Nakon što su se slegli dojmovi oko pisanja mature i upisa na fakultete, vrijeme je za istaknuti one najbolje koji su postigli zavidne i poštovanja vrijedne rezultate na državnoj maturi u Srednjoj školi Pakrac.

U prijašnjim smo tekstovima koji prate ovu temu pisali o tome kako se po rezultatima ispita državne mature uklapamo u prosjek na razini cijele Hrvatske, no treba spomenuti postignuća učenika koja govore kako učenici pakračke srednje škole postižu i iznadprosječne rezultate.

Tako je gimnazijalka Franka Šimić na ispitu iz Hrvatskog jezika na višoj razini po rezultatu u  1 posto najbolje riješenih u čitavoj generaciji, a ispit je u toj kategoriji pisalo 21 659 pristupnika. Ana Čičković, također gimnazijalka, ispit iz Matematike na osnovnoj razini riješila je tako da je rezultatom također u 1 posto najbolje riješenih (ispit je pisalo 19 862 pristupnika). Toni Božić, učenik koji je ove godine završio obrazovanje u programu medicinski tehničar opće njege, svojim je rezultatom na ispitu iz Engleskog jezika na osnovnoj razini ušao u 2 posto najbolje riješenih (ispit je pisalo 10 694 pristupnika).

[caption id="attachment_11529" align="alignleft" width="200"] Ana Čičković[/caption]

 

Od izbornih predmeta učenici pakračke škole najviše su birali Biologiju, Kemiju, Fiziku i Psihologiju. Riječ je o ispitima koji nemaju osnovnu razinu te je samim tim zahtjevnije postići visoku ocjenu. No, i tu je naša učenica gimnazije Franka rezultatom iz Biologije ušla u 3 posto najbolje riješenih (ispitu pristupilo 6 030 učenika), kao i iz Kemije gdje je ista učenica bila u 5 posto najbolje riješenih u Hrvatskoj, a ispit je pisalo 3 599 učenika. U 5 posto najboljih u državi iz ispita iz Psihologije bila je i gimnazijalka Klaudija Ljevaković, a tom je ispitu pristupio 3 891 učenik.

Franka se nije istaknula samo izvrsnim rezultatom na državnoj maturi, već o njezinom zalaganju i kontinuitetu rada svjedoče i rezultati natjecanja tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Pohvalivši profesorski rad i mentorstvo Mire Radanović, profesorice kemije, Franka se prisjeća županijskih natjecanja kojih je bila sudionica te u prvom razredu odnijela prvo, a u četvrtom drugo mjesto.

„Uz profesoricu Radanović, zahvalila bih i profesorici Vesni Ančić iz biologije koja nam je pružila visoku razinu znanja za državnu maturu, ali i odličnu podlogu za daljnje školovanje. Pošto su mi biologija i kemija bile najvažnije, najviše sam se bazirala na pripremu tih dvaju predmeta, ali su nas tijekom cijele godine za maturu pripremali profesor matematike Željko Tomašević i profesorica Martina Terranova iz engleskog jezika, a spomenula bih i profesorice hrvatskog jezika Blanku Brkašić te Goranu Vukadinović uz čiju sam pomoć usavršila pisanje eseja iz hrvatskog“, govori Franka o svojim profesorima koji su učenicima pružili sve potrebno za postizanje zavidnih rezultata na maturi.

[caption id="attachment_11528" align="alignleft" width="200"] Franka Šimić[/caption]

Ova, sada već bivša, gimnazijalka, smatra kako o kvaliteti Srednje škole Pakrac i njezinim profesorima dovoljno govore rezultati državne mature. Budućim je maturantima savjetovala, iako joj se čini kako su ispiti državne mature svake godine za nijansu teži, da mjesta strahu nema ukoliko se potrude, uče, rade s profesorima i drže svoga cilja.

„Trenutno ne razmišljam o onome što bi moglo biti nakon završetka fakulteta jer ne znam kamo će me život odvesti. Sada mi je cilj završiti fakultet, a o budućnosti nakon toga stignem razmišljati“, sigurno odgovara Franka, od listopada studentica zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta na smjeru Farmacija.

