Prošlo je četiri mjeseca od lokalnih izbora kada je naša županija dobila novu čelnu osobu – županicu Antoniju Jozić. Nakon tih uobičajenih „100 dana“ s njom smo razgovarali pitajući je o stanju u županijskom proračunu, ustanovama, promjenama koje je učinila ili ih namjerava učiniti, projektima, stanju u zdravstvenim ustanovama… 

Kakvo je stanje bilo i kakvo je sada u županijskom proračunu?

Županija nema problem s likvidnošću i sve svoje obveze izvršava u roku no to ne znači da nam je financijska situacija sjajna. Županija je nažalost opterećena dugovima koji sežu daleko u prošlost, a koje i sada otplaćujemo. Radi se o dugovima Županijske uprave za ceste i to po dvije osnove. Još četiri godine otplaćivat ćemo kredit s godišnjim anuitetom od oko 5 milijuna kuna i imamo obvezu prema Hrvatskim cestama, opet za dug ŽUC-a, i to u visini od 22 milijuna kuna plus kamate koje premašuju iznos glavnice. Jedno od većih opterećenja trenutno su i potraživanja zdravstvenih djelatnika, nastavnika i djelatnika u sustavu socijalne skrbi za 6 posto povećanja osnovice plaća. Obveze su to koje opterećuju naše ustanove odnosno proračunske korisnike te se ta dugovanja isplaćuju i na temelju tužbi djelatnika, ali i na temelju sporazuma koje su naše ustanove sklopile s njima. Nekako se nadam da će se naći model po kojemu će nadležna ministarstva osigurati sredstva za isto jer to naš proračun, a ni prihodi naših ustanova ne mogu podnijeti. Dakle, u trenutku primopredaje dužnosti krećem iz situacije u kojoj imamo gotovo 100 milijuna kuna obveza samo po ove tri osnove koje sam navela, a ako tome pridodamo i preneseni manjak od 80 milijuna kuna koji je rezultat poslovanja zdravstvenih ustanova, onda možemo zaključiti da situacija nije sjajna. No da ne bude sve tako crno, ono što bih željela naglasiti je da su to sve izazovi s kojima se moramo i možemo nositi. Poznato je da sam u Pleternici svojevremeno imala izvorni proračun od 6,5 milijuna kuna, a ostvarili smo iznimne rezultate. Stoga smatram da imam dovoljno iskustva kako bih neke stvari postavila na svoje mjesto, a između ostalog i dobro upravljala proračunom sa svim ovim gore navedenim izazovima i problemima.

Da li ste što mijenjali u organizaciji županijske uprave?

Promjena će biti

Trenutno ne, no ono što bih željela naglasiti je da je u tijeku analiza učinkovitosti s ciljem uspostave brže i učinkovitije uprave. Smatram da u županiji ima djelatnika koji su izuzetno opterećeni poslom, a istovremeno sigurno ima onih čiji potencijali nisu prepoznati ili dovoljno iskorišteni. Pročelnici su trenutno ostali isti i svi su dobili priliku dokazati se u vremenu koje je ispred nas. Do reorganizacije će sigurno doći, ali tek nakon završene analize. Osobno smatram da je ključno stvoriti takvu upravu koja će brzo i učinkovito odgovarati na zahtjeve koji se pred njih postave, od izdavanja građevinskih dozvola pa do kreiranja i provođenja ključnih županijskih projekata. Ne želim upravu koja administrira, već upravu koja kreira politike, od gospodarskih, zdravstvenih, obrazovnih pa do društvenih. Nadam se da to sadašnji pročelnici prepoznaju i da će se maksimalno angažirati u ostvarenju te vizije.

Da li je bilo u nekim drugim županijskim ustanovama organizacijskih ili kadrovskih promjena i imate li u planu kakve izmjene?

