- PIŠE: Pakrački List
- 1369
Ivo Dropulić na violini i Petra Gilming na glasoviru Pakračanima su sinoć u koncertnoj dvorani Osnovne glazbene škole Pakrac izveli djela Ž. Droplića, Paganinija i Brahmsa. Radi se o dva mlada vrsna glazbenika koji iza sebe imaju brojne zapažene uspjehe, a sinoćnji koncert organizirala je Osnovna glazbena škola Pakrac u suradnji Ministarstvom kulture.
Mladi zagrebački violinist Ivo Dropulić (1986.), smatran "čudom od djeteta", školovao se u Plovdivu, Bugarska, te na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a 2002. godine pobjeđuje na izboru za hrvatskog predstavnika na Eurovizijskom natjecanju mladih glazbenika EBU u Zagrebu. Također postaje i najmlađim dobitnikom Nagrade Stjepan Šulek za najbolju izvedbu skladbe za violinu. Dropulić svira na vrijednoj violini iz 1824., izuzetna podrijetla iz radionice francuskoga majstora Jean Baptiste Vuillaumea, inače osobnog graditelja lutnje samog Nicoloa Paganinija.
Petra Gilming (1978.) diplomirala je glasovir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Vladimira Krpana. Tijekom studija istaknula se svojim nastupima i kao član raznih komornih sastava, te uz pratnju orkestra u brojnim hrvatskim gradovima. Laureatkinja je i velikog broja državnih i međunarodnih natjecanja te se usavršava i na seminarima uglednih pijanista i pedagoga.
- PIŠE: Pakrački List
- 1803
„Sama povijest čitanja je novi smjer u kulturnoj povijesti jer je stotinjak godina dominirala povijest knjige. Sada je u fokusu istraživanja interakcija između čitatelja i knjige odnosno kako, tko i koje se knjige čitaju, ali istražuje se i prostor gdje se najčešće knjige čitaju. Drago mi je što vam mogu prezentirati jedan fenomenalan izvor kulturne povijesti o skladateljici Dori Pejačević koja je veliku ljubav, osim prema glazbi i skladanju, gajila i prema knjigama i čitanju“, rekao je sinoć dr. sc. Dinko Župan, viši znanstveni suradnik brodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest Slavonije, Baranje i Srijema, koji je u Gradskoj knjižnici Pakrac održao predavanje pod nazivom “Dora Pejačević kao čitateljica: praksa čitanja kao oblik samoobrazovanja” u sklopu programa obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige.
Dr. sc. Dinko Župan svoje istraživanje temeljio je na sačuvanom dnevniku „My book record“ Dore Pejačević koji joj je, prema pretpostavkama, poklonila njezina engleska guvernanta, a koji se čuva u arhivi Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu. Dr. Župan je u predavanju predstavio analizu što, koliko, kada i gdje je skladateljica čitala, te kako je ocjenjivala i doživljavala djela. Knjige koja je Dora Pejačević čitala autor je podijelio prema jeziku na kojem su knjige tiskane, djelu prema disciplinarnim područjima, autorima knjiga prema spolu, državama i vremenu života.
Dodao je kako je fascinantno ne samo da je Dora Pejačević od 1902. do 1921. godine pročitala evidentiranih 470 djela, nego i sadržaj njenog čitanja istaknuvši kako se radilo o iznimno vrijednim djelima svjetske literature koja je čitala pretežno na njemačkom, no i na engleskom, odnosno mađarskom jeziku. Uz najviše pročitanih knjiga svjetske književnosti, među njima se ističu djela s područja filozofije, što ukazuje na njene osobne čitateljske interese, ali i na činjenicu da su ta djela imala veliki utjecaj na njeno glazbeno stvaralaštvo.
Dr. Župan Doru Pejačević je predstavio kao vrhunsku intelektualku na koju su utjecale ideje onodobnih filozofa Arthura Schopenhauera, Sørena Kierkegaarda, Friedricha Nietzschea, ali isto tako i uglednih književnih imena kao što su Oscar Wilde, Henrik Ibsen, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Thomas Mann, Rainer Maria Rilke, a osobito Karl Kraus, njemački književnik s kojim je i prijateljevala. Spoznaje iz područja filozofije, književnosti, politike i drugih širila je čitanjem što govori o važnosti čitanja u procesu samoobrazovanja, istaknuo je dr.sc. Župan.
Sinoćnje predavanje upotpunili su i Marija Golub na harmonici, Dorijan Žunić na klaviru, Aleksandar Gašparović na tamburici i Kornelija Bestić na klaviru, učenici i profesori Osnovne glazbene škole Pakrac, koji su izveli nekoliko djela Dore Pejačević.
Kako je na početku predavanja istaknula Monika Lucić Fider, ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac, budući da je središnja tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige glazba, sinoćnje predavanje je odličan spoj čitanja, glazbe, ženske emancipacije, obrazovanja i povijesne priče.
- PIŠE: Pakrački List
- 1521
U koncertnoj dvorani Osnovne glazbene škole Pakrac u četvrtak 24. listopada s početkom u 18 sati koncert će održati glazbenici Ivo Dropulić na violini i Petra Gilming na glasoviru.
Koncert je organizirala Osnovna glazbena škola Pakrac u suradnji s Ministarstvom kulture.
