- PIŠE: Franjo Delač
- 1112
Pijanist Krešimir Starčević održat će koncert u koncertnoj dvorani OGŠ Pakrac sutra, 25. listopada u 18 sati. Ovaj velikogorički umjetnik klavir je počeo svirati tek s 12 godina, a nakon završenog diplomskog studija na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, godinu dana proveo je na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču.
Proteklih godina osmišljava i izvodi koncerte kojima obilježava obljetnice rođenja ili smrti velikih skladatelja. Ove godine to je 150. obljetnica rođenja Sergeja Rahmanjinova i Blagoja Berse. Osvajač je brojnih nagrada na raznim natjecanjima, ali i dobitnik vrijednih priznanja, od kojih možemo istaknuti Nagradu grada Velike Gorice s likom Franje pl. Lučića iz 2018.
Trenutačno je izvršni direktor Hrvatskog društva Aleksandar Skrjabin, a u bogatoj karijeri svojevremeno je radio i kao gostujući urednik emisije Glazbena kutijica Obrazovnog programa Hrvatskog radija. 2014. i 2015. godine bio je umjetnički ravnatelj Zagrebačkih ljetnih večeri.
Ulaz je slobodan, a pokrovitelj koncerta je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
- PIŠE: Franjo Delač
- 928
Hrvoje Jurić, đakovački fotograf, putopisac i biciklistički entuzijast, predstavio je sinoć svoju knjigu Put sjevera u prostorima pakračke knjižnice. Rado dolazi u Pakrac, tako da ne čudi što nas je posjetio i u sklopu promocije svog najnovijeg putopisnog uratka, ali i kako bi nam kroz zanimljivo predavanje živopisno dočarao svoj biciklistički put, od samih početaka pa sve do danas.
Na svoje najnovije ekstremno biciklističko putovanje poveo i svoje vjerne suputnike koji ga prate kamo god krenuo, a bili su dakako i na sinoćnjem predavanju; u pitanju su njegovi psi Ena i Max. Nakon što je ostao bez oca, a nekoliko godina potom i bez majke, u svojim četveronožnim ljubimcima pronašao je novu obitelj.
Osim predstavljanja najnovije knjige, Hrvoje nas je ukratko podsjetio i na neke od svojih prethodnih uradaka, ali i na svoj najveći pothvat, put oko svijeta biciklom, monumentalnu i nimalo bezazlenu avanturu na koju se odvažio 2019. godine i tijekom koje je prevalio preko 29 tisuća kilometara na putu čija je početna i završna točka bio Zagreb.
Nakon ekstremnih biciklističkih izleta Rusijom, Kanadom i sjeverom Europe, odlučio je kako je vrijeme stati na loptu te najavljuje da će iduće biciklističke ekspedicije ipak biti umjerenije. Došlo je, kaže, vrijeme da misli na zdravlje, koje je na jednom od svojih prvih putovanja opasno ugrozio izlaganjem surovim uvjetima norveškog sjevera bez odgovarajuće zaštitne opreme.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1632
„Uživajte u bogatom programu kojeg su pripremili vrijedni čuvari kulturne baštine, koji svojim radom, trudom i ljubavlju čuvaju bogatstvo i ljepotu hrvatskog folklora“, rekla je Dubravka Arland, predsjednica KUD-a "Seljačka Sloga" na otvaranju 11. Smotre folklora koja je jučer održana na pakračkom gradskom trgu.
Smotra je započela mimohodom ulicama grada kojima je prošetalo više od stotinu i dvadeset članova raspoređenih u šest kulturno umjetničkih društava pridošlih iz raznih krajeva Hrvatske. Mimohod je krenuo od Trga bana Josipa Jelačića ulicama Braće Radić i Vlade Laučana do Trga dr. Franje Tuđmana i zatim ulicom Hrvatskih velikana, odnosno gradskom šetnicom natrag na gradski trg, gdje ih je dočekalo mnoštvo Pakračana i njihovih gostiju koji su toplu i sunčanu nedjelju odlučili iskoristiti na najbolji mogući način.
