Ovaj mjesec uobičajeno dolazi Dan grada što je i nama prilika za uobičajeni godišnji osvrt u formi intervjua s gradonačelnicom Anamarijom Blažević u kojem smo razgovarali o najvažnijim gradskim aktivnostima u prošloj godini, najvažnijim projektima u ovoj godini, proračunu, ali i negativnim migracijskim kretanjima, radu gradskih ustanova, tvrtki i udruga….  

Što se između zadnjih dvaju Dana grada dogodilo, a da je važno za građane Pakraca?

Moja prva ocjena je da smo proteklu godinu dobro iskoristili. Pomaci se vide na brojnim poljima, no isto tako prilikom donošenja takvih općih ocjena uvijek sam razmišljanja da je moglo i bolje i više bez obzira je li riječ općenito o nekim društvenim događanjima ili investicijama.

Što je od svega dobroga bilo najbolje i najvažnije,  teško je reći. U svakom slučaju u svemu tome najvažniji je, što stalno spominjem, novi Zakon o financiranju jedinica lokalnih samouprava koji nam je omogućio da dosta proračunskih sredstava usmjerimo izravno prema sugrađanima kroz razne programe, ali i izradu projektne dokumentacije za neke nove buduće projekte.  Ipak, istaknula bih kao posebno važne projekte na energetskoj učinkovitosti, bez obzira radilo se o stambenim zgradama ili zgradama društvenog standarda poput vrtića, učeničkog doma, sportske dvorane, osnovne škole, zgrade „socijalnog“. Važna nam je i obnova gradskog trga koja još nije započeta na terenu, ali su  pripreme na tome odrađene tako da više ništa ne može spriječiti njen početak idućeg mjeseca kada ćemo u povodu Dana grada obnoviti i svečano otvaranje radova, mada  nisam pobornik rezanja vrpci niti zakopavanja prve lopate. No ovo je vrijedan projekt i zaslužuje da se tako odradi jer će rezultirati posve novom slikom središta grada. Bilo je i drugih manjih projekata koji su bili simpatični određenim kategorijama građana.

Što se nije dogodilo, a planirali ste i važno je? 

Napokon kreće modernizacija trga

Naravno da uvijek ima i toga. Priželjkivala sam i očekivala da ovaj projekt modernizacije trga krene ranije. Jednako vrijedi i za projekt aglomeracije koji priželjkujemo već godinama i bila su očekivanja da će u prošloj godini započeti i njegova realizacija. No taj administrativni dio na koji nismo s lokalne razine mogli utjecati potrajao je duže od svih naših predviđanja i nadanja. Sporije od planiranog odvijaju se i neki manji projekti. No oni ne utječu u većoj mjeri na kvalitetu života.

Na početku smo nove građevinske sezone. Koje će aktivnosti u njoj biti najvažnije?

Već spomenuti projekti kao što su radovi na trgu i radovi na aglomeraciju za koju je dio javne nabave odrađen, mada još čekamo najveći natječaj. Bit će novih asfaltiranja kako cesta tako i nogostupa, kako onih koji su jesenas započeti u Aleji kestenova, tako i drugih Tu je i vodoopskrba sjeverozapadnog dijela naše administrativne jedinice gdje su radovi također započeli. Bit će naravno i raznih drugih manjih građevinskih radova.

Kad govorimo o projektima aglomeracije i obnovi gradskog trga, građani se pitaju hoćemo li na duže razdoblje ostati bez mogućnosti korištenja gradskog središta?

Građevinska dokumentacija za obnovu trga predana je izvođaču radova i mi od njega očekujemo da će nam predočiti dinamiku izvođenja radova. Očekujem da će on osigurati prohodnost, najmanje za pješake. Pripremamo sastanak s ugostiteljima i trgovcima koji u tom dijelu grada imaju radnje, očekujem i njihovo razumijevanje, a u najmanju ruku,za razdoblje dok se ispred njihovih radnji odvijaju građevinski radovi oslobodit ćemo ih obveze plaćanja komunalne naknade.  Mislim da je nepotrebna bojazan da će cjelokupni taj prostor biti razrovan cijelih godinu dana koliko je rok za završetak radova nego će se raditi dio po dio i da građani to što manje osjete. Pritom je za građane bitno da se u ovoj fazi obnove trga ne dira županijska prometnica od Spahijskog podruma do Česme jer je to njegov drugi dio i sada je u projektiranju tako da će se po njoj sav promet odvijati u ovoj fazi normalno.

