Krajem prošle godine, u Pakracu je postavljen putokaz koji upućuje na gradove prijatelje Pakraca, odnosno smjer u kojemu se nalaze, zajedno s njihovom približnom udaljenošću. Putokaz je postavila Turistička zajednica u suradnji s Gradom Pakracem. Pakrac je u rasponu od 1997. do 2023. godine potpisao raznovrsne sporazume (povelje o prijateljstvu, sporazume o suradnji, prisege bratimljenja i sl.) sa 17 gradova i općina, što iz Hrvatske, što iz država u okruženju.
S većinom gradova i općina s popisa veže nas suradnja na području društvenih djelatnosti (kultura, Domovinski rat), s nekima prijavljujemo projekte za financiranje (EU ili resorna ministarstva), a s pojedinima su veze izuzetno jake, kao na primjer s općinom Jasenova (Slovačka), čiji je dugogodišnji načelnik Rajmund Bradik dobio status počasnog građanina Pakraca.
U nastavku donosimo kratak prikaz svih općina i gradova s kojima je Pakrac formalizirao prijateljske veze.
Općina Konavle – Povelja o prijateljstvu (1997.)
Konavle su kraj smješten jugoistočno od Dubrovnika, na krajnjem hrvatskom jugu, te graniče s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom (25 km). Sjedište općine Konavle je u Cavtatu. Ispod strmih litica konavoskih stijena južno od naselja Popovići nalazi se mala pješčana plaža Pasjača osebujne ljepote, koja je na portalu „Najbolja odredišta u Europi“ (European Best Destinations) proglašena najboljom europskom plažom 2020. godine. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Konavle imala je 8577 stanovnika, raspoređenih u 32 naselja, od kojih je najveće administrativno središte Cavtat s 2153 stanovnika.
Grad Bjelovar – Povelja o prijateljstvu (2003.)
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije. Jedan je od mlađih gradova u Hrvatskoj, nastao 1756. godine, odlukom carice Marije Terezije. Planski je građen kao poligon i upravno sjedište Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije. Ima pravilnu kvadratnu strukturu ulica u središtu grada.
U gradu postoji višestoljetna tradicija proizvodnje mlijeka i sireva pa se Bjelovar ponekad naziva i „gradom sira“. Rukometni klub Bjelovar osvojio je naslov europskog prvaka 1972. i desetak naslova prvaka države. Zahvaljujući pionirskom djelovanju Zagonetačkog društva „Čvor“ Bjelovar je izrastao u hrvatsku prijestolnicu zagonetaštva, zadobivši naziv enigmopolisa. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Grad Bjelovar ima 36 316 stanovnika, pri čemu samo naselje 24 392.
Bjelovar, Preradovićeva
Općina Promina – Povelja o prijateljstvu (2004.)
Teritorij općine Promina proteže se od obronaka planine Promine prema zapadu, uz središnji dio rijeke Krke. Sa svoje sjeveroistočne strane graniči s područjem Knina, a s južne Drniša. Područje općine obuhvaća naselja: Oklaj, Razvođe, Lukar, Suknovci, Marasovine, Matasi, Puljani, Ljubotić, Čitluk, Mratovo, Bogetić, Podi, Nećven i Bobodol.
Općina obuhvaća veliki dio površine Nacionalnog parka „Krka“. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Promina imala je 943 stanovnika, a najveće je naselje Oklaj.
Općina Blato – Povelja o prijateljstvu (2004.)
Blato (često i Blato na Korčuli) općina je u Hrvatskoj. Nalazi se na otoku Korčuli i administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Općina Blato, zajedno s cijelim otokom Korčulom, administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U sastavu općine nalaze se 2 naselja, a to su Blato i Potirna.
Blato je mediteranski gradić i jedno od najstarijih naselja na otoku Korčuli, smješteno po sredini zapadnog dijela nedaleko od istoimenog krškog polja. Po tom polju koje je poplavljivalo naselje je i dobilo ime. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Blato imala je 3330 stanovnika, pri čemu ih samo 18 ne živi u samom blatu, već u Potirni.
Grad Virovitica – Povelja o prijateljstvu (2006.)
Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije. Smještena je na sjeveroistoku Hrvatske u nizinskom i ravničarskom području. Virovitica predstavlja krajnji zapadni dio Slavonije, tj. graniči s dijelom koji nosi ime Podravina (uglavnom područje Pitomače, Đurđevca, Novigrada).
Grad Virovitica se sastoji od 10 naselja, a to su: Čemernica, Golo Brdo, Jasenaš, Korija, Milanovac, Podgorje, Rezovac, Rezovačke Krčevine, Sveti Đurađ i Virovitica. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Grad Virovitica ima 19 302 stanovnika, pri čemu samo naselje 13 486.
