Na današnji dan, na blagdan svetog Stjepana, prije točno 34 godine oslobođeno je neprijateljsko uporište Bučje, u kojem se nalazio i zloglasni logor. Oslobođenje Bučja provedeno je u sklopu vojne operacije „Papuk 91“, jedne od najznačajnijih operacija Hrvatske vojske u zapadnoj Slavoniji, u kojoj su sudjelovale 123., 127. i 136. brigada HV-a.
Povijesna događanja s tog područja i složenost tadašnjih vojnih akcija detaljno su opisani u knjizi umirovljenog general-pukovnika Miljenka Crnca „Tada je trebalo imati petlju“, iz koje su ovom prigodom izdvojeni pojedini citati.
„Akciju za oslobađanje šireg područja oko Bučja nazvali smo ‘Velebit’. Cilj je bio protjerati neprijatelja, osloboditi područje te se spojiti sa snagama Hrvatske vojske koje su nastupale iz smjera Pakraca i Daruvara. Povijesni susret i spajanje snaga 123. i 127. brigade HV-a, koje je predvodio današnji general u mirovini Renato Romić, dogodio se u selu Ožegovci. Time je uspostavljena cjelovita komunikacija Požega – Kamenska – Pakrac“, naveo je Crnac u svojoj knjizi.
Na tom povijesnom sastanku zapovjednici su dogovorili podjelu zona odgovornosti i raspored snaga radi osiguranja oslobođenog prostora. Prema dogovoru, 123. brigada preuzela je odgovornost za područje od Ožegovaca do Bučja prema Kričkama i Šumetlici, dok je 127. brigada držala prostor zapadno od Ožegovaca prema Pakracu.
U teritorijalno najopsežnijoj operaciji hrvatskih snaga „Papuk 91“ u zapadnoj Slavoniji, koja je trajala od 28. studenoga 1991. do 3. siječnja 1992., oslobođeno oko tisuću četvornih kilometara okupiranog područja.
U znanstvenom članku doktora znanosti Natka Martinića Jerčića navodi da su snage pobunjenih Srba potisnule iz općina Daruvar, Virovitica, Orahovica, Podravska Slatina i Požega, pri čemu je oslobođeno oko stotinu naselja. Provedbom operacije spriječen je prodor neprijateljskih snaga prema mađarskoj granici i pokušaj odvajanja istočne Slavonije od ostatka Hrvatske, dok je podravska magistrala postala sigurna prometna komunikacija prema istoku zemlje.
Važno je podsjetiti kako su prve veće napadne operacije Hrvatske vojske provedene upravo na zapadnoslavonskom bojištu tijekom jeseni i zime 1991. godine, „Orkan 91“, „Otkos 10“ i „Papuk 91“, tijekom kojih je oslobođeno više od 2.200 četvornih kilometara hrvatskog teritorija. Sve to događalo se u vrijeme kada Republika Hrvatska još nije bila međunarodno priznata.
U znak trajnog sjećanja i zahvalnosti, danas su brojna izaslanstva, obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, ratni zapovjednici, hrvatski ratni vojni invalidi te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata položili vijence i zapalili svijeće kod spomen-obilježja pokraj kapelice svetog Antuna Opata. Među uzvanicima bili su izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Željko Glavić, izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanstvo Požeško-slavonske županije predvođeno županicom Antonijom Jozić, gradonačelnik Pakraca Tomislav Novinc kao i predstavnici gradova i općina Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije.
Molitvu za poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje predvodio je vlč. Mislav Juraković, dok je u umjetničkom dijelu programa tri prigodne skladbe izvela sopranistica i operna pjevačica Barbara Suhodolčan Vrbički uz klavirsku pratnju Brigite Vilč.
Okupljenima su se obratili i sudionici operacije. Josip Černi, predstavnik 136. brigade HV-a, ratni zapovjednik i brigadni general, istaknuo je važnost istine o sudjelovanju postrojbi. Naglasio je kako su se na ovom području „u trolistu hrvatskog ponosa“ združile tri brigade te demantirao pojedine netočne medijske koji navode sudjelovanje 126. brigade.
