Skupština Požeško-slavonske županije među ostalim točkama dnevnog reda na sjednici sazvanoj za 14. lipnja rasporedit će na zdravstvene ustanove naše županije 9,28 milijuna kuna decentraliziranih sredstava koja će tijekom godine u županijski proračun stići odlukom Vlade RH.

Prema nacrtu odluke koju je donio župan Alojz Tomašević, dostavljene uz poziv vijećnicima, 5,9 milijuna kuna će dobiti Opća županijska bolnica Požega, 1,44 milijuna Dom zdravlja, 1,05 milijuna lipička bolnica, 718,8 tisuća Zavod za hitnu medicinu, a 165.000 Zavod za javno zdravstvo.

Koliko je zadovoljan ovakvom raspodjelom pitali smo Darka Kelemena, ravnatelja lipičke bolnice, jedine zdravstvene ustanove sa sjedištem u pakračko-lipičkom kraju.

U ovogodišnjoj raspodjeli, zbog potrebe nabavke novog vozila hitne medicinske pomoći  Zavodu za hitnu medicinu, u odnosu na 2015. godinu nama je skinuto 400.000 kuna, tako da smo došli  na najnižu razinu decentraliziranih sredstava u posljednjih nekoliko godina, oko  11 posto onoga što županija dobije. Moram se ovdje malo vratiti unazad. Kada se u razdoblju 2003.-2006. godine započelo s ovakvom distribucijom sredstava namijenjenih zdravstvu  naše učešće u ukupnoj masi decentraliziranih sredstava je iznosilo skoro 18 posto da bi se iz godine u godinu smanjivalo i stabiliziralo se na  oko 15 posto. Da smo ostali na 18 posto učešća, dobili bismo u zadnjih 9 godina oko 3 milijuna kuna više. Sada smo došli na 11 posto i time ne mogu biti zadovoljan. Jasno je da je na odluku kome uzeti da se dade drugome, utjecala činjenica da Bolnica Lipik pozitivno, ekonomično i racionalno posluje, drugim riječima, ima. Naravno da ćemo se zbog toga morati odreći nekih investicijskih projekata i usporiti obnovu Bolnice koja još uvijek krpa posljedice ratnih razaranja i tako teško i ustrajno se bori na zdravstvenom tržištu. Nemojmo zaboraviti  da među specijalnim bolnicama postoji snažna konkurencija, vladaju tržišni principi, standardi se podižu, a decentralizirana sredstva, dakle jedino što dobijemo od županije, imaju izuzetnu ulogu u tome.

Spominjete konkurenciju. Imate li saznanja kako ona prolazi u raspodjeli decentraliziranih sredstava?

Nesporno je da, u nama susjednoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, imaju drugačije prioritete, pa tako Daruvarske Toplice u raspodjeli decentraliziranih sredstava namijenjenih toj županiji sudjeluju sa 18 do 20 posto i dobivaju svake godine oko 2,5 milijuna kuna. Dakle, u prosjeku svake godine barem milijun kuna više nego mi. Kroz 10-ak godina to je više od 12 milijuna kuna više u odnosu na nas.  Lako je i zaključiti koliko to utječe na njihovu konkurentnost u odnosu na našu.

Što i kako dalje?

Kako god bilo,  nije upitno da županijska vlast ima pravo utvrđivati prioritete i kriterije u raspodjeli decentraliziranih sredstava zdravstvenim ustanovama kako misli da je najbolje. Razumijemo i da županijskoj vlasti nije lako i  da je, nažalost, financijski nemoćna da zadovolji sve potrebe zdravstvenih ustanova. Jedino se nadamo da ćemo se iduće godine vratiti na razinu 2015. godine i  da će nam se barem dijelom nadoknaditi dio od 400.000 kuna uskraćenih ove godine.