piše: Marijan Lukić – Luky
... Zrin i ja zajedno nakon šest godina! Tada je to bila iznenadna i slučajna posjeta, totalno neplanirana, nekako na brzaka i još autom. Užitak umanjen, no sada je popravljen! Osim svojih nogu, protegnuo sam tog sunčanog travanjskog dana i kotače svog XJR-a. Do utvrde Zrin u Sisačko-moslavačkoj županiji, na južnim obroncima Zrinske gore u općini Dvor stigao sam iz smjera Siska. Nakon Hrvatske Kostajnice u smjeru Dvora dolazim do s. Divoševci i tu skrećem desno. Putokazi su na pravim mjestima. Svakim kilometrom uzbuđenje radi ponovna susreta raste. Sunce miluje po kacigi, a priroda u svoj svojoj proljetnoj krasoti nudi mirise polja, livada, šumaraka.
... došavši konačno do jedva nastanjena sela prvo zastajem kod crkve Našašća Svetog Križa (naziv je to i župe u kojoj su sela Zrin i Zrinska Draga). Župa ovdje datira od 1334. g. Tada je crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Zagrebačka nadbiskupija nikada nije ukinula župu Zrin, makar je to jedina župa u Hrvatskoj bez ijednog živućeg katolika. Mjesto Zrin je prije početka II. svjetskog rata imalo oko 850 duša u 143 obitelji, svi hrvatske nacionalnosti. No 29. srpnja 2019; nakon 76 godina, prvi put zazvonilo je crkveno zvono u Zrinu!
... tijekom II. svjetskog rata, u rujnu 1943. godine na malu Gospu, crkvu su razorili "crveni" dinamitaši. Topovima i dinamitom. Pobili su svu mušku čeljad, a žene i djecu protjerali, selo uništili. Imovinu im konfiscirali. Crkva je u potpunosti srušena kako bi se zatrlo postojanje Zrina. Zvuči poznato? Ukupno je u II sv. ratu pobijen 281 Zrinjan. Emocije u meni slične kao i tijekom posjeta s. Španovica u našem kraju. Isti su divljali četrdesetih i devedesetih. Palili, rušili, ubijali, raseljavali, zatirali i branili spomen imena naših. Protjerane žene i djeca raseljeni su većinom po Đakovštini. Presudio im je tada samo partizanski komesar drug Vladimir Bakarić. Napad su u zlodjelo proveli Ivan Rukavin Siđo iz sela Moščenice nedaleko Petrinje i Ivan Gošnjak iz Ogulina. Genocid se i danas prešućuje. Hrvatske vlasti još nisu pristupile povratu imovine koja je za komunističke vladavine konfiscirana raseljenim Zrinjanima i njihovim potomcima, makar su neki od njih podnijeli zahtjeve za povrat.
... nakon molitve kod nove crkve spuštam se do podnožja utvrde Zrin. Ostavljam svog "Šokca" te krećem uzbrdo na nožni pogon. Prilaz prema utvrdi i staroj gotičkoj crkvi Sv. Magdalene je strm, širok, pošljunčan i prohodan. Znojim majicu u izuzetno toplom travanjskom danu. Mirisi bagrema dominiraju, ptice cvrkuću, leptiri me izbjegavaju, a pčele već uživaju cvjetni cvat zujeći okolo. Uživam u pedeset nijansi zelene. Unutar prostora utvrde drveni križ nadvisuje nepokošenu travu.
... površina utvrde je 145 x 40 m. Riječ Zrin dolazi od starohrvatske riječi zriti=gledati, promatrati. Hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I. Anžuvinac oduzeo je Zrin Lovri Thotu te ga dodijelio jednoj obiteljskoj grani Šubića Bribirskih, koji su po toj utvrdi dobili prezime Zrinski. Proširili su utvrdu Zrin, koja postaje središtem njihovih posjeda. Utvrdu Zrin u 16. st. osvojili su Turci, ali su krajem 17. st. odande bili protjerani. Utvrda je postala dijelom Vojne krajine i bila je obnovljena 1753. Početkom 19. st. utvrda je stradala u požaru, da bi je 1925. počeli obnavljati Braća Hrvatskoga Zmaja. Nekada se u unutrašnjost ulazilo kroz tri ulaza. Branič-kula na Zrinu ukrašena je pločom za sjećanje na europskog velikana Nikolu Šubića Zrinskog Sigetskog koji je rodom Zrinjan.
... nakon obilaska utvrde krenuo sam nekoliko stotina metara zapadnije prema povišenju s ostatcima crkve sv. Marije Magdalene! Ovom gotičkom staricom Zrin mi nudi dodatni doživljaj i uzbuđenje. Osjećaji koji me prožimaju tijekom svake prve posjete novom povijesnom lokalitetu. Pri ranije spomenutom obilasku nisam znao za postojanje ove crkve te je nisam ni obišao.
... srednjovjekovna je to građevina je iz 16. stoljeća. Neprocjenjive povijesne, arhitektonske i sakralne vrijednosti. Prema nekim izvorima uz njezin južni dio nekada se nalazio i samostan. Tlocrt građevine je jednostavan: čine ga poligonalno svetište i brod. Franjevački samostan Svete Marije Magdalene osnovao je knez Nikola III. Zrinski koji je stradao nakon osmanlijskog upadanja u Zrin.
... Osmanlije su srušili samostan, ali nisu uništili ovu crkvu. Partizani jesu! Grobna mjesta još danas čuvaju uspomenu na partizansku čizmu!
... završavam izlet tužan i sjetan desetominutnom vožnjom po selu. Većina kuća stare je gradnje. Divne stogodišnje starice, nijemi svjedoci zle prošlosti. Pun emocija vraćam se kući i čekam susret sa tipkovnicom kako bih uz fotografije zabilježio trag posjeta Zrinu. Od sada – Zrin i ja volimo se javno!