Umirovljeni brigadir i ratni zapovjednik 1. bojne 123. brigade HV-a Željko Kalić u svom je obraćanju podsjetio na iznimno težak povijesni trenutak u kojem su se odvijale borbene akcije u zapadnoj Slavoniji. Naglasio je kako je Hrvatska tada bila u izrazito nepovoljnoj situaciji, uz pad Vukovara i svakodnevne vijesti o stradanjima hrvatskih branitelja i civila.
„U takvim okolnostima, upravo su ove operacije predstavljale prekretnicu. Uspjeli smo okrenuti borbenu sreću i pokazati da Hrvatska ima snage, znanja i odlučnosti oduprijeti se. Tim pobjedama dali smo nadu ne samo hrvatskom narodu, nego i našim suborcima na drugim bojištima, koji su tada vidjeli da oslobađanje Hrvatske nije samo želja, nego ostvariv cilj“, istaknuo je Kalić.
Dodao je kako je iznimno važno da se ovakvi događaji sustavno obilježavaju i prenose budućim generacijama, naglasivši zadovoljstvo činjenicom da su organizaciju obilježavanja preuzeli Požeško-slavonska županija i Ministarstvo od jedinica lokalnih samouprava, čime se jamči trajno očuvanje sjećanja i onda kada branitelja više ne bude.
Županica Antonija Jozić u emotivnom se govoru osvrnula na osobna sjećanja iz ratnog razdoblja, podsjetivši kako je Božić 1991. godine bio obilježen strahom, neizvjesnošću i tugom zbog pogibije hrvatskih branitelja diljem zemlje.
„Iako sam tada bila dijete, jasno se sjećam zabrinutosti odraslih i iščekivanja vijesti s ratišta. A onda je, 26. prosinca, stigla vijest o oslobođenju Bučja, vijest koja je donijela nadu i radost u mnoge hrvatske obitelji“, rekla je Jozić.
Istaknula je kako su goloruki branitelji, često bez odgovarajuće opreme i uniforme, uspjeli izvojevati veličanstvenu pobjedu koja je probudila vjeru da će se tisućljetni san o slobodnoj Hrvatskoj ostvariti. Zahvalila je svim sudionicima operacije u ime stanovnika Požeško-slavonske županije te naglasila kako zajedništvo koje su branitelji tada pokazali mora ostati trajna vrijednost hrvatskog društva.
„Ne smijemo dopustiti da nas se dijeli i da se među nas unosi sjeme razdora. Samo zajedništvom možemo graditi Hrvatsku kakvu ste vi, hrvatski branitelji, sanjali i za koju ste bili spremni dati ono najvrjednije“, poručila je županica.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i saborski zastupnik Željko Glavić u svom je govoru naglasio kako se obilježavanjem obljetnice oslobođenja Bučja odaje počast ne samo poginulim braniteljima, već i brojnim civilnim žrtvama zloglasnog logora Bučje.
„Prisjećamo se svih onih koji su ovdje mučeni i ubijani, među kojima je bio i istinski hrvatski domoljub i mučenik dr. Ivan Šreter. Za mnoge od njih ovo je bilo vrijeme strašnog stradanja, ali i vrijeme nade, ponosa i vjere u slobodnu, demokratsku i europsku Hrvatsku“, istaknuo je Glavić.
Dodao je kako Hrvatski sabor ostaje čvrsto uz hrvatske branitelje, kontinuirano radeći na unaprjeđenju njihova statusa i očuvanju istine o Domovinskom ratu.
Izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je kako oslobođenje Bučja predstavlja simbol odlučnosti i snage hrvatskog naroda da prekine patnje, zločine i razaranja koja su se ondje događala.
„Kroz tri velike operacije na ovom području pokazali ste da Hrvatska neće trpjeti zločine, ubojstva i palež te da ćemo osloboditi svaki pedalj naše domovine. Time smo poslali jasnu poruku ne samo Hrvatskoj, nego i cijelom svijetu“, rekao je Medved.
Istaknuo je kako država danas snažno ulaže u modernizaciju Hrvatske vojske i policije, ali i u sustavnu skrb o hrvatskim braniteljima. Podsjetio je na izgradnju veteranskih centara i centara za trajni smještaj, naglasivši kako se prvi takav centar gradi upravo u Pakracu, da ni jedan hrvatski branitelj ne bude zaboravljen te kao snažan simbol otpora i stradanja, ali i pobjede. Na kraju je istaknuo važnost zajedništva svih nas u rješavanju sadašnjih i budućih izazova koji nas tek očekuju.