Istraživački radovi povijesne tematike koji će uskoro biti prezentirani u 11. broju Zbornika te sudjelovanje na gradskim manifestacijama s prezentacijom povijesnih gastronomskih specijaliteta ovog kraja su obilježja lanjskog rada Povijesnog društva Pakrac-Lipik, istaknuo je u izvješću na skupštini što je sinoć održana u pakračkoj knjižnici predsjednik Stjepan Benković.
Članovi Društva, a broj im se povećao i sinoć na skupštini, lani su raspravljali o kulturno-povijesnim dobrima od lokalnog značaja te je sada 15 takvih pod zaštitom. Istražili su i napisali povijest kuće Zima u Poljani, a u suradnji s pakračkim učiteljicama Danijelom Crnković i Daliborkom Duchač su pripremili module udžbenika lokalne povijesti za učenike nižih razreda osnovne škole koji za sada postoje samo u digitalnom obliku. Sve to, uključujući i ove udžbenike, će biti vidljivo već idući mjesec u 11. broju Zbornika koji je u tisku.
Veliki dio lanjskog rada Društva se odnosio na izgradnju povijesne krčme nazvane „Kod veprove glave“ s kojom su nastupili i prezentirali jela ovog kraja iz 18. i 19. stoljeća na Sajmu cvijeća u Lipiku, odnosno pakračkom sajmu “Slavonski banovac“. Zahvaljujući donacijama, najviše drveta tvrtke Šume Šugić, izgrađena su tri prenosiva i sklopiva modula ove simulacije povijesne građevine u što je utrošeno oko 300 sati dobrovoljnog rada, ali zahvaljujući tome njihova pojava na ovim manifestacijama privlači sve veću pažnju posjetitelja čime je i Društvo sve prepoznatljivije, a praktična prezentacija povijesne gastronomske ponude ovog kraja uspješnija. Imali su i izlet na povijesni lokalitet „Kamengrad“ na Papuku, a takvu praksu će nastaviti i ove godine.
Za sve te aktivnosti potrošili su oko 19.000 kuna koji su u najvećem dijelu osigurana kroz proračun dva grada, po 15.000 kuna, dok će preostala sredstva potrošiti na plaćanje tiskanja Zbornika.
U raspravi članovi društva su potencirali propadanje muzejskog izloška parne lokomotive postavljene prije rata na staroj željezničkoj stanici u Pakracu, a svi napori Društva da se ona zaštiti od propadanja i devastacije su ostala bez rezultata zbog nerazumijevanja u željezničkim strukturama, ali kako se radi o zadnjoj aktivnoj parnoj lokomotivi koja je sve do 1987. godine vozila hrvatskim prugama, neće se odustati od njene zaštite, zaključili su članovi.