Od završetka Domovinskog rata prošlo je gotovo 30 godina, no u Pakracu se još uvijek mogu pronaći oštećenja obrambenog sukoba Hrvata sa srpskim agresorima te iako je grad danas zadovoljavajuće saniran i obnovljen, pakračke braniteljske udruge u suradnji s Gradom Pakracom vrlo aktivno sudjeluju u organizaciji raznih manifestacija i komemoracija s ciljem očuvanja uspomene na sve časno poginule i stradale branitelje našeg područja te prenošenja na mlađe naraštaje vrlo bitnog dijela povijesti kako našeg Pakraca, tako i Republike Hrvatske. Još jedan pomak u tom smjeru Pakrac je ove godine napravio otvorenjem ureda Centra za psihosocijalnu pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja, a kako danas žive i s kojim problemima se susreću branitelji i njihovi članovi obitelji, upitali smo Miroslava Ivančića, predsjednika Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika te koji u velikoj mjeri surađuje i pomaže braniteljima.
Koliko dugo obnašate funkciju predsjednika Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika i jeste li zadovoljni dosadašnjim rezultatima projekata i aktivnosti u tom periodu?
Udruga je osnovana 2005., a predsjednik sam od 2009. godine. Više puta sam nudio članovima mjesto predsjednika, međutim nije bilo zainteresiranih. Možda je malo subjektivno da sam ocjenjujem rad i rezultate, ali mislim da smo napravili jako puno, možda i više od očekivanog. Inače uloga policije u Domovinskom ratu nije od samih početaka stvaranja Države na pravilan način prezentirana i vrednovana iako je upravo policija bila prva oružana sila Republike Hrvatske te je iz redova policije nastao ZNG (Zbor narodne garde), a poslije i Hrvatska vojska. Kako je uloga policije loše vrednovana, uloga Pakraca i Lipika, te njihovih branitelja bila je još lošije prezentirana i vrednovana. Mislim da smo puno u tom pogledu učinili, od obilježavanja početka Domovinskog rata u RH, snimanja filmova, prisutnosti u medijima, kako lokalnim, tako i nacionalnim. Možda ću opet biti malo subjektivan, ali mislim da kada negdje spomenete Pakrac, prvo će ljudi pomisliti na Domovinski rat i njegov početak u Pakracu. Na obilježavanju početka Domovinskog rata bila je bivša predsjednica RH, predsjednik Vlade, veliki broj ministara Vlade RH, kao i osoba iz javnog života. Mislim da ni na jednom događanju u Pakracu i Lipiku nije bilo toliko značajnih osoba iz javnog života kao prilikom tog događanja. To je dokaz da su ljudi počeli vrednovati ulogu Pakraca i Lipika u stvaranju suvremene Republike Hrvatske. Moram naglasiti da smo jedina udruga koja ima i svoju podružnicu u Čazmi i to je jedina udruga koja nosi naziv Pakraca i Lipika, a registrirana je izvan naših gradova.
Koji je glavni cilj udruge i koje sve aktivnosti provodite?
Cilj Udruge je pravilno i istinito vrednovanje gradova Pakraca i Lipika te njenih branitelja, posebno policije, u stvaranju Republike Hrvatske. Pomoć članovima udruge u ostvarivanju njihovih prava, rad za opće dobro te pomoć institucijama Republike Hrvatske u rješavanju ratnih zločina. Mislim da bi bilo potrebno puno više prostora za opisati sve aktivnosti pa ću pokušati navesti samo najznačajnije. Prva aktivnost koju smatramo vrlo važnom je obilježavanje početka Domovinskog rata u RH. To već provodimo 18 godina, a sastoji se od čitavog niza aktivnosti poput Dječjeg festivala domoljubnih pjesama, književnih večeri, izložbi do okupljanja branitelja iz cijele RH pa i BiH. Od ostalih obilježavanja potrebno je navesti „Križni put Grada Pakraca“ kojem smo idejni začetnici, obilježavanje VRO „Bljesak“, a u sklopu toga i Susrete prijatelja, Dana branitelja Grada Pakraca te spomen na prvu žrtvu srbočetničke agresije na području Zapadne Slavonije, hrvatskog policajca Vlade Laučana. Važno je spomenuti i da smo proveli projekt „LAMPSI“ (na grčkom „BLJESAK“) za što smo od Vlade Republike Hrvatske, Europske unije i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva dobili 47.939,45 eura. Cilj projekta je bio osposobiti branitelja za pravilno reagiranje u slučaju elementarne nepogode. Također, već četvrtu godinu provodimo projekt Institucionalne podrške braniteljskim udrugama, a koji je prerastao u Temeljnu sustavnu podršku, opet u suradnji s Vladom RH i Nacionalnom zakladom, kroz koji nam je osigurana plaća za zaposlenicu u uredu Udruge te jedan dio potrebnih sredstava za funkcioniranje Udruge. U suradnji sa Županijom osigurali smo nazočnost pravnog savjetnika svaki četvrtak u uredu Udruge, koji pomaže i braniteljima, a ne samo članovima Udruge u rješavanju njihovih prava. Udruga je također u suradnji s Gradom Pakracom i Koordinacijom udruga podnijela kaznenu prijavu za odgovorne za logor Bučje. Prema našim informacijama, prijava je prihvaćena, ali zbog nedostupnosti hrvatskom pravosuđu postupak nije završen.
