U organizaciji Grada Pakraca i suorganizaciji Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika, Poduzetničkog centra Pakrac, Lokalne razvojne agencije PAK-RA, Turističke zajednice Grada Pakraca te pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice, održan je 16. Sajam „Slavonski banovac“ – manifestacija koja već godinama zauzima posebno mjesto među najvažnijim i najposjećenijim događanjima u ovom dijelu Slavonije.
Započeo je okupljanjem obrtnika iz svih krajeva Hrvatske, pretvorivši središte Pakraca u središte tradicije, zanata i dobre atmosfere. Na više od 80 izložbenih štandova, raspoređenih iz 11 hrvatskih županija, posjetitelji su mogli doživjeti svu raznolikost i bogatstvo domaće ponude od istočne Slavonije i Baranje, preko Zagreba i okolice pa sve do Istre i Dalmacije (Metkovića, Imotskog, Trogira, Kaštela, Splita, Vrgorca, Novog Vinodolskog, Rijeke, Pazina, Viškova, Vrbovskog, Crikvenice, Karlovca, Duge Rese, Donje i Gornje Stubice, Stubičkih i Krapinskih Toplica, Oroslavlja, Marije Bistrice, Novog Marofa, Zagreba, Samobora, Petrinje, Gline, Topuskog, Siska, Vukovara, Zlatara, Zaboka, Koprivnice, Županje, Đakova, Požege, Garešnice, Daruvara, Bjelovara, Čazme i mnogih drugih).
Sajam je i ove godine imao međunarodni karakter zahvaljujući gostima iz Mađarske (Csepreg), Slovačke (Dolny Kubin i Jasenova) i općine Kiseljak iz Bosne i Hercegovine te predstavnike Udruge bunjevačkih Hrvata iz Subotice.
Posjetitelji su mogli uživati u raznovrsnoj ponudi gastronomskih delicija i pića, preko ručno rađenog nakita i odjevnih predmeta, pa sve do unikatnih rukotvorina koje vjerno čuvaju i prenose kulturnu baštinu. Sajam je tako još jednom potvrdio svoju važnost kao događaj koji spaja tradiciju, gospodarstvo i zajedništvo.
PROGRAMI ZA SVE UZRASTE
Kako bi posjetiteljima približili bogatu i slojevitu povijest Pakraca, tijekom sajma su svoja vrata otvorile brojne kulturne ustanove, među kojima je i Muzej vojne i ratne povijesti. Posjetitelji su ondje mogli saznati više o događajima koji su oblikovali ovaj kraj od ranog srednjeg vijeka i 7. stoljeća, preko Domovinskog rata, pa sve do današnjih dana. Posebno je zanimanje izazvao izvorni prikaz novčića Slavonski banovac, jednog od najprepoznatljivijih simbola lokalne baštine i gospodarske povijesti Slavonije kojeg su na sajamskom prostoru ponovno oživili kovači Slavonskog banovca pred publikom uživo kovajući povijesni novčić – preteču hrvatske kune.
Svojom je autentičnošću i sadržajem oduševio i Spahijski podrum, jedinstveni prostor koji u sebi spaja knjižnicu, muzej i vinski podrum. Ovaj spoj kulture, povijesti i enologije čini ga jedinstvenim centrom u Hrvatskoj, ali i nezaobilaznim mjestom za sve ljubitelje kulturne i vinske tradicije. Njihovo stručno vodstvo privuklo je brojne znatiželjnike, podsjećajući koliko bogata i raznolika može biti priča jednog grada.
Na središnjem gradskom Trgu bana Josipa Jelačića tijekom sajma vladala je prava vesela atmosfera. Najmlađi su uživali u raznolikom programu dječjih radionica – od sadnje graha pod organizacijom Muzeja Grada Pakraca i Gradske knjižnice Pakrac i njihovih volontera, tematskog kviza , žongliranja i izrade žonglerskih loptica pod vodstvom posebne gošće Nikoline Manojlović Vračar preko slikarskih aktivnosti organizacijom Udruge djece branitelja pod vodstvom Marine Ančić pa sve do učenja kuhanja graha, što je izazvalo mnogo smijeha i kreativnosti među najmlađima. Uz radionice, djecu je oduševio i zabavni lunapark.