Nazočne je pozdravila i Anamarija Blažević, pakračka gradonačelnica, čestitavši KUD-u "Seljačka Sloga" na ovoj manifestaciji uz želju da traje još dugi niz godina, a posebno je pohvalila nazočnost najmlađe skupine prekopakranskog KUD-a. „Sva ta ljubav prema našoj tradiciji, našoj kulturi i hrvatskoj baštini, ostat će i iza Joze, Bore, Dubravke, Jasminke, Davorke i svih drugih vrijednih članova Društva, jer kad oni više ne budu mogli pjevati i plesati, imamo mlade snage koje ih mogu zamijeniti“, zaključila je gradonačelnica.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa led su nastupom probili upravo oni najmlađi - članovi Dječje skupine KUD-a "Seljačka Sloga" iz Prekopakre, a osim njihovih starijih kolega, nastupili su i KUD-ovi „Šubić“ Novska, „Orljava“ Pleternica, „Radost“ Sela, „Kolo“ Stari Grabovac i „Poljadija“ Grabarje.
Manifestaciju su uveličali predstavnici lokalnih udruga i OPG-ova svojim izložbeno-prodajnim sadržajima, a 11. Smotra folklora održana je u sklopu „Pakračkog ljeta 2023.“ u organizaciji KUD-a "Seljačka Sloga" i pod pokroviteljstvom Požeško-slavonske županije, Grada Pakraca i pakračke Turističke zajednice.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1263
Pakračka gradska knjižnica već uobičajeno tijekom srpnja i kolovoza radi po prilagođenom radnom vremenu, ponedjeljkom od 10 do 18 sati, a ostale radne dane od 7.30 do 15.30 sati. „U našoj knjižnici ljeto je oduvijek bilo doba godine u kojem se družimo s korisnicima koji redovno pohode knjižnicu, ali i s korisnicima koji su, kako mi kažemo, „sezonski“ – ljetni čitatelji. Osim toga, tijekom ljeta knjižnica i muzej intenzivno su radili na programima i aktivnostima COOLturnog ljeta – zajedničke manifestacije čiji je cilj obogatiti slobodno ljetno vrijeme kako djece, mladih, a tako i odraslih sugrađana“, rekla je ravnateljica Monika Lucić Fider.
Ove godine Knjižnica je održala velik broj odlično posjećenih radionica, koncert, kviz, projekcije dokumentaraca, predstava, književno gostovanje… Prostor knjižnice u potpunosti je klimatiziran, a prostor čitaonice i Dječjeg odjela koristio se za neke od programa i aktivnosti tijekom ovogodišnjeg COOLturnog ljeta kao što su filmski ponedjeljak i projekcije dokumentaraca. „Na Dječjem odjelu očekuje vas novouređeni kutak za čitanje, mnogo divnih slikovnica za najmlađe, knjiga za onu malo stariju djecu, didaktičkih igračaka, društvenih igara, mala igraonica…, kratko rečeno - mnogo razloga za posjetu“, poručuje ravnateljica.
Ukoliko vrele dane odlučite kratiti na ovaj način, u suradnji s ravnateljicom knjižnice pripremili smo vam izbor knjiga koje biste, ovisno o ukusima i afinitetima, mogli pročitati tijekom ovog ljeta.
NOVO, NOVO, NAJNOVIJE
- Rene Freund – Idemo na more
- Marko Gregur – Šalaporte
- Jon Fosse – Jutro i večer
- Defne Suman – Za doručkom
- Olja Savičević Ivančević – Pisma čitateljici
- Damir Karakaš – Potop
- Camille Laurens – Djevojčica
RETRO KUTAK – ZABORAVLJENI KLASICI
- Jane Austen – Spletkarica
- George Orwell – Svećenikova kći
- Virginia Woolf – Gospođa Dalloway
- John Fante – Zapitaj prah
- Ranko Marinković – Kiklop
(AUTO)BIOGRAFSKA PROZA – NEPOZNATO O POZNATIM
- Brian Clegg – Tesla biografija
- Bono – Surrender – 40 pjesama, jedna priča
- Boris Leiner – Azrini svjedoci
- Andrea Bocelli – Glazba tišine
- Zlatan Ibrahimović – Adrenalin – moje neispričane priče
SELF HELP ZA LJETNE DANE
- Whitney Goodman – Toksična pozitivnost
- Cal Newport – Digitalni minimalizam
- Dr.sc. Krunoslav Nuić – Burnout – priča o nama
- Ana i Igor Čerenšek – Kako graditi otpornost na stres
- Tamara Kajari – Manje strke, više svrhe
- Anders Hansen – U potrazi za srećom
- Katherine May – Zima u nama
DJEČJI KUTAK
- Iva Bezinović-Haydon / Laura Martinović – Tamnograd
- Dubravka Kolanović – Krokodil velikog srca
- Melita Rundek – Mirko u paklu razreda
- Kate Davies, Isabelle Follath – Čudesni hotel
- Roman Simić – Jura i klupko laži
- Veljko Barbieri – Kuharica za male čarobnjake
- Hrvoje Ivančić – Amadej
STRIPOTEKA
- Riad Sattouf – Arapin budućnosti
- Darko Macan / Tonči Zonjić – Godišnjak hrvatskog stripa 2023.