Matična zgrada pakračkog dječjeg vrtića i tijekom ljetnih mjeseci, bez obzira na ljetnu stanku odgojno - obrazovnih ustanova, odjekuje dječjim smijehom. Područni su vrtići u ovo vrijeme zatvoreni pa u centralnom trenutno boravi 20-ak djece raspoređene u dvije odgojne skupine; jaslice i vrtić.

„Kao i prijašnjih godina, najviše djece ide u vrtić krajem lipnja i tijekom srpnja, ove godine u srpnju njih 38, a kako se približava kolovoz ta brojka je u trendu opadanja. Već početkom ili sredinom lipnja Vrtić sastavlja anketu i prosljeđuje roditeljima koji ju ispunjavaju. U njoj se roditelji izjašnjavaju u kojem će razdoblju tijekom ljeta slati djecu na dnevni boravak i prema tim se rezultatima slažu rasporedi rada odgojiteljica i ostalog osoblja Vrtića. Dakle, ravnamo se sukladno godišnjim odmorima roditelja koji su korisnici usluga Vrtića“, rekla nam je Višnja Klobučar, ravnateljica Dječjeg vrtića „Maslačak“.

S obzirom na trenutne nesnosne vrućine, provjerili smo kako izgleda jedan dan u vrtiću tijekom visokih temperatura. Djeca prvi dio dopodneva provode igrajući se u dvorištu vrtića, do 10 ili 10.30 sati, a nakon toga ulaze u zgradu koja je prethodno rashlađena klima uređajima postavljenima u svakoj prostoriji i ovdje nastavljaju sa svojom vrtićkom svakodnevicom - igrom, ručkom, popodnevnim odmorom, u vrlo ugodnim uvjetima boravka.

S obzirom da u ljetnim mjesecima djeluje samo jedna objedinjena odgojna skupina u vrtiću, pitali smo ravnateljicu Klobučar kako djeca različite dobi međusobno funkcioniraju u istoj skupini: „Već imamo iskustva s takvim radom u našim područnim vrtićima gdje su sva djeca, od 3 godine pa do polaska u školu, zajedno u grupi i to funkcionira odlično. Sama struka preferira takav pristup radu zbog građenja zdravih odnosa među djecom.“

Promjena u radnom vremenu, u usporedbi s redovnim radom Vrtića tijekom godine, nema, pa djeca u njemu mogu provesti do 10 sati, od 6.30 do 16.30, a roditelji mogu biti bezbrižni u obavljanju svojih obveza znajući da su im mališani na sigurnom.

 

Pišu: Tamara Vujanić, Darko Baronica

Maturantima je srpanj uvijek mjesec velikih briga i velikih odluka, iščekuju rezultate državne mature i prate svoje mjesto na rang listama željenih fakulteta. Već sedmu godinu zaredom, otkad se održava državna matura, maturanti pakračke gimnazije upisuju jedan od svojih top izbora, nerijetko i prvi. Među odabranim fakultetima nalaze se i najtraženiji u državi, poput Medicinskog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Farmaceutsko-biokemijskog, Stomatološkog pa i Kineziološkog fakulteta. Prikupili smo informacije o tome što su upisali ovogodišnji maturanti pakračke gimnazije, ali i drugi naši mladi sugrađani koji su izašli na prijamni ispit.

Četvero na medicini

Dvije su ovogodišnje maturantice upisale studij medicine, Nina Kliček u Zagrebu i Dora Kačer u Rijeci. No na školovanje za ovo  Pakracu vrlo dragocjeno i deficitarno zvanje na jesen će i Sara Vujanić i Jelena Pokos iz Lipika, prošlogodišnje maturantice. Jelena će studirati u Osijeku, Sara u Zagrebu.

Od ostalih maturanata, Franka Šimić upisala je Farmaceutsko-biokemijski fakultet koji je vrlo često prvi izbor mnogih kandidata pa time niti kvalifikacijski postupak nije lako proći.

Raste popularnost Veterinarskog fakulteta, prošle su godine dvije maturantice odlučile prihvatiti ovaj izazov, a ove godine su im se pridružile Ema Ivezić i Lucija Jeremić.

