Piše: Krešimir Vacek
U arheološkim istraživanjima 2022. i 2023. godine po prvi puta je otvoren južni dio arheološke sonde, odnosno prostor južno od kasnogotičke crkve i sjeverno od najjužnijeg bedema nastalog u kasnijoj fazi utvrde Stari grad. Iako su prijašnja kartografska istraživanja kao i analize tlocrtnog materijala i starih fotografija te razglednica upućivala kako je u razdoblju ranog 16. stoljeća južni dio sonde ustvari bilo crkveno dvorište, posljednja istraživačka kampanja to je opovrgnula. Iako je južni dio utvrde korišten kao dvorište od dolaska Osmanlija pa na dalje, iskopni radovi na terenu otkrili su arhitektonske elemente iz ranijih faza koji upućuju na zatvoren prostor, grijan kaljevim pećima. Isprva otkrivamo vrlo snažan kameni zid uz krajnji južni profil sonde, a dalje i zidane pregrade sa otvorima za vrata, kao i kanalima za zasune za vrata. Također, nalazi „rupe“ u ranije spomenutom snažnom južnom zidu, kao i ostatke nagorenog debelog glinenog podnožja sa tragovima uzastopnog gorenja ondje, obogaćene sa brojnim fragmentima keramičkih pečnjaka (svakako treba izdvojiti brojne lukovičaste pečnjake i pločasti glazirani pečnjak sa reljefom sunca) ukazala su na postojanje keramičke kaljeve peći. Ista peć, smještena u zid kako bi grijala dvije prostorije, jednu otkrivenu u sondi 1, a drugu i dalje prekrivenu arheološkim depozitom i recentnim strukturama ispred ulaza nekadašnjeg Projektnog biroa. Poznavanje djelomičnog tlocrta najmlađe građevinske kršćanske faze uputilo je kako je ta druga prostorija ustvari bila unutar strukture vanjskog bedema utvrde što nam je ponudilo vrijedne informacija za stvaranje preliminarne idejne rekonstrukcije ove građevine. U istraživanjima su zabilježeni žurni potezi nadogradnje na crkvu i prezidavanja u prvoj polovici 16. stoljeća, a izgleda kako su građevinskim radovima uništeni i brojni grobovi. Naime, podebljanjem crkvenih zidova, kao i dozidavanjem okolnih južnih prostorija uz crkvu uništeni su stariji srednjovjekovni grobovi što potvrđuju brojni nalazi dugih ljudskih kostiju, rebara, dijelova čeljusti i lubanje u strukturama žbukanih podnica, a čak i u mortu između kamenih zidova crkve. Ipak, graditelji su većinu ljudskih skeletnih ostataka ukopali uz vanjsko južno lice svetišta stvarajući improviziranu kosturnicu i oštećujući ranije strukture. Odlaganje glazirane pločice za Kristovim likom i neolitičke kamene sjekire od rodenita iznad zapune kosturnice upućuje na odavanje počasti netom premještenih pokojnika. Osim ljudskih kostiju, u žbuci podnice pronalazimo velik broj fragmenata crveno slikanih gotičkih čaša, kaleža i vrčeva koji su u strukturama završili, najvjerojatnije kao otpad.
Idejna 3D rekonstrukcija eksterijera prikazuje do sada poznate gabarite kasnogotičke fortificirane crkve sa velikom cilindričnom kulom te novootkrivene južne građevine. U arheološkim slojevima ostali su tragovi otvora za vrata, kanala za zasun te bočnog zida uz vrata. Točno ispred postolja za vrata pronađen je urezan anagram sa prikazom križa sa kukama i slova D odnosno I, te je svakako ovdje urezan kako bi bio na što vidljivijem mjestu. Južna građevina sagrađena je kombiniranjem južnog zida kasnogotičke crkve i novootkrivenog debelog zida uz južni profil koji je ostatak ili domusa ili prvotnog bedema utvrde iz 13. stoljeća. Zid domusa odnosno bedema naknadno je probijen na svojoj sredini, a da se ne radi o vratima ili prolazu uputili su nalazi ostatka kaljeve peći. Neobičan smještaj peći razjasnio je položaj do sada nepoznatih građevina na krajnjem južnom dijelu pakračke utvrde. Nažalost, ostatak debelog arheološkog i recentnog depozita na istočnoj strani (ispod prilaza nekadašnjem parkiralištu) spriječio nam je otkrivanje istočne strane opisane građevine.
Sl.1- 3D idejna rekonstrukcija poznatih i novootkrivenih građevina u „južnom crkvenom dvorištu“ Podnicu od pravilno slaganog kamena u kasnijim fazama prekrila je žbuka. Padom Pakraca većina vanjskih građevina je uništena i preslojena debelim slojem ilovače na kojoj nastaju jednostavniji objekti od zemlje, kamena i šiblja.
Sl.2- Fotogrametrijski model arheološke situacije u južnom dijelu sonde. Početak 16. stoljeća. Idejna rekonstrukcija arhitektonskih elemenata. 1-Ostaci zida dovratnika i zasuna, 2- položaj kaljeve peći, 3- dijelovi podnice građevine, 4- područje sa visokom koncentracijom ljudskih ostataka, 5-zid ranijeg bedema ili domusa, 6-obris zidova crkve.