Unazad dvije godine uvelike se povećala investicijska i građevinska aktivnost. Problem su postali izvođači kojih ili nema dovoljno ili nisu dovoljno kvalitetni. Je li to problem i za gradske investicije?

Premalo građevinara – cijene u porastu

Postupak javne nabave pokazao je na našem području nedostatak građevinske operative kako na trgu, tako i na zgradi „socijalnog“, ali i  energetske učinkovitosti. Taj nedostatak ne utječe na opseg radova, ali utječe na tijek jer se produžuju rokovi. Sigurno je da je u Hrvatskoj prisutan građevinski bum jer je u značajnoj mjeri povećan postupak povlačenja sredstava iz EU fondova, a radi većih vlastitih proračunskih priljeva u jedinicama lokalne samouprave  i kod njih se povećala investicijska aktivnost i porasli su apetiti. Naravno da je to utjecalo i na jedinične cijene u građevini, ali se istovremeno nadam da su te cijene porasle i uslijed podizanja plaćanja zaposlenicima u tom sektoru.  Prema našim saznanjima i procjenama, taj rast cijena iznosio je oko 30 posto, a u nekim slučajevima i više.

Gradski proračun je poprilično nabujao. U odnosu na lanjski koji je procijenjen na realizaciju od 32 milijuna kuna, ovogodišnji je povećan za daljnjih 10 milijuna kuna. Je li to realno?

Malo manje od polovine planiranih proračunskih prihoda, dakle oko 20 milijuna kuna su predviđeni vlastiti prihodi i to je realno i s tim sigurno možemo računati. Od ostaloga ono što nije sporno su sredstva planirana iz Programa Ruralnog razvoja u iznosu od 7,5 milijuna kuna čime već dolazimo na 30-ak milijuna. Tu je još energetska obnova sportske dvorane za što imamo potpisan ugovor. Dakle realno je i uvijek se trudim da planovi budu realno izvedivi. Na sjednicama Gradskog vijeća uvijek govorim da ne želim napumpavati proračun pa ga rebalansom smanjivati. Isto tako je činjenica da ako želim aplicirati projekt na neki od natječaja, on mora biti kroz otvorenu stavku prisutan u toj proračunskoj godini, dakle mora-biti planiran.

Jedno od obilježja ovogodišnjeg proračuna, za razliku od prijašnjih godina,  značajno je povećanje raznih subvencija i stimulacija koje će ići izravno na račune građana bilo da je riječ o poticanju gospodarstva, natalitetu, obrazovanju i jačanju kadrovskih potencijala što je dio mjera uveden lani. Koliko ste zadovoljni odazivom građana na te programe?

Dobar odaziv građana na projekte

Tu moram istaknuti Program za poticanje gospodarstva jer već sam lanjski odaziv poduzetnika ukazuje da im je to potrebno i tu sam zadovoljna. Stoga ćemo i taj program nadograđivati. On sada traje nepunih godinu dana, od lanjskog srpnja. U kojem smjeru će ići nadogradnja još pouzdano ne znam. U kontaktu smo s poduzetnicima i nastojat ćemo program maksimalno prilagoditi njihovim potrebama. Niti taj program, niti bilo koji drugi nije sveto pismo da se ne dorađuje i ne prilagođuje stvarnim potrebama sugrađana i tu je svaka sugestija dobro došla. Kada govorimo o Programu tri plus, u njega se do sada javilo sedamdesetak obitelji i tim odazivom sam zadovoljna.  Kada govorimo o zapošljavanju, zadržavanju liječnika, odnosno dolasku novih, definitivno se pomaci na bolje vide, ali ne mogu tvrditi da je to prvenstveno rezultat naših mjera. Za to je još prerano i o tome ćemo moći razgovarati nakon nekog  dužeg razdoblja.

Program stipendiranja studenata je znatno stariji, traje na različite načine već dvadesetak godina, dakle tu se može govoriti o učincima. Srećemo li mi naše stipendiste na radnim mjestima u gradskoj upravi, ustanovama, ali i gospodarstvu?

Da i to veliko zadovoljstvo mi je na tim radnim mjestima vidjeti naše nekadašnje stipendiste, a danas visokoobrazovane mlade ljude. Naravno, ne uspijevaju se svi vratiti i pronaći radno mjesto u zvanju za koje su se školovali i to bi bilo nerealno očekivati. Da ne govorim napamet reći ću samo podatak iz najbližeg okruženja – gradske uprave. Nedavno smo zaposlili na zamjenu za porodiljske dopuste dvije mlade osobe i obje su naše bivše stipendistice, pri čemu su i one osobe na porodiljnom također bile naše stipendistice.  Koliko mi je poznato, dio vodećih ljudi u tvrtkama su naši stipendisti. Dakle rezultati su više nego dobri.