Otkada postoji državna matura, popularizirao se Prehrambeno-biotehnološki fakultet te pakrački gimnazijalci redovito upisuju jedan od njegovih smjerova. Lana Vujanić postala je studenticom Prehrambene tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu, dok će joj Dorotea Mamić i Karlo Valentić biti osječki kolege. Srodni studij u Rijeci, Biotehnologija i istraživanje lijekova, upisala je Marija Marošević. U Rijeci će školovanje nastaviti i Ana Novokmet na studiju Informatike.

Na Pravnom fakultetu studirat će dvoje – Filip Horvat pravnikom će postati u Rijeci, a Klaudija Ljevaković je odabrala zagrebački fakultet i smjer Socijalni rad.

U Zadar odlazi dvoje maturanata, Marsela Dašek studirat će Kulturu i turizam, a Nikolina Grgić upisala je studij Arheologije na Filozofskom fakultetu.

Agronomiju je odabrao Darko Stefan Derenj, dok je Tin Podunavac odabrao Šumarski fakultet, smjer Urbano šumarstvo.

Stručne studije odabrale su dvije maturantice, Leonarda Pejša ostaje u Pakracu na studiju fizioterapije, a Anna Pierobon se odlučila za Veleučilište u Zagrebu, smjer Sanitarno inženjerstvo.

Pakrački maturanti posljednjih godina upisuju više prirodoslovne fakultete te je tako i ove godine. Humanistički studiji sve manje pobuđuju interes te tako imamo samo jednu studenticu na Filozofskom fakultetu u Osijeku, Anu Čičković, koja će studirati Engleski i hrvatski jezik i književnost te Lanu Keč na Učiteljskom fakultetu u Osijeku.

Prema našim saznanjima školovanje će nastaviti i maturant medicinskog usmjerenja Pakračanin Filip Rodić koji je upisao stručni studij sestrinstva.

Za sada su od 21 pakračkog maturanta neupisane ostale samo dvije maturantice  koje će svoju sreću okušati još i na jesenskom roku, u nadi da će na njihovim prvim izborima ostati mjesta. S obzirom na težinu i atraktivnost studija koju je u velikoj konkurenciji upisala većina maturanata, ovogodišnji upisni rok na fakultetima za pakračke maturante može se smatrati vrlo dobrim.

Pohvalno o pakračkoj gimnaziji

S takvom se ocjenom slaže i Ljiljana Rupena Kelemen, voditeljica smjene i dugogodišnji profesor u pakračkoj školi koja kaže da ovakvi upisni rezultati  pokazuju da je pakračka gimnazija kvalitetna. To se naglašava stoga što se posljednjih godina, radi sve češćih odlazaka mladih Pakračana na školovanje u Daruvar, počelo sumnjatu u ovakvu ocjenu. „I kao roditelj učenika prvog razreda gimnazije mogu biti samo zadovoljna na onim što je moj sin dobio u toj školskoj godini“, rekla nam je Rupena Kelemen.

Ninu i Doru smo pitali je li im pakračka gimnazija pružila dovoljno znanja za upis fakulteta kao što je Medicinski fakultet, ili zasluge pripadaju nečemu drugome. Nina je rekla da je zadovoljna gimnazijom koja ima veoma jaku prirodnu grupu predmeta, a posebno je izdvojila kemiju. Dora pakračku gimnaziju doživljava kao  jednu od jačih i kaže da je dobila dovoljno znanja za upis. Ipak, matura joj je pokazala da je najveći nedostatak što se puno profesora drži šablone i ne idu šire od samih udžbenika i gradiva.

„Imam osjećaj da je za polaganje mature koja je osnova za upis na fakultet, bitna stavka da se ne uči samo suhoparno gradivo već logički povezati neke stvari. Ipak, to je više do školskog sustava, a ne do naše škole.“ kaže Dora.

Pakrački gimnazijalci iz svog srednjoškolskog razdoblja nose uglavnom dobre uspomene i to nije slučaj samo s ovom generacijom nego i mnogima unazad. Potvrđuje to i razmišljanje Lipičanina Antonia Zandone, maturanta iz 2010. godine, prve gimnazijske generacije koja je polagala državnu maturu, danas  zaposlenika na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, odnedavno i polaznika doktorskog studija biokemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

