U poslijepodnevnim satima u prodaji će biti novi, 631. broj „Pakračkog lista“.
Bez zabave ništa ne bi imalo previše smisla
Stigao je na red još jedan uvodnik koji je teško pisati. U relativno kratkom vremenu napustilo nas je puno važnih Pakračana, a posljednji među njima naš je donedavni urednik Pakračkog lista, Darko Baronica. Njegov smo odlazak odlučili komemorirati podsjećajući se onoga po čemu je bio najupečatljiviji – obola koji je davao ostavljajući iza sebe trag britkih, ponekad poput noža oštrih riječi koje su u pravilu prodirale tamo gdje su trebale. Kao profesionalan, iskusan novinar s puno utakmica u nogama, vremenom je izgradio reputaciju nedodirljivog kritičara pakračke zbiljnosti. Bio je upućen u brojne aspekte društvenog života grada, kao i rad gradskih institucija, a njegovi članci, opaske i komentari nosili su itekakvu težinu.
Posebice sam volio čitati njegove uvodnike, pa smo u ovom broju napravili manju kompilaciju nekoliko njegovih uvodnika koje smo ocijenili dostatno reprezentativnima njegovog širokog opusa. Znakovit je onaj posljednji, koji je objavio u ožujku 2023. godine, u kojemu je između ostaloga napisao „Od ponedjeljka 3. travnja, najmanje neko vrijeme, neće biti ni mene“. Bio je to posljednji tekst koji je napisao prije odlaska na bolovanje s kojega se na posao, nažalost, više nikad nije vratio. Naslutio je to i sam, jer tekst je nastavio s nečim što se moglo protumačiti kao konačni oproštaj, „Zadaću lokalnog informiranja preuzet će … „neki novi klinci“ … znatno mlađi i što je bitnije, znatno neiskusniji. Nesumnjivo će im trebati vremena za prilagodbu pa im stoga dajte i priliku i strpljenja“.
Darko je pokleknuo nakon hrabre i dugotrajne borbe s podlom bolešću, a upravo danas, 28. veljače, obilježava se Međunarodni dan rijetkih bolesti. Premda ih smatramo rijetkima, mogla bi vas iznenaditi procjena kako samo u Hrvatskoj čak 250 tisuća ljudi boluje od neke rijetke bolesti. U neposrednom susjedstvu, u Daruvaru, centar je udruge Niemann-Pick Hrvatska, čija je predsjednica Diana Takač, hrabra majka jednog dječaka koji boluje od spomenute rijetke bolesti. Iskoristili smo prigodu porazgovarati s njom da bi nam približila kako izgleda život s tom podmuklom bolešću. Kroz razgovor smo doznali kako se terapije za određeni tip ove bolesti u Hrvatskoj administriraju u samo dvije bolnice. Jedna je zagrebački KBC, a druga – pakračka bolnica.
U rubrici o sugrađanima uspjeli smo dobiti razgovor s čovjekom koji je ostavio značajan trag u političkom i ekonomskom životu Pakraca, naročito u razdoblju poraća, tamo na prijelazu stoljeća. Antun Lujanac – Tonča poznati je badljevački autolimar i autolakirer, ali i puno više od toga. Desetak godina proveo je na brodu, obišavši pritom čitav svijet. Za vrijeme i nakon Domovinskog rata obnašao je brojne funkcije, kako one političke, tako i u obrtničkim sferama, a kroz čitavo to vrijeme uspješno je radio u svojoj badljevačkoj garaži u kojoj je znao imati i nekoliko zaposlenih radnika. Nakon što je otišao u mirovinu, posao su preuzeli sinovi, a što nam je sve ispričao o svojim pomorskim pustolovinama i kako se snalazio u pakračkim političkim igrama, pročitajte na našim stranicama.
Valja poseban prostor dati i 6. dječjem festivalu domoljubne pjesme „Croatio iz duše te ljubim“ koji je održan 22. veljače te je nekako naglo i za mnoge među nama pomalo neočekivano uzletio s ambicijom da u idućim izdanjima nadraste lokalni karakter i pokuša se pozicionirati kao regionalni, a kroz određeno vrijeme i nacionalni događaj. Te najave ukazuju na to da su organizatori ideji pristupili vrlo ozbiljno, a u svom posjetu emisiji Dobro jutro Hrvatska, Miroslav Ivančić i Martina Golub iskoristili su nacionalnu platformu kako bi najavili ovogodišnji festival, ali tom prilikom i jasno artikulirali daljnje ambicije. Budući da je festival jedini takve vrste u Hrvatskoj, zašto ne? Ako organizatori vjeruju da ga mogu podići na državnu razinu, treba im pružiti svu moguću podršku, jer tako nešto za Pakrac nikako ne bi bila mala stvar.
Trenutačno su u tijeku pripreme za Dan grada Pakraca, čije će obilježavanje započeti šahovskim turnirom 8. ožujka, a završiti otvaranjem teniskih terena i proglašenjem sportaša godine 24. ožujka. Čitav program možete pronaći na poleđini našeg lista, a iz njega se može vidjeti da koncert Parnog Valjka, iako figurira kao svojevrsni crescendo programa, ne dominira toliko čitavim rasporedom, jer on je uistinu bogat i sadržajan te pokriva brojne sfere, od kulture i sporta, preko povijesti, pa sve do zabave.
A nikako se ne smijemo zaboraviti zabaviti, jer bez zabave u krajnjoj liniji ništa ne bi imalo previše smisla.