Na prvom organiziranom „Erasmus danu“ u sklopu "Pakračkog ljeta", održanom u utorak, u prostorijama Gradske knjižnice Pakrac, predstavljeni su dosadašnji uspješno provedeni Erasmus+ projekti s pakračko-lipičkog područja, a u organizaciji gradske knjižnice u suradnji s pakračkom srednjom školom.
„Drago mi je što ćete danas s nama podijeliti svoja iskustva, brige, probleme i dati putokaze i smjernice za daljnje kreiranje projekata“, rekla je, uz zahvale Srednjoj školi i pozdrave svim okupljenima, Monika Lucić Fider, ravnateljica knjižnice na otvaranju događaja.
Projekt „Postani matematički šampion“ predstavila je Manuela Paragi, učiteljica pakračke osnovne škole, ujedno jedna od koordinatorica. Prikazala je i poteškoće koje su se dogodile uslijed Covid-19 pandemije, odnosno način na koji su se prilagodili situaciji te su dio projekta odradili online zbog nemogućnosti putovanja. „Pozitivni dojmovi pakračkih učenika koji su sudjelovali u mobilnosti, odličan su motiv za poboljšavanje aktivnosti djece jer je to jedan od kriterija za sudjelovanje na projektu“, naglasila je Paragi. Također, učenjem na primjerima partnerskih škola, naša škola je dobila nove metode koje mogu primijeniti u svojoj nastavi jer metodologiju i primjere dobre prakse dijele međusobno. „Upoznali smo druge kulture i nastojimo da učenici dijele ono što su naučili, a stekli smo mnoga prijateljstva koja su i danas aktivna“, zaključila je Paragi.
Nataša Major, psihologinja u istoj školi, predstavila je autorski projekt škole koji isto tako uključuje mobilnost, „Spretne ruke-sretna djeca“, a motivacija je bila poboljšanje grafomotorike djece, praktično učenje, kretanje, boravak u prirodi. Projekt se odvija u kontinuitetu kroz cijelu godinu te se objavljuju odrađene i obrađene tematske jedinice pa se tako mogu pronaći recepti koje su djeca sama radila, prevodila i fotografirala. Ono što se pokazalo dobro za učenike i pomaže u razumijevanu i pamćenju činjenica napisali su učitelji u obliku svojevrsne pripreme i postavljaju te primjere dobre prakse na digitalnu platformu, na kojoj su i zadaci za učenike. Pripreme su prevedene na sve jezike zemalja koje sudjeluju, a istaknula je kako je prijevod jedan od težih zadataka. Izrađuju i digitalne igre koje pomoću kojih djeca mogu i učiti. Iduće godine bit će organizirana konferencija na kojoj će se predstaviti rezultati i cilj istraživanja u svrhu kreiranja promjene u obrazovnom sustavu, a Major je rekla da su bili ponosni kad je ministar objavio novost da se u sustav uvodi iskustveno učenje i rad rukama, koji je zapravo i cilj projekta.
Srednjoškolski projekt „Nursing 4U:Embracing Challenges", predstavile su učiteljice Martina Terranova i Jelena Ivanović te učenici Mateo Čihak i Borna Rade. Ciljevi su bili, između ostalog, stjecati profesionalne vještine i usporediti zdravstvene sustave među državama, a učenici su dobili i certifikate kojima zarađuju bodove za strukovne kompetencije. No, navedeni projekt nije prošao olako pa se slijedom COVID-19 pandemije projekt odužio, a budući da su učenici koji su trebali ići na mobilnost bili maturanti, morali su birati nove sudionike. Osim toga, ravnatelj bolnice u kojoj su trebali stažirati, otišao je u mirovinu, novi nije bio osposobljen za Erasmus projekte, stoga su trebali i tražiti novu bolnicu. Projekt je na sreću uspješno bio produžen, a zahvaljujući dobrim poznanstvima i spletom okolnosti, uspjeli su odraditi mobilnost. Jelena Ivanović prezentirala je školstvo u Njemačkoj i pozitivno iskustvo u odrađenoj praksi u bolnici, a Mateo Čihak i Borna Rade izrazili su zadovoljstvo u odrađenoj mobilnosti i naučenom iskustvu te su prikazali kratki film kojeg su snimili o projektu.
Projekt „Slični u različitostima“: integriranje djece izbjeglica u život škole“ predstavile su učiteljica Sanda Ivanović uz knjižničarku Biljanu Krajačić iz lipičke osnovne škole. Motivacija za projekt bila je dolazak dječaka izbjeglice bez pratnje roditelja u Lipik, a nakon toga sa otoka Lesbos trebalo je stići 20-ak djevojaka. „To mi je bila motivacija, činjenica da mi učitelji nismo educirani za takve situacije, a imamo veliki izazov ispred nas pa nam je potrebna pomoć. Odlučili smo se za projekt da bismo lakše prebrodili novonastale situacije, poboljšali tehnike i kvalitetu obrazovanja. Integracija izbjeglica u školski sustav predstavlja veliki problem ne samo kod nas, nego i u svijetu", objasnila je učiteljica Ivanović. Agencija za mobilnost podržala je projekt uz prijedlog unaprijeđenja na mobilnost djece. Prilikom prezentiranja projekta, prikazala je kulturološke razlike raznih zemalja u kojima su imale priliku biti, od Španjolske i dijela koji je siromašan i gdje učitelji imaju ulogu odgajatelja i hranitelja, do Nizozemske u kojoj ima pregršt nastavnih pomagala. „Uvijek ima izazova, a ne problema“, naglasila je Ivanović. Biljana Krajačić ispričala je anegdote iz Turske u kojoj je u periodu u kojem je mobilnost trebala biti održana, neposredno prije puta bio potres. „No, svakom mobilnosti dobije se mreža dugoročnih kontakata i suradnika" rekla je knjižničarka. Uz rječnike, brošure, akcijski plan za izbjeglice u narednih pet godina, promjenu kurikuluma i brojne radionice koje su napravile zajedno s djecom, dobile su neosporivo iskustvo u upoznavanju novih kultura. „Svi smo mi djeca ovog svijeta, svi smo jednako ranjivi, svi možemo činiti dobra djela, a kao učitelji imate misiju da odgajate, a ne samo obrazujete“, zaključila je Ivanović.