„Iako mnogi govore negativno o pakračkoj školi, smatram da su profesori kvalitetni. Nisam imao problema s polaganjem mature (iako nismo imali pripreme), a ni upisom na fakultet. Posebno bih istaknuo profesorice Miru Radanović i  Vesnu Ančić (kemija i biologija), jer sam u tom smjeru otišao dalje. Završio sam Molekularnu biotehnologiju u Zagrebu i prvu sam godinu očistio bez problema (na mom faksu prva godina ima tri kemije, dvije matematike i more biologije). Smatram da sam imao dobro znanje spremno za daljnju nadgradnju na fakultetu.“

U ovom uspjehu ovogodišnje generacije, potpomognute lanjskom, naročito veseli mogućnost da Pakrac dobije četiri nove liječnice, budući da bolnica čezne za mladim ljudima obrazovanim za to zvanje koji se žele vratiti u rodni grad.

Povratak uvijek upitan

No posve je sigurno da ovih dvadesetak mladih ljudi se u tom sastavu za pet ili šest godina neće vratiti u svoj grad. Takav odliv  je neminovnost iz raznih razloga kao što je udaja (ženidba), mogućnost napredovanja u struci na radnim mjestima kojih u Pakracu nema. No, za dio njih ima ogromne potrebe. Naročito kada su u pitanju liječnici.

„Stipendija bi me svakako navela da razmislim o povratku u Pakrac“, kaže Nina. Dora pak ističe: „Trenutno ne mogu reći sto posto da ću se vratiti, ali kako sad stvari stoje, nakon što završim studij medicine mislim da je pakračka bolnica moja sljedeća životna stepenica.“

Očito je ove mlade ljude bi trebalo potaknuti na povratak. Naravno, najbolji način za to je učiniti njihov rodni grad atraktivnim mjestom za življenje. Ovakvu dijagnozu je lako uspostaviti, no jako teško realizirati. Posebice u vrijeme kada je, naročito kod mladih ljudi, ali i onih srednjih godina, na snazi histerija o odlasku, nerijetko  i izvan Hrvatske. Uslijed takve atmosfere, za napuštanjem Hrvatske poseže, bar je takav dojam, često i oni kojima to nije nasušna potreba.

Ono što je moguće napraviti u nastojanju da ove buduće akademske građane vratimo u njihov grad je stipendija  koja bi njima i njihovim roditeljima bila financijska pomoć tijekom studiranja, ali bi stečeno znanje i stručnu osposobljenost morali staviti na raspolaganje pakračkim ustanovama i tvrtkama, dakle odraditi pomoć koju su dobili tijekom studiranja.
Pakrac poslije Domovinskog rata ima dugogodišnju praksu i iskustvo u stipendiranju.  Tijekom tih 20-ak godina, sustav stipendiranja studenata iz proračuna se mijenjao. Ovaj aktualan predviđa stipendiranje s godišnjom stipendijom u iznosu od 4.000 kuna za sve studente druge i viših godina studija bez obzira na vrstu fakulteta, uz ne baš jasno izraženu obvezu povratka u Pakrac. Od prve godine stipendiraju se studenti po socijalnom kriteriju i takozvanom kriteriji deficitarnih zanimanja.

Ove godine 47 stipendista

U studijskoj godini koja upravo završava, prema izvješću stručne suradnice Dubravke Špančić, Grad je stipendirao ukupno 47  studenata, 11 ih je imalo zamrznut status, a sedmero je ušlo u apsolventsku godinu koja se također ne stipendira.  Od 47 stipendista sedmero je to pravo ostvarilo  po socijalnom kriteriju, sedmero po kriteriju deficitarnosti  od kojih čak troje na Medicinskom fakultetu te po jedan na Glazbenoj akademiji, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, FER-u i studiju arheologije. Također, lani je po prvi put pravo na stipendiranje ostvarilo 12 novih studenata, a stipendiju od ranijih godina su  nastavila primati  23 studenta. Svi oni studiraju poprilično različite fakultete; od već spomenute medicine, preko raznih menadžerskih, učiteljskih, tehnoloških studija, inženjera računarstva, farmacije, kineziologije,  šumarstva, medija i drugih. Njihov povratak u Pakrac bi itekako ojačao naš kadrovski potencijal.