Virovitica
Općina Jasenova, Grad Revuca i Općina Klaštor pod Znievom iz Slovačke, Grad Lipik i Općina Selca – Sporazum o suradnji (2007.)
Jasenova je naseljeno mjesto u okrugu Dolni Kubin, u Žilinskom kraju, Slovačka. Prema podacima o broju stanovnika iz 2023. godine, naselje je imalo 603 stanovnika.
Revúca (mađ. Nagyrőce, njem. Groß-Rauschenbach), grad je u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj. Upravno je središte okruga Revúca. Prvi pisani spomen grada je iz 1357. Tijekom druge polovine 19. stoljeća Revúca je postala središte Slovačkog narodnog preporoda. Prva gimnazija na slovačkome jeziku osnovana je 1862., ali ubrzo 1874. bila je zatvorena od strane mađarskih vlasti. Originalna zgrada gimnazije i nova zgrada su nacionalni kulturni spomenici. Tijekom svog kratkog postojanja, gimnazija je privukla mnoge slovačke prosvjetitelje. Prema popisu stanovništva iz 2020. godine, Revúca ima 11 770 stanovnika.
Klaštor pod Znjevom (slov. Kláštor pod Znievom) je naseljeno mjesto u okrugu Martin, u Žilinskom kraju, Slovačka. Prema podacima o broju stanovnika iz 2023. godine naselje je imalo 1823 stanovnika.
Grad Lipik sastoji se od 26 naselja, a to su: Antunovac, Bjelanovac, Brekinska, Brezine, Bujavica, Bukovčani, Dobrovac, Donji Čaglić, Filipovac, Gaj, Gornji Čaglić, Jagma, Japaga, Klisa, Korita, Kovačevac, Kukunjevac, Lipik, Livađani, Marino Selo, Poljana, Ribnjaci, Skenderovci, Strižičevac, Subocka i Šeovica. Samo naselje Lipik smješteno je u dolini rijeke Pakre te je okruženo sa sjevera obroncima Papuka, a s juga i istoka obroncima Psunja. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Grad Lipik ima 5127 stanovnika, pri čemu samo naselje 1967.
Selca su naselje na istočnom dijelu otoka Brača i municipalno središte Općine Selca, kojoj još pripadaju naselja: Novo Selo, Sumartin, Povlja, Selački zaseoci (Nagorinac, Nakal, Osridke, Podsmrčevik, Nadselo) i Puntinak. Selca su smještena na visoravni brda Pliša, na istočnom dijelu otoka Brača. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Općina Selca ima 1613 stanovnika, pri čemu samo naselje 692.
Jasenova, Slovačka
Grad Dolny Kubin, Slovačka – Ugovor o prijateljstvu i suradnji (2010.)
Dolný Kubín je mjesto u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskom kraju. Nalazi se na nadmorskoj visini od 570 m n.v. u dolini rijeke Orave. U Dolnom Kubinu živi 18 550 stanovnika, a površina mjesta je 55,05 km².
Dolný Kubín se prvi put spominje 1314. Osnovan je u 14. stoljeću, status grada dobiva 1632., a 1683. godine postao je sjedištem Oravskog kraja. U 19. stoljeću grad je bio središte kulturnog života; zna se da je između ostalih u gradu boravio slavni pjesnik Pavol Országh Hviezdoslav.
Nakon Drugog svjetskog rata grad postaje centrom metalne i elektrotehničke industrije te se širi izgradnjom novih gradskih naselja (tzv. sidliska Bysterec blizu centra te Brezovec na padinama iznad grada) sa zgradama poznatim kao panelaki (panelaky). Iznad grada nalazi se manji ski-centar Kuzminovo, a poznat je i po svom Kolonadnom pješačkom mostu. Prema popisu stanovništva iz 2020. godine, Dolný Kubín ima 18 550 stanovnika.
Općina Cimolais, Italija – Prisega bratimljenja (2010.)
Cimolais je naselje u Italiji u provinciji Pordenone, u regiji Furlanija-Julijska krajina. Prema procjeni iz 2011. godine, u naselju je živjelo 351 stanovnika. Naselje se nalazi na nadmorskoj visini od 657 m.
Cimolais, Italija
Općina Dobretići, Bosna i Hercegovina – Sporazum o oblikovanju partnerstva i suradnje (2011.)
Dobretići su općina i naseljeno mjesto u županiji Središnja Bosna, BiH. Prostire se na planini Ranči, dvadesetak kilometara od Jajca, a cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato pod imenom Pougarje, nazvano po rijeci Ugar, koja izvire na planini Vlašić. Pougarje je 1961. godine bilo u sastavu općine Jajce, a zatim 1963. izdvojeno iz te općine i sve do rata bilo u sastavu općine Skender-Vakuf. Potom je jedno kratko vrijeme ponovno pripojeno općini Jajce, a danas je to samostalna općina.