Volim društveno koristan rad
Iako ste u mirovini, predsjednik ste i Gradskog vijeća, predsjednik Zajednice branitelja HDZ „Gojko Šušak“ PSŽ, član Nacionalnog vijeća Zajednice te član Župskog ekonomskog vijeća naše Župe. Upućeni ste u većinu gradskih projekata i planova, koliko je teško obnašati toliko funkcija i ostane li Vam slobodnog vremena za sebe i obitelj?
Netko voli slikati, netko uzgajati voće i povrće, a ja se volim baviti društveno korisnim radom. Nema mi većeg zadovoljstva nego pomoći nekome. Kada dođe čovjek koji je bio više od 1500 dana u ratu i otišao je u nekakvu prijevremenu mirovinu od koje mjesečno dobije manje od 300 eura, onda mu pomognete da dobije skoro 700 eura. U očima tog čovjeka vidite suze radosnice, mislim da to nitko ne može platiti. To nije financijski isplativo kao neki konkretan rad, ali postoji ono neko unutarnje zadovoljstvo. Što se tiče obitelji, naravno da za nju mora biti vremena i uz pravilno planiranje sve se može uskladiti. Naravno, uvijek je potrebno razumijevanje bračnog partnera, a to u svojoj supruzi Kseniji imam. Sinovi su završili fakultete, zaposlili se i imaju svoj život.
Možete li nam usporediti koliko je nakon Domovinskog rata bilo pomaka u vidu obnove grada te informiranosti građana i mlađih generacija o nemilim događanjima koja su se odvijala na našem području?
Prije godinu i pol dana u Pakracu je bila jedna delegacija branitelja iz Ivanca, došli su odati počast svojim poginulim suborcima. Nakon polaganja vijenaca na našem spomen obilježju, otišli smo na piće u obližnji kafić. Tada je jedan od njih izjavio: „Danas nećemo pričati o ratu, već o ovome što vidimo kako je Pakrac postao lijep grad. Mislim da nakon ovoga nikome tko je bio u Pakracu devedesetih nije žao zbog toga i da je ponosan na Pakrac“. Što se tiče mladih, odgajajući svoje sinove uvijek sam ih poticao da poštuju ovaj grad, ovu državu, jer su za nju mnogi dali svoje živote. I mislim da prvenstveno obitelji trebaju biti te koje će to mladima prenijeti istinu o Domovinskom ratu. Ponosan sam što sam potaknuo mlade da osnuju Udrugu djece branitelja Pakraca i Lipika, što je bila prva takva udruga u RH. Uz Tomislava Novinca koji se primio te zahtjevne uloge predsjednika, tu su bili moji sinovi i njihovi prijatelji. Drago mi je da još uvijek dobro funkcioniraju, mladi su, imaju nove ideje, obrazovani su i imaju razna zanimanja koja im omogućuju korištenje novih tehnologija. Isto tako moram spomenuti naše učitelje i profesore, kao što je gospođa Božica Mandić, profesor Branko Križan i profesor Stjepan Benković, koji su pokazivali i pokazuju posebno poštovanje za tu našu bližu povijest.