Lani ste pokrenuli tri nove mjere okrenute izravno građanima.  Imate li što u planu za ovu godinu?

Prvenstveno pratiti učinke lani pokrenutih mjera i, kao što sam već rekla, nadograđivati ih životnim iskustvima. Uočimo li da s mjerama možemo na nekom području učiniti pomak, reagirat ćemo adekvatno. Prostora ima zasigurno za pomak u turizmu, u pogledu povećavanja smještajnih kapaciteta jer su sadašnji nedostatni. No takav dosta dobar program ima županija pa pozivam sugrađane da koriste te mjere. Inače nisam pobornica nekih velikih najava dok  program ili neka druga aktivnost ne budu u potpunosti spremni za realizaciju.

Uključuju li se građani inače u dovoljnoj mjeri u razne gradske manifestacije i koriste li u dovoljnoj  mjeri ono što im grad nudi poput novih teniskih terena, nevjerojatno dobar objekt Hrvatskog doma, produženi boravak u školi i vrtiću, manifestacije poput Pakračkog ljeta, sajma, smotre folklora i drugih?

Moglo bi biti sve i bolje. Ja sam možda previše optimistična, ali mislim da Pakrac kao mali grad pruža svojim građanima mnogo toga dobrog, od najmlađih u vrtiću do onih najstarije životne dobi. Svi oni koji to žele mogu pronaći za sebe neki dodatni sadržaj koji život čine ljepšim što ste i sami pobrojali u ovom pitanju. Puno tih sadržaja bi željeli i veći gradovi. Znam, primjerice, da bi i Požega htjela kino, produženi boravak i logopeda u vrtiću, a nemaju. Nažalost, građani sve te mogućnosti premalo koriste.

Primjer toga je i nedavna Noć muzeja gdje nije bio niti jedan vijećnik što je inače njihova praksa nepojavljivanja?

Mislim da sam zapazila Vladu Ecka, a s obzirom na dužinu trajanja možda se još netko od vijećnika pojavio. Ne mogu tvrditi sa sigurnošću, ali slažem se da bi vijećnici trebali svojim pojavljivanjem podržati takve manifestacije mada, kada su u pitanju njihove specifičnosti, primjerice izrazito kulturološke ili sportske, razumljivo je da nemaju svi afiniteta prema takvim sadržajima. No unatoč tome mislim da bi vijećnici pojavljivanjem trebali više podržavati takve manifestacije.

Dio proračuna je uobičajeno namijenjen za rad udruga iz domena kulture, sporta, socijale, braniteljskih udruga, civilnog društva. Traže li one u dovoljnoj mjeri i druge izvore financiranja, osim gradskog proračuna?

Teško je to procijeniti, ali pomaci se vide jer je i u ovom trenutku u tijeku provođenje nekoliko programa koji su financirani sredstvima europskih fondova i znam da se udruge sve češće javljaju u Poduzetnički centar radi pomoći u pisanju projekata za natječaje. Braniteljske udruge redovito se programima kandidiraju u Ministarstvo hrvatskih branitelja odakle povlače sredstva za svoje aktivnosti, Udruga mladih Mali most je na taj način osigurala sredstva za rad Kluba mladih, KPD „Sloga“ provodi na taj način projekt prvog pakračkog mjuzikla, Hajduk je lani povukao značajna sredstva za opremu iz Ureda za šport, prije toga i rukometni klub, pa i streličari. Sredstava se povlače i Grad to potiče. Mi čak imamo i proračunsku stavku sufinanciranje EU projekata, ali se lani za to nije javila niti jedna udruga.  Kad god neka od udruga prođe na projektu, ili ga priprema, Grad će uvijek pomoći bilo da je riječ o sufinanciranju što je obvezni dio svakog projekta, bilo o tehničkoj pomoći u izradi projekta što zna biti vrlo zahtjevno, posebno ako su u pitanju sredstva europskih  fondova i u ta dva dijela vrata gradske uprave su svima otvorena.

Dio proračunskih sredstava namijenjen je radu raznih gradskih ustanova i institucija poput muzeja, knjižnice, turističke, sportske i vatrogasne zajednice, portala i novina „Pakrački list“. Koliko ste zadovoljni njihovim radom i gdje konkretno očekujete  poboljšanja?

