Pali su prvi otkosi ovogodišnje žetve u badljevačkom polju gdje radnici „Poljoprivrede“ Lipik „skidaju“ pivarski ozimi ječam na 57 hektara. Žetva je trajala od 17. lipnja do 21. lipnja. Nakon ječma, umjesto skidanja uljane repice, počet će žetva ranih sorti pšenice, a uljana repica, koja je još zelena morat će malo pričekati.
„Ovaj poremećen raspored žetve rezultat je vrlo loših vremenskih prilika koje su donijele zimu bez snijega te hladno vrijeme i vrlo kišno proljeće“, rekao je direktor Željko Viboh.
„Poljoprivreda“ Lipik zasijala je na području Pakraca ukupno 221 hektar od čega na badljevačkom polju 190 hektara i to 78 hektara pšenicom, te po 56 hektara uljanom repicom i pivarskim ječmom. Pakračko polje zasijali su sojom 31 hektar.
Prema prvim analizama i pokazateljima, prinos ječma je svega 5 tona po hektaru, dok je ranijih normalnijih godina prinos bio 6 - 7 tona. Isto tako, prema sadašnjem stanju usjeva, očekuju se smanjeni prinosi i na ostalim „ljetnim“ kulturama te na jesen i kukuruzu: očekuje se prinos pšenice od oko 6 tona po hektaru (ranije u Badljevačkom polju i do 7), uljane repice 3 - 3,5 tona te soje oko 3 tone.
Sada se već otprilike zna da će ovo biti jedna od najlošijih godina koja je počela jesenas s vremenskim neprilikama i divljanjem cijena. Tako je „Poljoprivreda“, već prema tradiciji, kao nositelj poljoprivredne proizvodnje, kupovala za sebe i kooperante najskuplje gnojivo, sjeme i zaštitna sredstva po nikada višim cijenama, dok je vrijednost pšenice na europskom tržištu sa 320 eura padala sve do današnjih 180 eura po toni. Računica govori da će gubitci biti veliki i da će se proizvođači teško pokriti.
Novci i skladištenje osigurani
„I ove godine „Poljoprivreda“ će od kooperanata otkupljivati tržne viškove (čime će dijelom naplaćivati i preuzeti repromaterijal za jesensku sjetvu). Za sve količine preuzetih žitarica, među kojima će pšenica činiti 95 posto, novci su osigurani, kao i smještajni kapaciteti za sušenje i skladištenje. O proizvođačima će ovisiti kada će i po kojoj cijeni prodati pšenicu. Povijest nam kazuje da je pri tome bilo i pogrešnih odluka, jer je varljivo tržište, na primjer, nudilo 2,2 kune po kilogramu, a oni koji su čekali morali su je na kraju prodati po 1,2 kune za kilogram. Naravno, sve to može biti i obrnuto, a što će ovogodišnja kampanja donijeti, tek će se vidjeti, jer se očekuje da će svjetsko tržište biti preplavljeno jeftinom pšenicom“, rekao je Viboh.