- Ruben Pellejero – Oderano meso
- Xavier Coste – 1984.
- Timothé Le Boucher – 47 žica
- PIŠE: Pakrački List
- 1440
Piše: Krešimir Vacek
Otkrićem paljenja vatre, čovjek je dobio mogućnost kontroliranja svijeta oko sebe. Osim tjeranja zvijeri, vatrom je održavao tjelesnu temperaturu i konzervirao hranu. Mnogo znanstvenika smatra kako je termalna obrada hrane ekstrakcijom većeg postotka nutrijenata ubrzala razvoj mozga. U ljudskoj svijesti oduvijek je vatra imala mitološko značenje pa joj je često propisivan božanski nastanak (prisjetimo se mita o Prometeju).
Pored termičke obrade hrane i održavanja temperature, čovjek je uvidio da dehidracijom drveta primjenom vatre može učvrstiti materijale (Schöningesko koplje - 450 000 g. pr. Kr.) i tako olakšati lov. Paljenjem modelirane zemlje, odnosno gline stvorio je novi materijal (keramika - Venera iz Dolni Vestolnice 29 000-25 000 g pr. Kr. i stvorio posuđe oko 8000 g. pr. Kr.). Zahvaljujući vatri otkrio je da obradom rudače može ekstraktirati bakar i zlato (5000. g. pr. Kr.), kombinacijom bakra s kositrom ili antimonom stvorio broncu (oko 3300 g. pr. Kr.) ubrzo ekstraktirao i željezo. Primjena vatre ostatak je povijesti i neodvojiva je od esencije pojma civilizacija, ali zbog opsega teksta zaustavit ću se na periodu od 1450. g do 1800. godine, točnije u arheološkim slojevima koji su 2022. godine istraženi u sklopu arheoloških istraživanja utvrde Stari grad Pakrac. Tekst u nastavku govori o primjeni vatre u svrhu grijanja prostorija utvrda i nastambi u srednjem i novom vijeku, a glavni princip odašiljanja topline primjenjuje i današnja tehnologija grijanja.
Radi se o keramičkim predmetima čašastog oblika, kojima iako forma sugerira, nisu namijenjeni za konzumaciju pića. To su pećnjaci, sastavni dijelovi srednjovjekovnih i novovjekovnih peći kojima je funkcija bila akumulacija i odašiljanje topline proizvedene izgaranjem krutog goriva.
Kaljeve peći, pored glinenih i kamenih, bile su učestali način grijanja u srednjovjekovnim utvrdama, a njihovi sastavni dijelovi pronađeni su na mnogim poznatim hrvatskim utvrdama ( Burg Vrbovec, Veliki Tabor, Ružica grad itd., kao i Stari grad Pakrac pa i utvrda Čaklovac). Kako se kaljeve peći gotovo nikada ne očuvaju u arheološkom sloju, o mogućem izgledu moguće je govoriti jedino iz crteža u srednjovjekovnim rukopisima te iz forme sastavnih dijelova peći. Obično je bila položena na šljunčanu ili glinenu podlogu (kakva je pronađena na Starom gradu 2022. godine), ali u novom vijeku pronalazimo i metalna postolja. Sastoje se od spomenute baze, ložišta i tornja, koji je najčešće bio ukrašen. Cijela konstrukcija glinene kaljeve peći mogla je biti učvršćena metalnim šipkama, a pećnjaci su iz konstrukcije stršali prema van, odnosno, oblagali ju. Takve peći učestalo su građene unutar zida kako bi grijale obje prostorije bez obzira na suho/zidanu pregradu prostora.