Pougarje je prostor najvećim dijelom smješten između najviših dijelova planine Ranče na jugu, Vlašića na istoku i rijeke Ugar na sjeveru. Obiluje različitim biljnim (listopadno-zimzelene šume i dr.) i životinjskim vrstama (medvjed, vuk, lisica, divlja svinja i dr.). Reljefno se razlikuje Gornje i Donje Pougarje. Gornje se Pougarje nalazi u višem dijelu planine Ranče, a Donje u nižim dijelovima, odnosno dolini Ugra.
Općinu Dobretići sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta: Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobretići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Općina Dobretići ima 1629 stanovnika, pri čemu samo naselje 228.
Općina Postrekov, Češka – Sporazum o prijateljstvu i suradnji (2016.)
Postrekov je naseljeno mjesto s administrativnim statusom seoske općine u okrugu Domažlice u Plzeňskom kraju, Češka. Prema podacima o broju stanovnika iz 2014. godine, naselje je imalo 1113 stanovnika.
Postrekov, Češka
Grad Varaždin – Povelja o prijateljstvu i suradnji (2018.)
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj. Nalazi se na raskrižju četiriju velikih, povijesnih regija: Štajerske, Zagorja, Međimurja i Podravine.
U povijesnim ga se izvorima na drugim jezicima nalazi u oblicima: njemački: Warasdin, mađarski: Varasd, latinski: Varasdinum. Varaždin, uz istoimeno naselje, obuhvaća i dodatnih 9 naselja u sastavu grada. To su: Črnec Biškupečki, Donji Kućan, Gojanec, Gornji Kućan, Hrašćica, Jalkovec, Kućan Marof, Poljana Biškupečka i Zbelava.
Varaždin je od 1767. do 1776. bio glavni grad Hrvatske, a u njemu se grade brojne palače i javne zgrade koje su sačuvane do danas i daju mu obilježje baroknog grada. Grad se nalazi na vrlo važnom zemljopisnom području te se s pravom naziva „sjeverozapadnim vratima Hrvatske“. Tu se nalazi još uvijek nedovoljno iskorišten „hrvatski koridor“ Budimpešta – Zagreb – Rijeka, s prometnicama koje se odvajaju od istočnog alpskog puta i priključuju se na važnu europsku transverzalu.
Prema popisu stanovnika iz 2021. godine, grad Varaždin s gradskim naseljima ima 43 999 stanovnika. Uže područje grada naseljava 36 384 stanovnika. Županija obuhvaća sjeverozapadni dio Hrvatske i u zemljopisnom smislu pripada podravskom pojasu. Prostire se na površini od 1247 km² na kojoj, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, živi 160 264 stanovnika, po čemu je ovaj kraj jedan od najnapučenijih u Hrvatskoj.
Općina Bednja – Povelja o prijateljstvu (2019.)
Bednja je naselje i općina u Hrvatskoj na rijeci Bednji. Bednja se nalazi u Hrvatskom zagorju. U meteorološkim krugovima, bednjanski je kraj poznat kao kraj koji čak i zimi bilježi niže temperature od gorskih krajeva kao što su Lika i Gorski kotar.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Bednja imala je 3389 stanovnika, raspoređenih u 25 naselja: Bednja (596 st.), Benkovec, Brezova Gora, Cvetlin, Jamno, Jazbina Cvetlinska, Ježovec, Mali Gorenec, Meljan, Osonjak, Pašnik, Pleš, Podgorje Bednjansko, Prebukovje, Purga Bednjanska, Rinkovec, Sveti Josip, Šaša, Šinkovica Bednjanska, Šinkovica Šaška, Trakošćan, Veliki Gorenec, Vranojelje, Vrbno i Vrhovec Bednjanski.
Izvorno narječje hrvatskog jezika kojim se govori u bednjanskom kraju je osebujno podnarječje kajkavskog narječja, bednjansko-zagorsko.
Grad Čepreg, Mađarska – Sporazum o bratimljenju (2023.)
Čepreg je grad na sjeverozapadu Mađarske koji administrativno potpada pod Županiju Vas. Čepreg leži duž rječice Rábce nedaleko od austrijske granice, udaljen 22 km sjeveroistočno od administrativnog centra Szombathelya. Čepreg je prvi put dokumentiran 1255., status trgovišta dobio je 1390., a 1995. je dobio status grada. Prema podacima iz 2015. godine, urbano područje grada broji 3241 stanovnika.
