Kapela sv. Vida, jedna od četiri kapelice na pakračkom području u vlasništvu katoličke crkve, jedina je čiji su ostaci prije otprilike dva mjeseca u potpunosti uklonjeni. Ova zavjetna kapela sagrađena na južnim padinama Kalvarije na mjestu gdje završava šuma, a počinju pakrački vinogradi, mnogim Pakračanima prirasla je srcu, ne samo zbog vjerskih razloga, već je bila i poseban detalj i predstavljala mjesto svojevrsnog mirnog odmorišta planinara i šetača koji su do nje mogli doći kroz šumu Kalvarija.
Iako kapelica nema nacionalnu kulturnu vrijednost nezaobilazan je dio graditeljskog i povijesnog nasljeđa grada Pakraca te je zaštićeno dobro od lokalnog značenja i kao takva upisana u Registar Ministarstva kulture i medija na listu dobara od lokalnog značenja što je bila i inicijativa Povijesnog društva Pakrac - Lipik pokrenuta 2019. godine.
Kako nam je rekla Danela Vujanić, konzervatorica u pakračkom uredu Konzervatorskog odjela u Požegi, kapelica je u Domovinskom ratu teško oštećena i tada nije imala nikakav valorizirani značaj niti upis kao kulturno dobro. Niz godina nakon rata nije se na njoj ništa popravljalo niti saniralo te je zbog utjecaja atmosferilija i očiglednog propadanja predstavljala opasnost za prolaznike, a Ministarstvo kulture nema pravnu osnovu da bi ulagalo u konzervaciju ili sanaciju ove kapelice budući da ona nema nacionalnu vrijednost.
Završena izrada projekta obnove
No, namjere za njenu obnovu postoje kao i velika želja da se ona vrati u izvornom obliku, potvrdio nam je pakrački župnik Jozo Zorić. Katolička crkva kao vlasnik još u svibnju u potpunosti je uklonila ostatke kapelice kako bi na istom mjestu sagradila novu kapelicu. Sačuvana su jedino ulazna metalna vrata kapele koja su deponirana u župnom stanu koja će trebati restauraciju.
Župnik Zorić istaknuo je kako je upravo ovih dana završena izrada projektne dokumentacije prema kojoj bi se kapelica sv. Vida potpuno rekonstruirala. U tijeku je ishođenje građevinske dozvole, nakon čega je nakana župe prijaviti se na natječaje kako bi namaknuli sredstva za obnovu, a vjeruje kako će se još naći financijskih izvora za buduću gradnju.
Najistaknutiji donator izgradnje grof Julije Janković
Prema povijesnom opisu koji nam je ustupila konzervatorica Vujanić i prema kojem je i sama kapelica dobila status zaštićenog dobra od lokalnog značenja, navodi se da je posvećena 1869. godine kao zavjetna kapela čiji su donatori bili brojni građani Pakraca. Među njima najistaknutiji je grof Julije Janković, a podignuta je u vrijeme pakračkog župnika Nikole Švajcara.
„Ova jednobrodna simetrično koncipirana kapela sa polukružnom apsidom sagrađena je od klesanog kamena i opeke starog formata koja se nalazi u gornjim zonama kapele. Temelji su izrađeni od kamena. Manji zvonik nalazi se na ulaznom pročelju. Strop lađe bio je drveni grednik, a ulazni prostor imao je križne svodove. Krovna konstrukcija bila je drvena sa pokrovom od utorenog crijepa. Ožbukana je glatkom žbukom, a jedini ukrasi su plitke lezene. Kapela je duga je oko 9, a široka oko 7 metara. Zajedno sa zvonikom bila je visoka oko 12 metara. Nadvoji svih otvora su polukružni. Zvonik je imao krov u obliku četverostrane piramide pokriven pokrovom od lima. Ulazna vrata u kapelu su dvokrilna metalna, sa ukrasnom rešetkom u gornjoj zoni.
Svetog Vida kao zaštitnika, između ostalih slave i vinogradari te se njegova zaštita moli za vrijeme grmljavine, nevremena, požara i neplodnosti. Spomendan ovog sveca je 15. lipnja. Prema evidenciji iz 1987. godine oltar unutar kapele je bio zidani, a retabl drveni i na njemu se nalazila slika na platnu, sv. Vida“.
Zajedno s kapelom sv. Roka na sjeveroistočnom dijelu pakračkih vinograda čini dvije male, ali prepoznatljive duhovne cjeline u povijesnom krajobrazu Pakraca, čiju će buduću izgradnju zasigurno pozdraviti većina sugrađana, bez obzira na vjersku opredijeljenost.
FOTOGRAFIJE: Muzej grada Pakraca