Prije šest mjeseci u Pakracu je u prostorijama Doma hrvatskih branitelja otvoren Centar za psihosocijalnu pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja. U čemu sve točno branitelji mogu očekivati pomoć?
Centri za psihosocijalnu pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja uglavnom se otvaraju u sjedištima županija. Budući da smo relativno udaljeni od sjedišta naše Županije već duže vrijeme postojala je inicijativa da takav Centar dobijemo i u Pakracu, što je zahvaljujući razumijevanju potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, inače našeg počasnog građanina, i ostvareno. Međutim moram dodati da uz Centar, svaki četvrtak u Domu, u uredu Udruge policije dolazi gospodin Miroslav Bagarić, voditelj odsjeka za hrvatske branitelje Požeško-slavonske županije. Tako da uz djelatnicu Centra gospođicu Ivanu Feltrin i gospodina Bagarića, branitelji i članovi njihovih obitelji mogu dobiti sve potrebne informacije o pravima koja mogu ostvariti sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja, a vrlo često savjet i pomoć koji nisu u domeni istog Zakona. Primijećeno je da su vrlo česti dolasci u urede i branitelja iz susjednih županija, što je dokaz vrlo kvalitetnog rada, a mogao bih reći i odnosa prema braniteljima s osobitim poštovanjem i željom za pomoći. Ovdje svakako treba istaknuti zaslugu naše županice Antonije Jozić što je omogućila da gospodin Bagarić dolazi u Pakrac, a i našu gradonačelnicu Anamariju Blažević zbog njezinog angažmana da se ovi uredi otvore.
Razne institucije pomažu braniteljima
Ima li još branitelja na našem području koji nisu ostvarili svoja prava?
Naravno da ima. Ima onih koji nisu ostvarili svoja prava, a još više je onih koji su ostvarili djelomično. Vrlo čest slučaj je da branitelji nisu dovoljno ili ispravno informirani. Dobivaju informacije iz raznih izvora, koje su netočne ili djelomično točne. Često to kod branitelja izaziva ogorčenost, zatvaranje u sebe, osjećaj da su prevareni. Međutim, događa se čak da i određene institucije ne daju točne podatke. Imam primjer branitelja koji je u jednoj državnoj instituciji u jednoj županiji upitao ima li određeno pravo i odgovor je bio negativan. Isto pitanje postavio je u drugoj županiji, ali istoj instituciji i dobio je pozitivan odgovor. Podnio je zahtjev u instituciji koja mu je prvotno dala negativan odgovor, budući da je mjesno nadležna te dobio pozitivno rješenje na njegov zahtjev. Zato pozivam sve branitelje, sve članove njihovih obitelji, ali i osobe koje imaju u svojoj neposrednoj blizini branitelja i vide da si možda ne zna sam pomoći, da dođu u Centar za psihosocijalnu pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja ili svaki četvrtak u Ured za hrvatske branitelje Požeško-slavonske županije. Sve je to u Pakracu, na adresi Ulica Hrvatskih velikana 4.
Koje projekte i programe Grad Pakrac nudi braniteljskoj populaciji?
Grad redovito raspisuje natječaj za financiranje projekata braniteljskih udruga. Isto tako postoji i natječaj za financiranje pokroviteljstva i sponzorstva gdje se braniteljske udruge mogu prijaviti. Stvarno ne znam ni jedan događaj u koji su uključeni hrvatski branitelji da Grad Pakrac nije sudjelovao u financiranju i pomoći u organizaciji. Sa svakom inicijativom ili idejom koja bi mogla koristiti braniteljskoj populaciji uvijek se branitelji mogu obratiti u Gradsku upravu i način za realizaciju inicijative se pronađe. Iz iskustva mogu reći, budući da surađujem s braniteljskim udrugama od Konavla do Vukovara, da sam rijetko gdje naišao na ovakvu suradnju između jedinica regionalne i lokalne samouprave s jedne strane i branitelja s druge.
Postoji li jedinstvo branitelja?