Kao što sam napomenula, u tijeku je analiza učinkovitosti koja će pokazati u kojem smjeru trebamo ići ako govorimo o strukturi organizacije. Poznato je da se ravnatelji ustanova biraju svakih 4 ili 5 godina te smo od lokalnih izbora do danas imali samo izbor ravnatelja Poljoprivredno-prehrambene škole u Požegi te osnovne škole u Kutjevu. U nadležnosti županije je 30 institucija, svaka od njih sa svojim nadležnostima, izazovima i problemima no ono što vjerujem izuzetna suradnja u ostvarenju zajedničkog cilja – stvaranja županije po mjeri čovjeka.

Nedavno ste rekli u Pakracu da se na području županije provode razni projekti iz sredstava EU vrijedni skoro dvije milijarde kuna. Kako ta raspodjela izgleda po jedinicama lokalne samouprave?

Projekti vrijedni skoro dvije milijarde

Teško je sad nabrojati sve projekte koji se provode na području naše županije no možemo izdvojiti one najveće, a tu su svakako tri projekta aglomeracija vrijedna oko stotinu milijuna eura. To su aglomeracija Pakrac-Lipik, Požega i Pleternica koje teritorijalno pokrivaju područje ova četiri grada te općina Velika, Brestovac i Jakšić. Grad Lipik provodi projekt Terme Lipik vrijedan 73 milijuna kuna dok je Pakrac nositelj projekta Svijet graševine vrijedan 65 milijuna kuna, a na kojemu je partner i Grad Pleternica. Odrađeni su i projekti energetskih obnova škola i bolnica, gradili su se inkubatori u Lipiku, Požegi i Pleternici. Požega provodi veliki projekt Požeške bolte vrijedan 41 milijun kuna, a u tijeku je i provedba projekta Regionalni centar kompetencija u Požegi u visini od gotovo 50 milijuna kuna. Ne smijemo zaboraviti i projekte naših poduzetnika, ali i udruga. Neki projekti provode se isključivo na području jedne lokalne samouprave no većina njih vezana je za više partnera u više općina i gradova što je zapravo snaga naše županije – zajednički stvarati povoljno poslovno okruženje za razvoj gospodarstva i podići kvalitetu života naših građana neovisno o granicama lokalnih samouprava.

Što pri tom smatrate najvažnije?

Svaki od ovih projekata je važan i ako pitate naše sugrađane svatko od njih dat će različit odgovor. Onaj čije dijete nema mjesto u vrtiću reći će da mu je to najvažniji projekt, nezaposlena osoba reći će da treba ulagati u razvoj gospodarstva, netko tko živi u mjestu gdje nema kanalizacije odlučit će se za projekt aglomeracije. Činjenica je da našoj Hrvatskoj treba puno toga, od one temeljne infrastrukture pa do projekata koji će u budućnosti nositi razvoj naše županije kao što je projekt Centra umjetne inteligencije u Lipiku ili uspostava medicinskog centra u edukacije, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu. Ono što je također izuzetno bitno je prometna povezanost naših gradova i tu prvenstveno mislim na prometnu povezanost Pakraca i Lipika te Požege s autocestom.

Požeština je u lipnju u dva navrata stradala od elementarne nepogode, najprije bujica, pa led. Šteta je procijenjena na oko 300 milijuna kuna. Kako i u kojem roku je moguće to sanirati?

Katastrofa teška 300 milijuna

Prirodne nepogode koje su pogodile našu županiju u lipnju, zabilježile su ogromne štete u visini od gotovo 300 milijuna kuna. Štete su se zbrajale u poljoprivredi, na građevinskim objektima, opremi i dr. Ovim putem zahvaljujem se Vladi RH što je šest dana nakon prirodne nepogode donijela odluku kojom se Požeško – slavonskoj županiji odobravaju sredstva od 20 milijuna kuna za sanaciju šteta od prirodnih nepogoda i 20 milijuna kuna za poljoprivredu. Tu su još i odluke koje se odnose na sanaciju zgrada obrazovnih ustanova, riječ je o 5 milijuna kuna, sredstva za sanaciju zgrada Vojarne 123. Brigade HV-a od 5 milijuna kuna i sredstva za Kaznionicu u iznosu od 5 milijuna kuna. Nakon toga je još Ministarstvo kulture odobrilo 4,5 milijuna kuna za sanaciju šteta na kulturnim dobrima. Zaključkom su određena i 3 milijuna kuna za Hrvatske vode kako bi se izradila projektna dokumentacija za retencija na Požeškoj gori. Štete se saniraju, građanima su isplaćena sredstva pomoći, a u tijeku je i javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za poljoprivrednike te će i to brzo biti isplaćeno. Da nije bilo potpore Vlade uistinu ne znam kako bismo se od ovoga oporavili. To nije bila prirodna nepogoda nego katastrofa.