Natječaj za stipendije se tradicionalno raspisuje u rujnu. Prije toga gradska uprava provodi anketu među pakračkim tvrtkama i ustanovama pokušavajući dokučiti koji će im to visokoobrazovani kadrovi nedostajati u narednih pet ili više godina. Nažalost, anketirani se slabo odazivaju pa je tako lani na popis deficitarnosti došla tek zvanja profesora glazbe i inženjera graditeljstva kojeg trenutno nemamo niti jednog među stipendistima.

Potrebno mijenjati politiku stipendiranja

Sagledavajući ono što se događa na tržištu rada i rupe koje imamo u našim kadrovskim potrebama, postoji objektivna potreba da se pristupi promjeni pravilnika. Ako Grad u proračunu nema na raspolaganju više od sadašnjih približno 200.000 tisuća kuna koje godišnje izdvajamo za stipendije, potrebno je prekinuti praksu stipendiranja svih studenata od druge godine do završetka studija i sredstva koncentrirati, uz obvezni socijalni kriterij, na stvarno deficitarna zanimanja i zanimanja koja će po završetku studija realno moći dobiti posao u Pakracu. To sada nije slučaj, jer pakračko gospodarstvo realno ne može progutati sve one razne menadžere kao niti sve, učenicima malobrojnije škole, učitelje i profesore, izuzevši glazbe. Ako bi sredstva koncentrirali na nekoliko doista deficitarnih zvanja, stipendije bi mogle biti veće, time primamljivije i više motivirajuće za upis baš tog fakulteta i preuzimanje stipendije i obveze na povratak u Pakrac, najmanje u trajanju onoliko godina koliko je trajalo stipendiranje.

Kako nam je rekla gradonačelnica Anamarija Blažević, ove jeseni sustav stipendiranja se neće mijenjati, osim one svakojesenske nadogradnje deficitarnim zanimanjima.

Drugi problem u stipendiranju studenata i tako dugoročnom osiguranju visokoobrazovanog kadra drugi je problem što ne brinu same tvrtke i ustanove  ne pokušavajući dugoročno osigurati kadar vlastitim stipendiranjem.

U ovim stalnim „pretumbacijama“ u zdravstvu,  dijelom realiziranim, dijelom najavljenim spajanjem naše bolnice s požeškom, odgovorni s viših razina uvijek ističu da opstanak bolnice u Pakracu može ugroziti samo nedostatak liječnika. To traje već godinama. No unatoč tome bolnica još niti jednom pakračkom studentu nije dodijelila stipendiju kojom bi ga obvezala nakon završenog školovanja na bar privremeni  povratak u tu ustanovu.

Marina Major, pročelnica pakračke bolnice kaže da bolnica za stipendiranje nema niti novca, niti je to predviđeno njenim aktima, a dodatni problem je što natječaj za specijalizacije raspisuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje što umanjuje mogućnost „regrutacije“ vlastitog kadra. . Upoznata je s ovogodišnjim lijepim uspjehom pakračkih maturanata i četiri  potencijalna liječnika. S dijelom njih je odradila razgovor, a s dijelom tek hoće, nudeći im pomoć u dijelu prakse,  stručnu pomoć i slično, ali ne i novčano.

I gradonačelnica i M. Major istaknule su da su započele razgovore oko paketa mjera kojim bi Grad i bolnica zajednički pokušali privući liječnike u Pakrac, kako one ponikle kod nas, tako i sa strane. Riječ je o stanovima i nekim drugim beneficijama, ali ne i o stipendijama

Ljeto će brzo proći i dojučerašnji pakrački maturanti će u listopad u Zagreb, Osijek, Rijeku i drugdje na svoja prva fakultetska predavanja. Naravno da im želimo puno uspjeha, ali jednako tako im želimo da im indeks ne postane karta u jednom pravcu, već da se s diplomom visokoobrazovanih ljudi vrate u Pakrac, uspore starenje ovog grada i stručno ga ojačaju. Bez toga sva građevinska i druga aktivnost u gradu će biti uzaludna.

Stigli su konačni rezultati ispita državne mature kojoj je ove godine u Srednjoj školi Pakrac pristupilo 89 učenika. Ispite su pisali učenici iz gimnazije, medicinske sestre/tehničari te fizioterapeutski i građevinski tehničari.