Literatura pećnjake dijeli na više tipova od kojih treba izdvojiti: čašasti, lukovičasti, šiljasti, lončasti, plitičasti, zdjelasti i jednostavni nišasti odnosno pločasti pećnjak. Proizvodili su ih specijalizirani keramičari zvani pećari, koji su podizali radionice u blizini ležišta kvalitetne sirovine (gline). Nakon višemjesečnog pročišćavanja i pripremanja gline (miješanja mineralima u formi vapnenca, kalcita i tinjca), uslijedilo je oblikovanje na lončarskom kolu ili kalupu. Upravo nedorađeni otisci proizvodnog procesa unutarnjeg oboda ukazuju kako se radi o keramičkom pećnjaku umjesto o čaši. Mnogi čašasti i lukovičasti pećnjaci na vanjskoj su strani ukrašeni kaneliranjem ili rovašenjem, a unutarnji kanalići najčešći su pokazatelj uporabe lončarskog kola. Pločasti pećnjaci ukras bi dobili zajedno s modeliranjem vanjske površine. Nakon modeliranja uslijedilo je sušenje pećnjaka na zraku, a pločasti tipovi dodatno su glazirani najčešće zelenom olovnom glazurom.
Boja pečenog keramičkog materijala ovisila je o načinu pečenja i postotku željeznog oksida u glinenoj smjesi. Načelno možemo reći da su svi pećnjaci tamne boje (crna, tamno siva i tamno smeđa) pečeni u redukcijskoj atmosferi (bez prisustva zraka), dok su crvene, narančaste i oker nijanse pečene u oksidacijskoj atmosferi (uz povećano prisustvo zraka). U praksi često pronalazimo i kombinaciju ove dvije tehnike.
Na utvrdi Stari grad Pakrac u prošlogodišnjem istraživanju pronađen je veći broj stožastih čašastih pećnjaka iz kalupa sa središnjom kanelurom (br. 1 i 2) u najmlađem arheološkom horizontu, horizontu napuštanja utvrde kao stambene površine (18.-19. st). Horizont obnove i Postdestrukcijski horizont obiluju fragmentima čašastih pećnjaka (18.-17. st.), a pronađen je jedan cilindričnog oblika s ukrašenim kruništem i kapicom (br. 3 i 4). Destrukcijski horizont obilježio je pronalazak fragmenta ruba (br. 5) zelenoglaziranog pločastog pećnjaka (polovica 16. stoljeća). Nažalost, dijelovi pećnjaka nedostaju, ali prema tipu možemo pretpostaviti da su sadržavali neke od popularnih viteških ili religioznih scena specifičnih za razdoblje nastanka. Najstariji pećnjaci pronađeni u prošlogodišnjem istraživanju unutar Predgrađevinskog i Građevinskog horizonta (kraj 15. i početak 16. stoljeća) lukovičastog su tipa. Pronađen je i jedan ulomak dna pećnjaka čašastog tipa (br. 7), obilježen pečatom križa s rašljastim hastama (br. 6), čije paralele pronalazimo na srednjovjekovnom lokalitetu Čazma te na utvrdi Ružica. Pećnjaci su samo manji dio vrlo bogatog opusa arheoloških nalaza kasnosrednjovjekovnog i novovjekovnog razdoblja na utvrdi Stari grad Pakrac.
- 853
Najmlađi čitatelji danas su u prostorijama gradske knjižnice slušali priču „Čudesni hotel“, nakon čega su radili zdrave smoothieje, u sklopu prve ovogodišnje Ljetne čitaonice COOLturnog ljeta koju organiziraju Knjižnica i pakrački muzej.
„Čudesni hotel“, autorica Kate Davies i Isabelle Follath, pročitala je djeci Monika Lucić Fider, ravnateljica gradske knjižnice. Nakon toga, 20-ak mališana uz pokojeg roditelja i asistenciju Jelene Ivanović, pripremali su zdrave smoothieje od raznog voća i povrća. Na meniju su bili napici od banana, manga, kakaa..., a najviše im se svidio smoothie koji se sastojao od proteina sirutke, kikiriki maslaca, banane i malo cimeta uz dodatak biljnog mlijeka.
U sklopu programa COOLturnog ljeta sutra će u dvorištu Janković u 10 sati biti održana majstorska radionica "Mali majstori" na kojoj će Krešimir Hihlik i Dejan Brnić izrađivati kućice za ptice.