Ima li nekih značajnih objekata koji su još uvijek izvan funkcije?

Imamo određenih objekata vezanih za obrazovne ustanove kao što su praktikumi i radionice koji nažalost nisu u funkciji no u tijeku su postupci nabava pa ćemo, nadam se, i to uskoro riješiti.

Na cesti Pakrac - Požega su naselja vrlo slabo naseljena stanovnicima. Uslijed toga je i jako loš javni prijevoz pa su zaposlenici, učenici i studenti na putovanje iz jednog u drugi dio županije prisiljeni koristiti osobne automobile? Može li tu županija kako pomoći?

Javni prijevoz problem u cijeloj Hrvatskoj

Problem loše prometne povezanosti odnosno javnog linijskog prijevoza nije problem samo naše županije nego je to tema koja se redovno raspravlja na kolegiju župana. Ministarstvo prometa radi na modelu uspostave javnog linijskog prijevoza s ciljem da taj prijevoz bude dostupan svim sredinama, a ne samo onima na kojima se prijevoznicima „isplati“ voziti. Vjerujem da ću u nekom vremenu ispred nas moći detaljnije reći na koji način će se to realizirati. Činjenica je da je naš linijski prijevoz loš, na nekim dionicama ni ne postoji, a ako želimo zadržati ljude i u ruralnim sredinama moramo im omogućiti i mobilnosti.

Nije puno bolja povezanost javnim prometom Pakraca i Lipika sa Zagrebom. Kako to poboljšati?

Poboljšat će se onda kada se uspostavi kvalitetan javni linijski prijevoz jer smisao javnog linijskog prijevoza nije da imamo linije unutar županije nego da su te linije međusobno povezane i smislene.

Srednja škola Pakrac ima vrlo slab upisni program kada su u pitanju mladi ljudi koji se žele školovati za razna tehnička zanimanja pa stoga više Pakračana i Lipičana, naročito dječaka, srednju školu pohađa u Daruvaru nego u Pakracu. Kao osnivač planira li županija tu nešto promijeniti?

Osobno smatram da škole trebaju kreirati kvalitetne obrazovne programe s posebnim naglaskom da to trebaju biti zanimanja za koja postoji potražnja na tržištu rada i da se ta zanimanja trebaju učiniti atraktivnima za našu djecu. Srednja škola Pakrac upisuje različitu lepezu zanimanja, a u našoj županiji specifična je po tome što jedina ima zanimanje za medicinske sestre i tehničare za kojim postoji izniman interes.

U tijeku je popis stanovništva. Pribojavate li se da će rezultati pokazati vrlo veliki odliv stanovništva županije?

Popis će pokazati razmjere iseljavanja

Mislim da smo svi itekako svjesni situacije u kojoj se nalazi cijela Hrvatska, pa tako i naša županija, a vezana je za iseljavanje stanovništva i manji natalitet. Nažalost, iseljavanje je evidentno u svim našim lokalnim samoupravama, a tek popis stanovništva pokazat će njegove razmjere. Od pribojavanja nemamo ništa, neka nam ovaj popis stanovništva bude polazna točka nakon koje ćemo početi bilježiti pozitivne pomake, a ima ih. Ima mladih obitelji koji se vraćaju iz inozemstva ili drugih dijelova Hrvatske, ima onih i koji se doseljavaju. Na nama svima je da stvaramo pozitivno okruženje, a kad kažem nama svima tu mislim i na državu i na županiju, gradove i općine, ali i na gospodarstvo pa u konačnici i medije koji mogu pripomoći u prezentaciji svih ovih sjajnih projekata koji se rade u našoj županiji.