Za nešto starije posjetitelje i odrasle organiziran je bogat program koji je spojio tradiciju, zabavu i povijest. Posebnu pažnju privukla je vožnja u konjskoj kočiji i jahanju na konjima Kasačkog kluba „Diamant“ . Na Srednjovjekovnom festivalu uz članove domaćeg Reda vitezova Slavonskog banovca, članove Reda vitezova Ružica grada iz Orahovice, Karlovačkih bubnjara, Mušketira i Haramija iz Koprivnice, Reda vitezova Zlatnog hmelja iz Zagreba, Streličara Krvavog mosta iz Zagreba, Udruge Sveti Juraj Đurđevac mogli smo doznati više o prikazima starih društvenih igara, školi streličarstva, demonstraciji starih zanata, spravama za mučenje te radionici kaligrafije i popularnim prikazom u večernjim satima „Boja pod starom utvrdom”.
Sve je kulminiralo svečanim otvorenjem sajma uz nastupe lokalnih izvođača, povorkom viteških redova kao i posebnim „Plesom od boja” viteškog udruženja Kumpanjija iz Blata na Korčuli, a večer je završila u velikom stilu natjecanja Grahfesta, koncertom Jelene Rozge i vatrometom iznenađenja, koji je privukao velik broj posjetitelja i podigao atmosferu do samog vrhunca.
SVAKE GODINE NOVI REKORDI
Pakrac je i ove godine oborio vlastiti rekord. Nakon prošlogodišnjih 112 ekipa, čime je nadmašen rekord iz 2019. godine kada ih je bilo 103, ovogodišnje izdanje Grahfesta okupilo je čak 120 ekipa koje su se natjecale u kuhanju najboljeg graha.
U moru lonaca, mirisa i tajnih sastojaka, od gljiva do posebno pripravljenih začinskih mješavina, posebno su se istaknuli hrvatski branitelji iz Kaštela. Njihov je štand privukao posjetitelje zahvaljujući raznovrsnoj ponudi dalmatinskih specijaliteta: od pečenih odrezaka tune i brudeta, preko pašticade, pa sve do originalnog jela – kozica s fažolom, koje je hrabro prkosilo tradicionalnim receptima i donijelo dašak mora u srce Slavonije.
Ocjenjivački žiri u sastavu Mladen Tessari, Krešimir Savi, Drago Marter, Jasna Pavičić i Ivica Sandrini imao je zahtjevan zadatak, među brojnim izvrsnim kotlićima odabrati onaj najbolji. Nakon kušanja i pomnog ocjenjivanja, odlučeno je da je najbolji grah i ove godine skuhala ekipa „Querkusice“ iz Novske , na drugom mjestu se našla požeška ekipa „Kiper tim“ dok je treće mjesto osvojila lokalna ekipa „Elektronika“ kojima je bogate nagrade dodijelio Marko Štor, predsjednika Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika te Tomislav Novinc, gradonačelnik Grada Pakraca.
Specijalne nagrade dodijeljene su najveselijoj ekipi „Lude vjeverice“, najuređenijem prostoru za kuhanje „Pedijatrija“ i najuređenijem štandu Dječji vrtić „Maslačak“ Pakrac.
Od prodaje skuhanog sajamskog graha do svojih delicija, Društvo Mađara Pakrac i gosti mađarskog grada Czeprega donirali su sredstva Udruzi roditelja djece s posebnim potrebama „Latica“ iz Pakraca, pokazujući time solidarnost i društvenu odgovornost.
SVEČANO OTVORENJE SAJMA
Prije samog otvorenja sajma, predstavnici prijateljskog grada Dolný Kubín iz Slovačke te predstavnici prijateljske općine Blato na Korčuli položili su vijence i zapalili svijeće na Spomeniku poginulim hrvatskim braniteljima, odavši im tako počast i zahvalnost.
Svečani dio Sajma otvorio je poznati voditelj Mirko Fodor, a prigodnim govorom manifestaciju je započeo predsjednik Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika, Marko Štor. U svom je obraćanju istaknuo važnost sajma za lokalnu zajednicu te podsjetio da je prije deset godina djelovalo svega 140 obrta, dok ih danas ima čak 273, u kojima je zaposleno više od 500 radnika. Time je naglasio da su pakrački obrtnici istinska snaga koja pokreće lokalni razvoj i zajednicu.