Nažalost, naše društvo je dosta podijeljeno. Međutim, za braniteljsku populaciju prije bih rekao da se jedan dio „povukao u sebe“ zbog razno raznih razloga. Ne žele sudjelovati u događanjima vezanim za Domovinski rat, zapravo povukli su se općenito iz društvenih događanja. Iako vjerujem da kada bi prepoznali neku veću nepravdu prema braniteljima ili nekoj drugoj društvenoj skupini, branitelji bi vrlo brzo pokazali jedinstvo.
Budući da često surađujete s braniteljima, kako ocjenjujete njihov život u Pakracu i žive li oni danas životom dostojnog čovjeka?
Mislim da većina branitelja živi životom dostojna čovjeka. Međutim, uvijek ima i onih za koje zbog raznih razloga to ne možemo reći. Nekada su to razlozi osobne prirode, nekada obiteljske prilike, nekada je to nerazumijevanje okoline. Imao sam slučaj da sam se morao posvađati sa ravnateljicom jedne institucije, sada više nije ravnateljica i ne pozdravlja me na ulici, zato što nije htjela odraditi svoj posao koji je po zakonu bila dužna napraviti jednom branitelju beskućniku.
Koliko puta godišnje branitelji imaju besplatne sistematske preglede?
To je jedan od projekata Ministarstva hrvatskih branitelja za koji možemo reći da je spasio puno života. Pravo na pregled imaju svake dvije godine, a ako je potrebno, moguće je i češće. Procedura je vrlo jednostavna i sve informacije se mogu dobiti u Područnim odjelima Ministarstva branitelja ili Centrima za psihosocijalnu pomoć. U suradnji s koordinatorima za branitelje u bolnicama se pregledi obavljaju u vrlo kratkom roku, bez nepotrebnih čekanja. Podatci prikupljeni pregledima se analiziraju te na temelju tih podataka Ministarstvo definira opseg budućih pregleda. Problem je što neki branitelji ne žele ići na preventivne preglede i mislim da bi se tu trebale uključiti i obitelji, ali i prijatelji kako bi ih nagovorili da to obave.
Što biste istaknuli kao najbitniju stavku pri pomoći braniteljima?
Uz materijalnu egzistenciju, što je naravno potrebno svima, mislim da je braniteljima potrebno razumijevanje njihovih problema. Vrlo često u ured dođu branitelji s određenim problemom, ali kada ih se sasluša, objasni što se može, a što ne može, odu zadovoljno iako nikakvo pravo nisu ostvarili. Mogu navesti primjer jednog branitelja iz Baranje, koji je boravio u Domu hrvatskih veterana u Lipiku. Pratio sam ga na društvenim mrežama. Prva objava je bila: “Evo dovezli su me i ostavili“. Kako je protjecalo vrijeme, objave su bile sve pozitivnije i pozitivnije. Zadnja je bila: „Evo zadnja fotografija ispred institucije gdje niste samo broj i gdje vam ne trebaju pilule za spavanje“. U principu braniteljima puno ne treba.
U kojoj fazi je projekt izgradnje Centra za hrvatske branitelje u prostorijama bivše psihijatrijske bolnice?
Grad Pakrac je pokazao da razmišlja o budućnosti svojih sugrađana, a posebno branitelja. Projektna dokumentacija već postoji više godina, Gradsko vijeće je na zadnjoj sjednici nekretninu darovalo Republici Hrvatskoj te očekujemo da će vrlo brzo krenuti i s javnom nabavom. Potpredsjednik Vlade i ministar Tomo Medved su u svom obraćanju 2. ožujka 2024. godine izrazili uvjerenje da će na sljedećoj obljetnici početka Domovinskog Rata u Republici Hrvatskoj radovi biti u punom obimu. Mislim da će ovaj projekt uvelike poboljšati kvalitetu života branitelja, ali isto tako ovaj projekt moramo gledati i sa strane zapošljavanja naših sugrađana. Ovdje bih želio istaknuti i planove izgradnje hostela u prostoru Stare gimnazije, budući da su vrlo česti komentari kako taj objekt propada i nitko ništa ne planira. Pojavila se ideja, s ponosom mogu reći iz Udruge policije, da se u Pakracu otvori Memorijalni centar Domovinskog rata zapadne Slavonije. S tom idejom smo gradonačelnica Blažević, Davor Huška, ravnatelj Uprave za financije i informacijsko-telekomunikacijske sustave u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i ja otišli kod ministra Tome Medveda. Ideja mu se naravno svidjela i tada su počeli posjeti učenika osnovnih škola iz Slavonije, a s izgradnjom hostela dolazili bi učenici iz cijele Republike Hrvatske.
