Predavanja o rezultatima arheoloških istraživanja Starog grada Pakraca

„Od nacionalne važnosti je dokaz da nedemokratski režimi nisu čuvali našu povijest i da mi moramo danas učiniti više. To nas mora ujediniti u nastojanju da pokažemo svoj viši stupanj civilizacije i da ne dopustimo da nestane naša kultura koje je izričito bitna. Hrvati 200 godina nisu imali puno svijesti o svojoj povijesti a to možete vidjeti po tome da su se sve znamenitosti nazivale turskima - turski grad, turska kula, tursko groblje…Hrvati nisu znali da su ovdje tisuću godina nego su mislili da su došli s turcima. To je tragedija koju mi učimo i vidimo u arheologiji i zato tu tragediju pokušavamo ispraviti našim zalaganjem, radi naših predaka!“ istaknuo je mag. arheol. Krešimir Vacek u svom predavanju "Otkrij stari Pakrac" o rezultatima arheoloških istraživanja 17. ožujka u Spahijskom podrumu.

Govoreći o povijesnim slojevima lokaliteta, osvrnuo se i na razdoblje oslobođenja od Osmanlija.

„Sloj zemlje Starog grada u vrijeme oslobođenja od turaka pokazuje da je ispunjen željeznim kuglama. Ono što je bitno za našu nacionalnu povijest, da na istom mjestu imamo prvi oružani sukob, ponovno između istoka i zapada. Da li slučajno, ali opet se povijest ponavlja“, rekao je.

Mag. arheol. Krešimir Vacek

Arheološka istraživanja potvrdila su čestu prisutnost sukoba na ovom području, o čemu svjedoče pronađeni grobovi, ostaci strijela, dijelova vatrenog oružja i topovskih kugli.

U predavanju se dotaknuo i iranske teorije o podrijetlu Hrvata i prijevodu riječi Hrvat kao „čuvar granice“ te povijesne uloge prostora Pakraca kao graničnog područja. Također su otkriveni i ostaci ranogotičke crkve koja je imala i obrambenu funkciju.

„Takva tvrđava-crkva koju smo pronašli postoji gotovo identična u Gori kod Petrinje koja je potvrđeno templarska. Crkva ima izravno ranogotički francuski stil i pronalazimo izljev svete vode kojeg do sad imaju samo tri templarske crkve, a njega ima i Pakračka. Pakrac je izravan dokaz direktnog dolaska križara iz Francuske kao izaslanika crkvene vlasti, i ne preko Mađarske iako smo u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu. Dolaze isključivo zbog granice, zbog borbe s hereticima“, što je Vacek kasnije detaljnije obrazložio i potkrijepio pronalascima u svom predavanju.

Svi dosadašnji radovi i rezultati istraživanja ukazuju i na veliki potencijal uređenja lokaliteta kao arheološkog parka, čime bi Stari grad Pakrac ponovno dobio značajnu ulogu u identitetu grada te postao važan dio kulturne i turističke ponude.

Podršku cijelom projektu izrazio je i predstavnik gradonačelnika te predsjednik Gradskog vijeća Miroslav Ivančić.

„Pohvalio bih naš Muzej i Krešimira te sve djelatnike Muzeja na entuzijazmu te da povijest našeg grada konačno izađe na vidjelo. Mlade generacije koje dolaze znaju što je Hrvatska bila i koliko se u ovom gradu odvijala bogata povijest te moraju na njega biti ponosni. Deset godina već traje istraživanje, a vjerujem da i u sljedećih sto godina bi bilo posla u našem gradu što istraživati i kopati i uvijek bi bilo zanimljivo, a našim mladima koji rade na iskopima želim da se ne umore od istraživanja i da ne stanu na preprekama na koje nailaze“, izjavio je Ivančić.

Na predavanje se osvrnula i ravnateljica Muzeja grada Pakraca Jelena Hihlik, naglasivši važnost lokaliteta za razvoj grada.

„Mislim da su svi upoznati sa činjenicom da je stari grad Pakrac arheološki lokalitet od lokalnog značaja, ali i od nacionalnog i da je ishodišna točka razvoja našeg grada. Baš zato nam je drago što ovo predavanje održavamo u sklopu Dana grada Pakraca. Inače cijeli projekt istraživanja je projekt aktivan od 2017. te ga podržava i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske sa značajnim sredstvima. Ono što nam je jako drago je što se iz godine u godinu sve veći broj mladih uključuje u ova istraživanja i na taj način istražujemo svoju zavičajnu povijest i srednjovjekovni identitet koji smo izgubili jer ostataka starog grada Pakraca iznad zemlje nema još od 20-ih godina 20. stoljeća, no na sreću, zemlja dobro čuva preostale ostatke i ova istraživanja su donijela vrlo značajne i senzacionalne rezultate“, rekla je Hihlik.

Istraživanja su u početku vodili stručnjaci zagrebačkog Instituta za arheologiju, a kasnije ih je preuzeo Muzej grada Pakraca koji je voditeljem daljnjih istraživanja imenovao upravo Vaceka. On se zahvalio svima koji su doprinijeli realizaciji projekta.

„Unaprijed se zahvaljujem ovdje prisutnoj saborskoj zastupnici Anamariji Blažević, koja nas dugi niz godina prati i podržava u radu, Miroslavu Ivančiću, predstavniku gradonačelnika, kolegicama iz muzeja i knjižnice na pomoći i organizaciji. Zahvalio bih svima koji su omogućili da se ovo sve realizira, posebno konzervatoricama iz Pakraca i Požege i svim građanima koji trpite naše kopanje usred grada, ali danas želim iskoristiti to da opravdam naš napor i moram u vašu korist reći da su se vaše primjedbe do danas promijenile na bolje.“, zaključio je Vacek.