Bolnica, osoblje kuhinje, Pakrac, 2. pol. 20. st.
piše: Jelena Hihlik
Pakrac je godinama zdravstveno središte našeg šireg prostora zahvaljujući jednoj od pakračkih najvažnijih ustanova – Bolnici, koja ovdje djeluje još od druge polovice 18. stoljeća. Pakračka je bolnica najprije djelovala u Trenkovom dvorcu, međutim više nije udovoljavala potrebama ni svojom veličinom za smještaj bolesnika, ali ni tadašnjim modernim zahtjevima i zdravstvenim propisima. Odlučeno je stoga da se sagradi potpuno nova, moderna bolnica na južnom dijelu tadašnjeg Pakraca.
Općina Pakrac poklonila je zemljište na lijevoj obali Pakre u pravcu Lipika, koje se tada smatralo najpogodnijim za gradnju zgrade ove namjene. Zemljište se zvalo „Dudinjak“ i vjerojatno se radilo o prostoru na kojem je Antun Janković posadio veliki rasadnik dudova u 18. stoljeću. Ova Kraljevska javna zemaljska bolnica, kako se službeno nazivala, podignuta je u studenom 1898. godine zahvaljujući sredstvima Kraljevske zemaljske vlade pod čijom direktnom upravom se i nalazila pa je bila jedna od najbolje opremljenih i najbolje upravljanih bolničkih ustanova u Hrvatskoj. Bolnicu su zajedno tijekom 1896. godine kreirali liječnici Zdravstvenog odsjeka te inženjeri Građevnog odsjeka Zemaljske vlade. U njezinoj gradnji i opremanju sudjelovao je niz poznatih graditelja, tvrtki i poduzetnika – Pavao Rohrbacher (graditelj iz Virovitice), Ignjat Franz, Josip Dubsky i Anton Gnezda, graditelji iz Zagreba. Sagrađena je prema ondašnjim najmodernijim standardima i zahtjevima, a kompletna gradnja iznosila je tadašnjih 150.090 forinti.
Kraljevska javna zemaljska bolnica Pakrac, 1899.
U nizu zanimljivih činjenica o gradnji ove zgrade ističe se ona da je krov bolnice pokriven pakračkim crijepom. Nova bolnica imala je oko 110 kreveta, a primala je i psihijatrijske bolesnike. Prilikom gradnje bolnice vodilo se računa i o položaju soba za bolesnike, odnosno stranama svijeta prema kojima će biti okrenute. Prema zapisima znamo da se vodilo računa i o sjeveroistočnim vjetrovima koji su bili tipični za Pakrac te su sve bolesničke sobe u glavnoj zgradi bile smještene prema sjeverozapadu. Bolnica je od početka imala i uređeno centralno grijanje s vodom i posebnom kotlovnicom, sve bolničke zgrade su bile povezane električnim zvoncem, a u starom članku iz 1898. godine iz Glasnika Županije Požeško – slavonske piše: „Sva bolnica ima modernu kanalizaciju te na bolničkom zemljištu ne može ostati nikakova nečist jer je odvodi u kanal Pakru“. U ovom članku se još navodi: „Dvorište je izpresiecano stazama i putevima te priređeno za skorašnje parkiranje“. Cijela bolnica bila je okružena i novim uređenim perivojem.
Izgradnja nove bolnice, Pakrac
Godine 1908. Vlada je odlučila da se u Pakracu podigne i Kraljevski zemaljski zavod za umobolne. Nova zgrada sagrađena je nešto dalje od glavne bolničke zgrade, odmah pored obale rijeke Pakre. Ovdje su premješteni bolesnici iz odjela za mirne umobolne, koji se prvotno nalazio u prizemlju glavne bolničke zgrade. Koliko je pakračka bolnica bila napredna govore nam i neke činjenice poput one da je prvi rendgen aparat nabavljen već 1905. godine i to samo 10 godina nakon izuma rendgen zraka. Iste te godine za ravnatelja bolnice postavljen je ugledni kirurg Leo Frank koji je značajno modernizirao i unaprijedio bolnicu.
Kraljevska zemaljska javna bolnica, 1932.
Godine 1928. nabavljen je novi rendgen aparat, nova operacijska sala podignuta je 1931., a 1949. otvoren je ginekološki s porođajnim odjelom. Velik broj pacijenata prošao je kroz ovu bolnicu i tijekom Prvog, ali i Drugog svjetskog rata, a bolničko groblje nalazilo se na Gavrinici. Skriveno i zaraslo i danas se nalazi pored pravoslavnog groblja u ovom dijelu grada. Ova, kako je danas nazivamo, stara bolnica također je vremenom i djelovanjem prerasla svoje kapacitete pa je odlučeno da se pored stare sagradi nova zgrada bolnice. S gradnjom ove zgrade krenulo se 1980. godine, a 29.11.1983. godine završena je gradnja nove bolničke zgrade. U starom objektu bolnice ostali su zarazni i pedijatrijski odjel, kao i transfuzija te biokemijski laboratorij. U Domovinskom ratu bolnica je također stradala, kako nova zgrada tako i stara, ali je velikim naporima obnovljena i nastavila je s radom. Od 2018. godine samostalna je ustanova sa statusom veteranske bolnice i posluje pod nazivom Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana.
Pakračka bolnica zimi 1991.
Psihijatrijska bolnica nakon rata nije nastavila s radom. Ipak danas postoje planovi za obnovu zgrade psihijatrije, ali i stare zgrade bolnice, a nadamo se da će se ti planovi ostvariti u skoroj budućnosti. Pakračka bolnica je iznimno važan dio prošlosti, sadašnjosti, ali i budućnosti ovoga grada, a duga i zanimljiva povijest njezine gradnje i nastajanja najveći su dokaz ovoj tvrdnji.
