Brad Pitt kad se ugase kamere. Ovo je priča o prijateljstvu, snalaženju, traženju sreće i probijanju u Hollywoodu.
Ulaznica 15,00 eura
- PIŠE: Pakrački list
- 481
Danas, 27. listopada 2025., u našem će kinu u Hrvatskom domu dr. Franje Tuđmana uz Kulturno prosvjetno društvo "Sloga" prigodno obilježiti Svjetski dan audiovizualne baštine uz poseban filmski program u čast Ivici Vidoviću, jednom od najvećih glumaca s našeg područja.
Zahvaljujući Kino mreži i Hrvatskom državnom arhivu – Hrvatskoj kinoteci, publika u čak 34 kina diljem Hrvatske imat će priliku besplatno uživati u raznolikim ulogama ovoga nezaboravnog glumca, čije su interpretacije obilježile desetljeća domaće filmske i televizijske scene.
Program donosi dva antologijska naslova:
„Kužiš, stari moj“ (1973.), redatelja Vanče Kljakovića u 17.00h
Film koji je u Puli je nagrađen Zlatnom arenom za najbolju fotografiju i Srebrnom arenom za drugu najbolju glavnu mušku ulogu glumca Ivice Vidovića. U ovom kultnom filmu Vidović tumači lik Glistu, siromašnog mladića s trešnjevačke periferije koji pokušava pronaći svoje mjesto pod suncem u gradu punom izazova. Film je ostao zapamćen po rečenici koja je ušla u povijest hrvatske kinematografije:
„Ja sam za ljubav, pa makar bila i nesretna.“
„Servantes iz Maloga mista“ (1982.), redatelja Danijela Marušića u 19.00h
Ova topla i nostalgična priča vraća nas u prepoznatljiv svijet serijala „Našeg maloga mista“, u kojem Ivica Vidović tumači lik Tončija s nadimkom Servantes, koji se vraća iz Čilea u Malo Misto, a uz njega u filmu glumi i legendarni Boris Dvornik. Obojica su ostavila neizbrisiv trag kao istinski velikani hrvatske kinematografije:
"Tisno je tisno…vitrovi pušu, valovi nasrću, brod se gingolaje, mužika zavija…ti samo čekaš da pristaneš u tu neku mirnu, tihu luku…da nam da mira u svom krilu…jastučić srca…Živi se, Fiorito moj, samo u fantaziji"
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1106
U organizaciji Gradske knjižnice Pakrac u sklopu programa Mjesec hrvatske knjige u Spahijskom podrumu, 23. listopada od 18 sati, održano je predstavljanje romana Svjetlost dana karizmatičnog pakračkog autora Danijela Špelića. Na ovom opsežnom djelu od 440 stranica autor je radio punih deset godina, a posebno je značajno što je upravo ovo prvo književno predstavljanje održano u Spahijskom podrumu.
Danijel Špelić (1979.) je hrvatski kolumnist, amaterski filmski kritičar, scenarist i član Društva hrvatskih književnika koji broji iza sebe jedanaest romana i zbirku priča što od kriminalističke fikcije do znanstvene fantastike i horora. Romani Vidio sam kako umireš i Uljezi adaptirani su u radio drame na Hrvatskom radiju, a po romanu Uljezi je 2018. snimljen dugometražni film Granice straha koji je premijerno prikazan u Pakracu.
Program predstavljanja romana je započeo kratkim filmom i čitanjem odlomaka iz romana koje su interpretirali pakrački srednjoškolci Srećko, Antonela i Mislav. U nastavku su o knjizi, uz samog autora, razgovarale Tanja Španjić, profesorica hrvatskog jezika u Srednjoj školi Pakrac, te književnice i čitateljice Renata Glogoški Pavoković i Vlatka Planina. Posebna gošća večeri bila je Arianna, koja je utjelovila glavni lik romana, čime je događanju dala dodatnu umjetničku dimenziju. Svi su se pritom mogli počastiti slasticama i pićem posebno osmišljenima prema tematici večeri.
Autor je otkrio kako je inspiraciju za roman pronašao u djelima Stephena Kinga, posebno u kratkoj priči Tajne Salema.
„Kao veliki ljubitelj Kingova stvaralaštva, dobio sam ideju napisati priču smještenu u naše krajeve. Roman je u početku bio samo proba, mogu li stvoriti priču koja će se svidjeti čitateljima, ali s vremenom, kako se ideja širila, pisanje je postao pravi izazov. Svejedno, uspio sam ga završiti i do sada nisam dobio nijednu lošu kritiku“, izjavio je Danijel Špelić.
Radnja romana započinje napetim obračunom u lovačkoj kući u Schwarzwaldu, čime se odmah stvara mračna atmosfera. Priča vodi čitatelja kroz niz europskih lokacija – od Berlina, Nizozemske, Austrije, Norveške, Francuske i Češke do planinskih područja Slavonije, posebice oko Papuka, pakračke okolice i tvrđave Ružica grad. Autentični opisi stvarnih mjesta i povijesna realnost u vremenu o kojem se piše daju romanu dodatnu vjerodostojnost i dubinu.
Glavni likovi, Arianna, vampirica koja lovi iz osvete i potrebe za opstankom, te Kristijan, bivši policajac i lovac na vampire, istražuju granice između dobra i zla.
„Vampiri su mi oduvijek bili najzanimljiviji jer nude širok prostor za pripovijedanje. Za razliku od vukodlaka i drugih čudovišta, oni su moralno složeni i svjesni svojih postupaka“, pojasnio je autor.
Špelić naglašava da njegovi vampiri nisu samo negativci te da njihova borba s vlastitim traumama i osjećajem izoliranosti daje priči psihološku dubinu. Uspjeh suradnje dvaju glavnih likova ovisi o spremnosti na promjenu i suočavanje s vlastitim demonima.
Svjetlost dana tako nudi mješavinu horora, akcije, vampirske mitologije i psihološke introspekcije, ispisanu modernim stilom i smještenu u realne prostore Europe i Slavonije. Za čitatelje koji vole zahtjevno strukturirane, napete i tematski složene romane, ovo djelo donosi svjež pristup vampirskoj tematici.