Obvezni dio ispita položilo je 76 učenika (85%), što je znatno bolja prolaznost u odnosu na prošlu godinu kada je 72% učenika prošlo na obveznom dijelu.  Gimnazija bilježi stopostotnu prolaznost 22 učenika koji su pristupili ispitima, a iz strukovnih usmjerenja od 67 pristupnika 54 ih je položilo. U odnosu na prošlogodišnju državnu maturu, prolaznost učenika u strukovnim zanimanjima je bolja.

Najviše negativnih ocjena zabilježeno je na osnovnoj razini ispita iz matematike kojeg nije položilo 9 učenika, dok su višu razinu položili svi koji su pristupili. To je ujedno i manje negativnih ocjena nego lani. Isto se može reći i za ispit iz hrvatskog jezika kojega na obje razine nije položilo tek dvoje učenika. Ispit iz engleskog jezika nije položilo četvero učenika, a isto toliko i iz njemačkog, što je također porast u prolaznosti. U izbornom je dijelu ispita prolaznost slična prošlogodišnjoj, s tim da je negativnu ocjenu ispita iz kemije dobio tek jedan učenik.

Analizirajući postignute ocjene u obveznom dijelu državne mature, učenici su ostvarili bolje ocjene iz hrvatskog i engleskog jezika dok su ocjene iz matematike nešto slabije. Prema riječima učenika, ispit na višoj razini iz matematike bio je poprilično teži u usporedbi s lanjskim. Ocjene iz izbornih predmeta su na razini prošlogodišnjih, izuzev kemije iz koje su maturanti ove godine postigli bolji uspjeh. Ukupno gledano, iza nas je jedna solidna državna matura bolja po prolaznosti i nešto bolja po postignutim ocjenama, rekao nam je profesor Jonatan Berlančić, ispitni koordinator u Srednjoj školi Pakrac.

Prijave ispita državne mature u jesenskom roku trajat će od 20. do 31. srpnja.

Nakon ljetnog upisnog roka završenog danas, u Srednjoj školi Pakrac popunjena su sva mjesta u usmjerenjima opće gimnazije, medicinske sestre/tehničara i fizioterapeutskog tehničara, a slobodnih mjesta još ima u smjerovima za rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i montera suhe gradnje, 8 mjesta u svakom smjeru. Za njih će biti otvoren i jesenski upisni rok, a na ljetnom su za te smjerove bila zainteresirana 2 učenika po razredu.

U gimnaziju i fizioterapeutsku školu krenut će po 20 učenika, a u dva medicinska odjeljenja 39. Sigurno je da će najesen u Srednju školu Pakrac krenuti manje učenika nego u lanjskom ciklusu, a dovoljan dokaz tomu je što Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije odobrilo odjeljenje za građevinske tehničare jer su se prijavila tek tri kandidata.

Službena objava slobodnih mjesta za jesenski upisni rok u SŠ Pakrac bit će 11. kolovoza. Početak prijava u sustav kreće 21. kolovoza, a konačne ljestvice poretka objavit će se 31. kolovoza.

Rang listom ljetnog upisnog roka za učenički dom popunjeno je svih 19 mjesta za učenice, a primljeno je i svih 11 prijavljenih učenika. Objava slobodnih mjesta u domu za jesenski rok predviđena je 14. srpnja. Prijave za tri nepopunjena  muška mjesta u jesenskom roku održat će se 31. kolovoza od 8 do 16 sati.

 

U narednoj školskoj godini, u klupe pakračke i područnih osnovnih škola po prvi put će sjesti 80 učenika, potvrdili su upisi u prvi razred osnovne škole održani 19., 20. i 21. lipnja u Osnovnoj školi braće Radića Pakrac.

Matična škola u Pakracu svoja će vrata otvoriti za 57 učenika koji su raspoređeni u 3 razredna odjeljenja, a u područnu školu u Prekopakri upisalo se 14 učenika koji će tvoriti jedan razred.  Škole s kombiniranim prvim i drugim razredima ove će godine u Badljevini primiti 6, dok u Donjoj Obriježi 3 učenika.

U odnosu na lanjske upise to je 6 učenika manje, doznajemo od ravnateljice Sanje Delač, a u usporedbi s prijašnjim godinama do većih razlika u broju polaznika u prvi razred nije došlo.

Svečani doček prvašićima bit će priređen 4. rujna, kada počinje nova školska godina.

OGLAS B1