Nacionalni stožer Civilne zaštite je najavio mogućnost da će dozvoliti županijskom da na svom području u određenoj situaciji ublažuje ili pooštrava nacionalne protuepidemiološke mjere. Kako vi ocjenjujete sadašnje stanje i po pitanju oboljenja i po pitanju procijepljenosti?

Stožer civilne zaštite Požeško – slavonske županije postupati će po odlukama Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske. Situaciju pratimo svakodnevno te ukoliko se ukaže potreba za donošenjem mjera koje bi bile primjenjivije s obzirom na stanje u našoj županiji, svakako ćemo reagirati. Epidemija korona virusom traje sada već godinu i pol dana. Prvo cjepivo stiglo je u našu županiju 27. prosinca 2020. godine. Od tada, gotovo polovica našega odrasloga stanovništva se procijepila, a Požeško-slavonska županija je po postotku iznad državnog prosjeka. Kako nam pristiže sve hladnije vrijeme, jasno je da je rizik od zaraze veći te ovim putem ujedno apeliram na sve žitelje da je i dalje potrebno pridržavati se svih mjera koje su trenutno ili na snazi ili preporučene te da, ukoliko to još nisu učinili, se cijepe prvim dostupnim cjepivom.

S obzirom na značaj zdravstvenih ustanova posljednjih godinu i pol u doba epidemije i otežane uvjete rada, kakvo je stanje u njima na našoj županiji?

Pandemija donijela različite probleme u zdravstvu

Spomenula sam već naše zdravstvene ustanove kroz nekoliko odgovora. Nije lako, pandemija COVID-19 donijela je različite probleme i izazove, od upravljanja, osiguravanja zdravstvene skrbi u ovom izazovnom vremenu, financijskih poteškoća i sl. No županija mora voditi brigu o zdravlju svojih stanovnika kroz zdravstvene institucije, a to su bolnice, dom zdravlja, zavod za hitnu medicinu i zavod za javno zdravstvo. Kada govorimo o zdravstvu, svakako treba spomenuti projekte energetskih obnova bolnica u Pakracu i Požegi, ulaganja u bolnicu Pakrac, a svakako je važno spomenuti i ulaganja u bolnicu Lipik kroz EU projekt Terme Lipik.  Županija je sufinancirala i nabavku nekoliko novih vozila za županijski Dom zdravlja i Zavod za hitnu medicinu; neka od tih vozila su i u Pakracu, izgrađena je nova zgrada doma zdravlja u Čaglinu te je u tijeku obnova zgrade doma zdravlja u Požegi i Pleternici. Ono što je važno naglasiti je da vodimo računa o ravnomjernom razvoju zdravstvene zaštite i dostupnosti iste svim stanovnicima županije

Početkom listopada održani su dopunski izbori za predstavnika srpske manjine u Skupštini Županije. Već iz kandidacijskog postupka koji je završio sa samo jednom kandidacijskom listom bio je vidljiv vrlo mali interes. Koliko je to koštalo županijski proračun i kako to komentirate?

Dopunski izbori za predstavnika srpske nacionalne manjine koštali su oko 450.000,00 kuna. To su izuzetno velika sredstva za naš proračun, a u cijelosti ih mora osigurati županija. Demokracija košta.

Što bi još istaknuli za kraj ovog razgovora, a da vas nisam pitao?

Mislim da naša županija ima jednu veliku priliku koja nam se možda skoro neće ukazati. Naši gradovi i općine dokazali su se kao lokalne samouprave koje imaju znanja i vizije iznijeti velike projekte. Dosta toga je spremno, dosta toga se priprema, a na raspolaganju su nam uistinu velika sredstva. Ne vidim razloga zašto ne bismo značajno participirali u tome, a posebice ako znamo koje žrtve je podnijela naša županija u Domovinskom ratu, i ljudske i infrastrukturne.