Kako su posljednjih godina rasli proračunski prihodi, tako smo povećavali i sredstva za rad tih ustanova jer je i njima u kadrovskoj i tehničkoj oskudici teško raditi. Uvijek smatram da se može bolje, ali unatoč takvom razmišljanju usudit ću se reći da naše ustanove rade dobro. U njihovim godišnjim izvješćima prema Gradskom vijeću vidljivo je da raznim sadržajima pokušavaju obogatiti društveni život u gradu, čak i nekim sadržajima koji  izlaze iz okvira njihove stvarne namjene. Ne bi bilo korektno nikoga izdvajati jer mislim da svi daju maksimum.

Lani ste zaposlili nekoliko novih ljudi u gradskoj upravi. Je li ona sada kadrovski ekipirana?

Gradska uprava još uvijek nepotpuna

Nažalost nije. Imamo deficit u graditeljstvu gdje već godinama vapimo za inženjerom građevine. Jedan je problem što su godinama ljudi odlazili u mirovinu, a radi proračunskih ušteda u tada zaista skromnim prihodima, uvijek se štedjelo na stavci plaća, dakle zapošljavanja.  Drugi je problem povezan s natječajnim projektima koji su posljednjih godina na državnoj razini znatno prisutniji i sve to treba pratiti, bilo u pripremi bilo u realizaciji, što zahtijeva stručne ljude te se stoga nama stalno pojavljuju nove potrebe. Pored toga tu je i zakonodavac. Sada nam zakoni iz domene poljoprivrede nameću obvezu da moramo imati jednu stručnu osobu koja će brinuti samo o tom području. Isti je slučaj i s europskim fondovima. Napokon sada imamo u odsjeku za društvene djelatnosti dvije osobe jer je donedavno jedna osoba vodila brigu i o socijali i o udrugama, stipendistima,  ustanovama, novorođenima i   još mnogo toga. Kako bismo poboljšali i olakšali rad udrugama i ustanovama, napokon smo zaposlili još jednu osobu zaduženu samo za taj segment. Problematična je i javna nabava. Proces je kompliciran i dugotrajan. Do sada smo za te poslove imali osposobljenog samo pročelnika koji ima druge poslove i obveze. Sada za to imamo diplomiranu pravnicu, također našu bivšu stipendisticu, koja odrađuje dio toga, kako sam već rekla, dugotrajnog i kompliciranog postupka, kao i rješavanje imovinsko-pravnih poslova što također nije jednostavno.

Zaposlenici u Vlastitom komunalnom pogonu nisu službenici, ali su zaposlenici gradske uprave. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća ste se maltene složili s vijećnikom SDP-a da pogon treba dalje kadrovski i tehnički jačati. Hoće li doći do toga i računate li pritom i na mjere Zavoda za zapošljavanje?

Već godinama se trudimo jačati naš komunalni pogon, a naročito smo lani u tome napredovali. Na to ukazuje na različite načine novonabavljeni kamion, bager, rasipač. Činjenica je da smo ih izmjestili na primjereniji i veći prostor koji se trudimo unaprijediti i nadam se daljnjem napretku ove godine.  Lani više nismo financijski mogli i stoga nismo imali izbora nego raspisati koncesiju za dio zimske službe. No cilj je ojačati vlastiti pogon i njemu prepustiti zimsku službu jer će ona sigurno najbolje funkcionirati ako taj posao budu odrađivali domaći ljudi koji poznaju i ceste i situacije i potrebe što još ove godine nije bilo tehnički moguće.  Isto je i kada su u pitanju redovito održavanje javnih površina. Što se tiče mjera Zavoda, njih redovito koristimo. U pripremi su programi i samo čekamo da Zavod raspiše ovogodišnje mjere kako bismo povukli maksimalna sredstva predviđena tim mjerama.

Na kraju prošle godine došli smo u evidenciji nezaposlenih na pakračkom Zavodu za zapošljavanje na manje od 500 nezaposlenih, od kojih manje od 300 ima prebivalište na području Grada Pakraca. Je li to problem za daljnji razvoj gospodarstva, ali i institucija i ustanova?

Najprije bih istaknula da nisu sve nezaposlene osobe u evidenciji Zavoda. Ima njih još, a evidentno je da broj nezaposlenih oscilira, ovisno o sezoni od 210 do 280 nezaposlenih. Čujem ili pročitam da povremeno netko, primjerice ugostitelji, traži radnika, ali nisam još čula da  nedostatak radnika ugrožava nečije poslovanje.