Gradonačelnik Tomislav Novinc osvrnuo se na rast i značaj sajma te naglasio zajedništvo grada u svim prilikama i neprilikama.
„Pozdravljam naše izlagače i obrtnike iz cijele zemlje, a posebno naše prijatelje iz Slovačke, Mađarske, BiH i Srbije. Svaki obrtnik ne predstavlja samo svoj proizvod, nego i svoj trud, ljubav i energiju. Sve što smo danas postigli rezultat je našeg rada i upornosti, a posebno mi, Pakračani, koji smo kroz povijest branili svoj grad. Zahvaljujući trudu i gradnji, danas možemo uživati u ovom našem predivnom gradu.“
Svečanom govoru se pridružila izaslanica predsjednika Vlade RH i Požeško-slavonska županica Antonija Jozić, koja je podsjetila na bogatu povijest. „Grad Pakrac je grad bogate povijesti, grad u kojem se kovao prvi hrvatski novac, četiri godine prije nego u Zagrebu. To je identitet vašeg grada.“
Na važnost tradicije i gostoljubivosti Pakračana osvrnula se izaslanica predsjednika Sabora Republike Hrvatske i saborska zastupnica Anamarija Blažević. „Svake godine sajam sve više raste i izgleda sve ljepše i bogatije, jer u Pakracu žive ljudi puni gostoprimstva, koji žele pokazati svoje najbolje – kulturu, tradiciju i duh svoga grada.“
Otvorenje glazbenog programa započeo je zbor Osnovne škole Pakrac uz klavirsku pratnju Tee Silađi, izvedbom hrvatske himne te pjesmom „Život nije siv“. Program su dodatno obogatile svojom energijom i koreografijom Mažoretkinje grada Pakraca uz AI izmijenjenu pjesmu originalne verzije „Pakrac – taj mali grad” i nastupom juniorki mažoretkinja.
U programu je nastupila i najmlađa publika matičnog dječjeg vrtića „Maslačak” – odgojna skupina „Juhuhu“, pod vodstvom odgajateljica Renate, Elizabete i Ive, te mališani iz podružnice „Župa” odgojna skupina „Pčelice“, uz odgajateljice Anu i Marijanu.
Uslijedila je plesna grupa Osnovne škole Braće Radića uz voditeljicu Gordanu Hodak, koja je predstavila koreografije nešto starije djece, a program je dodatno obogatio Tamburaški orkestar Pakrac uz Tina Bariše Ivkovića, koji je izveo tradicionalne tamburaške pjesme pružajući posjetiteljima glazbeni slavonski ugođaj.
PAKRAC KOJI ŽIVI I DIŠE KROZ SVOJE LJUDE
Sajam „Slavonski banovac“ još jednom je potvrdio svoj status jedne od najvećih i najposjećenijih manifestacija u ovom dijelu Slavonije. Posjetitelji su uživali u bogatom kulturnom, gastronomskom i zabavnom programu – od muzeja i radionica, preko Grahfesta i natjecanja u kuhanju graha, do glazbenih nastupa i folklorne tradicije.
Ovaj uspjeh nije bio moguć bez vrijednih ljudi Grada Pakraca, Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika, Gradske uprave, Turističke zajednice, Muzeja Grada Pakraca, Vlastitog pogona Grada Pakraca, predstavnika talijanske, češke, mađarske i srpske manjine Grada Pakraca, Udruge djece branitelja do brojnih drugih službi i pojedinaca koji marljivo rade ne samo na dan sajma, već kroz cijelu godinu kako bi grad živio, rastao i održavao svoj jedinstveni duh. Njihova predanost i energija omogućili su da Sajam teče besprijekorno, da se posjetiteljima predstave najbolji domaći proizvodi i kulturne vrijednosti te da Pakrac pokaže koliko je mjesto u kojem se tradicija, kreativnost i zajedništvo stapaju u jednu nezaboravnu cjelinu.
Sajam je još jednom dokazao da je Pakrac grad koji živi i diše kroz svoje ljude gdje svatko može osjetiti bogatstvo kulturne baštine, toplinu gostoprimstva i strast za očuvanjem tradicije, ali i otvorenost prema novim idejama i prijateljskim povezivanjima kako s cijelom Hrvatskom tako i s inozemstvom.