- PIŠE: Pakrački List
- 1403
- PIŠE: Pakrački List
- 1125
„Sva moja fotografska istraživanja bila su ciljana i tematski uokvirena, a to je podrazumijevalo i odlazak na putovanja. Zapravo fotografiju koristim kao alat za arheološko bilježenje nekih stvari oko mene koje se mijenjaju i time stvaram katalog promjena. Sve fotografije nastajale su dugi niz godina, a time sam se ponovo vraćao na ista mjesta što je metoda koju koristim. Ta vrsta pejzaža ili prostora u fotografiji govori o društvenim kretanjima i promjenama, o političkoj i ekonomskoj situaciji, i te se fotografije prepoznaju i ljudi se s njima mogu poistovjetiti“, rekao je Bojan Mrđenović, autor izložbe „Mali gradovi“, koja je večeras otvorena u Muzeju grada Pakraca.
Riječ je o izložbi gdje su predstavljena tri ciklusa fotografija, serija fotografija koja dolazi iz tri mala grada Daruvara, Kutine te Pakraca i okolice, a Pakračanima će možda najzanimljiviji biti projekt „Budućnost“ koji je Bojanov rad i najjače obilježio fotografirajući i bilježivši godinama prostore ovog nekadašnjeg poduzeća koji je do devedesetih godina imalo više od pedeset lokala u Pakracu, Lipiku i okolici. Ovaj projekt predstavljen je na samostalnim izložbama u Zagrebu, Dubrovniku, Solinu i Puli te na grupnim izložbama u Ljubljani, Beogradu, Pordanoneu, Sarajevu, Bratislavi i Beču.
Uz „Budućnost“, na izložbi su predstavljena još dva ciklusa „Toplice“, s fotografijama nastalim u Daruvarskim toplicama, te ciklus naziva „Uvozna pustinja“, u kojem na primjeru grada Kutine, prvenstveno kroz promatranje okoliša i bilježenje pejzaža autor problematizira složene društvene odnose.
Kako je rekla Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, svaka Bojanova fotografija ima priču i ideju, strpljivo su godinama analizirane i snimane, stoga i jesu vrhunsko umjetničko djelo te dodala kako je čast što Bojana kao autora koji zauzima jedno od istaknutijih mjesta u suvremenoj fotografiji po prvi put može ugostiti u pakračkom muzeju.
Izložba „Mali gradovi“ dio je projekta rezidencije Bojana Mrđenovića u Muzeju grada Pakraca koji je podržalo i Ministarstvo kulture, a izložbu građani mogu razgledati do 12. studenog.
Bojan Mrđenović rođen je 1987. godine u Virovitici. Opću gimnaziju završio je u 2006. godine u Daruvaru, a 2011. godine diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu. Godine 2015. diplomirao je na diplomskom studiju filmskog i TV snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje je trenutno angažiran kao umjetnički suradnik. Izlagao je na 15 samostalnih i više desetaka skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatskog društva filmskih djelatnika. Živi i radi u Zagrebu.
- PIŠE: Pakrački List
- 1034
Idući tjedan nastavlja se kazališni program u Hrvatskom domu.
Teatar EXIT Zagreb gostuje 21. listopada (ponedjeljak) s monolog komedijom Münchhausen u kojoj nastupa Vilim Matula, a predstavu kao redatelj potpisuje Boris Kovačević. Predstava počinje u 19 sati, a ulaznica je 30 kuna.
O tome zašto čovjek laže i kako to čini napisano je bezbroj debelih knjiga. Umijeće laži što nam ga podastire barun Münchhausen plijeni bujnošću razmahane mašte. Njegove laži nisu međutim plod demagoškog manipuliranja zrncima istine. Takvim se lažima posvuda na našem planetu služe prepredeni pozemljari, čineći to na svim životnim razinama u obliku sofisticiranih biznismenskih trikova, visokoparnih kulturnjačkih prepucavanja i malignih političarskih smicalica. Münchhausenovi lažopleti spram svega ovoga benigne su floskule koje nas poput čarolije umiju nasmijati do suza, pomažući nam da ne zaboravimo kako funkcionira istinski smijeh, taj osebujni mehanizam koji bi čovjeku, kada bi za njim češće posezao, možda i mogao donijeti stanovito samoizlječenje.
Tri dana poslije, 24. listopada BOOM Teatar Zagreb izvest će, ovog puta u caffe baru CINEMA predstava (drama) grupa domaćih autora „Po domaće“. Predstava počinje u 20 sati, a ulaznica je 20 kuna.
Riječ je o autorskom projektu mladih umjetnika i glumaca Marine Pejnović, Katarine Strahinić, Paška Vukasovića i Silvija Mumelaša, koji su ovu predstavu namijenili publici starijoj od šesnaest godina.
Radnja predstave se zapliće slučajnim susretom dvojice kolega sa studija, koji se nastavlja zajedničkom večerom u domu jednoga od njih. Na vidjelo izlaze disfunkcionalnost, strah i apatija njihove generacije koju vrijeme nije umanjilo, već potenciralo. Priča njihove generacije ispričana je vremenskim skokovima kroz koje nas vodi supruga domaćina večere. Ona se pokušava sjetiti uzroka koji ih je doveo do onoga što danas jesu.
U studenom (22.) u Pakracu će gostovati kazalište Planet art Zagreb s komedijom Velika Zvjerka.