Na zadnjoj sjednici  Gradskog vijeća izjavili ste da  ne volite statistike kada su u pitanju brojevi vezane uz kretanje broja stanovnika. Državni zavod za statistiku tvrdi da smo lani došli kroz natalitet i migracije na manje od sedam tisuća stanovnika. Vjerujete li tim brojkama ili imate neke druge procjene?

Šarenilo brojki

Imamo različitih statistika i brojevi su oprečni, stoga im ne vjerujem. Nije da ne volim statistiku. Ona je nužna za planiranje, ali ne vjerujem kada se na istu temu pojavljuju različite brojke, ovisno o tome dolazi li podatak iz Državnog zavoda za statistiku, MUP-a, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Koju da pratimo, ne znam. Svatko prati onu koja mu odgovara. Naravno da pratimo što se događa  na području migracija. Mene zanima i broj ljudi koji je doselilo, zanimaju me dnevne migracije na relaciji Pakrac – Lipik. Nije sve ono što piše u statistici realno. Meni je realan podatak broj zdravstveno osiguranih osoba jer to treba svakome tko ovdje živi i HZZO taj broj objavljuje svakoga mjeseca, a on ne odgovora onome što tvrde neke druge statistike. Zato im ne vjerujem. Onaj tko je doista otišao, iz Pakraca i Hrvatske u primjerice Njemačku, trebao bi biti osiguran u Njemačkoj, a takve osobe bi se trebale odjaviti na području Pakraca u nizu  službi koje imaju obvezu voditi takve evidencije. Tako bar ja razmišljam i tako bih ja učinila. No dozvoljavam da nisam u pravu i da griješim. Ali sigurna sam da tom negativom ne pomažemo ljudima, a ni sebi. Onda nemaju smisla svi ovi naši programi, svi ovi naši poslovi. Ako ćemo gledati sve crno, čemu razvijati bolnicu, za koga sva ta poboljšanja u prosvjetnim ustanovama i sve druge aktivnosti koje provodimo.

Na razini županije postoji koordinacija načelnika i gradonačelnika. Na razini Hrvatske udruga gradova. Tamo srećete svoje kolege. Razgovarate li o tom problemu jer se s njim nitko ne može boriti parcijalno?

Naravno da to ne može biti problem samo jedne općine ili grada. Nije to niti problem samo Hrvatske. To je globalni problem. Imamo prijatelje u Slovačkoj i u kontaktu s njima znam da je to i problem Slovačke. I njima odlaze mladi ljudi. I njima nedostaje liječničkog kadra. Oni uvoze liječnike iz Ukrajine. Otvaranjem granica to je postao problem svih zemalja iz ovog i istočnog dijela Europe.

Sajam „Slavonski banovac“ postao je pakračka prepoznatljivost i manifestacija koja se iščekuje. Govorili smo o predstojećoj rekonstrukciji trga. Na istom mjestu ne mogu biti i bageri i štandovi. Što ćemo onda ove godine sa sajmom?

Da, zasigurno se sajam ne može održati na trgu ako su u tijeku radovi. No isto tako će se sajam održati jer je on postao doista pakračka prepoznatljivost o kojoj me, kao i o Multipaku, pitaju kada odem negdje van Pakraca. Tim dvjema manifestacijama  doista možemo razvijati priču o turizmu. Sajam će se sigurno održati. Gdje, ovisno o stanju na gradilištu, vidjet ćemo kada za to dođe vrijeme.

Sadrži li ovogodišnji program za Dan grada neke novosti i zašto svečana sjednica Gradskog vijeća nije kao uvijek točno na Josipovo nego četiri dana ranije?

Želimo da nam gosti dođu i učine to svečanijim činom. U promjeni termina vodili smo se logikom da su u Saboru i Vladi manje opterećeni petkom nego utorkom i stoga je došlo do tog premještaja. Drugih novosti nema. Program smo uhodali proteklih godina. To je, osim svečane sjednice, proglašenje sportaša, priredba Poklon mome gradu, kazališna predstava koncert, ove godine grupe Magazin. To se pokazalo kao dobra forma i ne vidim potrebe da se nešto mijenja.

Mada do početka tih svečarskih manifestacija ima još dosta vremena, iskoristit ću priliku da građanima čestitam naš gradski praznik i Dan našeg nebeskog zaštitnika sv. Josipa i pozovem ih da se uključe u te brojne manifestacije te tako svojom nazočnošću ih učine još svečanijim.