Novim zakonom povećana prava branitelja
U kojem području je, po Vašem mišljenju, u zadnjih desetak godina napravljen najveći pozitivni pomak u pravima branitelja i njihovih članova obitelji te u kojem nije, a mogao je biti?
Novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja napravio je veliki zaokret u odnosu prema hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima. Prava su se povećala, vraćena su neka koja su oduzeta, dodana su nova. Međutim, imam osjećaj da ima branitelja čiji su problemi specifični i vrlo ih je teško riješiti držeći se „čvrsto“ Zakona. Isto tako ima i osoba koje rješavaju probleme branitelja, a to ne rade na način koji bi trebali. Je li to zato što ne znaju svoj posao, fali li im empatije za branitelje ili je neki drugi razlog, ne znam, ali otežavaju život braniteljima.
U kolikoj mjeri je Pakrac obnovljen od ratnih oštećenja?
Već sam naveo primjer kako je Pakrac opisao branitelj iz Ivanca. Nisam sreo branitelja koji je bio devedesetih u Pakracu, a da nije oduševljen njegovim izgledom. Naravno ima još posla, ima nekih objekata koji su u derutnom stanju, ali zbog vlasničke strukture Grad ne može ništa poduzeti ili može vrlo malo. Međutim, može se primijetiti da i vlasnici privatnih kuća sve više uređuju svoje kuće i okućnice te ulice izgledaju sve ljepše i ljepše.
Koliko u Pakracu i Lipiku ima braniteljskih udruga, kakva im je suradnja?
Nažalost, kako godine prolaze, priroda radi svoje što se tiče starosti, tako pojedine braniteljske i stradalničke udruge prestaju s radom. Koordinaciju braniteljskih udruga čini 15 udruga te gradovi Pakrac i Lipik. Neki rade više, neki manje, a neki su još uvijek „na papiru“, ali bez aktivnosti.
Koje su im najčešće aktivnosti?
Glavne aktivnosti su obilježavanje značajnih obljetnica iz Domovinskog rata. Tu ima vrlo važnih događaja koji nisu na vrijeme i dovoljno prezentirane hrvatskoj javnosti. Donekle to uspijevamo ispraviti, ali ne u potpunosti. Naravno tu je i briga o svojim članovima i još niz aktivnosti.
Pokušava li se branitelje potaknuti na uključenje i u ostale manifestacije i aktivnosti koje nemaju veze s Domovinskim ratom?
Prije je toga bilo puno više. Navedimo primjer samo Ljetnog malonogometnog turnira gdje je HVIDR-a Pakrac dugi niz godina bila organizator. Humanitarne koncerte Mate Bulića i Mladena Grdovića koje je organizirala Udruga policije. Pa možemo navesti i naš Dječji festival domoljubnih pjesama koji je ove godine bio peti po redu i nadamo se da nećemo stati. Učenje djece domoljublju i ljubavi prema Domovini nije direktno povezano s ratom.
Postoji li još koji plan koji Vaša udruga želi ostvariti?
Udruga je napravila projekt te ga kandidirala za fondove EU, koji je za cilj imao nabavku kombi vozila te zapošljavanje ljudi koji bi obilazili branitelje u potrebi i pomogla im u obavljanju određenih aktivnosti. Često tim ljudima ne treba ništa osim lijepe riječi. Projekt je pozitivno ocijenjen, međutim zbog potresa u Zagrebu i na Banovini, sredstva su opravdano preusmjerena tamo. Još uvijek nismo odustali od te ideje i ako se ukaže prilika pokušat ćemo je i ostvariti. Puno smo toga rekli, ali na kraju bih htio pozvati hrvatske branitelje koji to nisu napravili, da obave preventivne liječničke preglede, jer im mogu život učiniti lakšim i dužim. Isto tako u našoj Općoj županijskoj bolnici Pakrac i bolnici hrvatskih veterana imamo svog koordinatora za branitelje, glavnu sestru bolnice gospođu Đurđicu Stokić, koja vrlo kvalitetno i sa srcem radi svoj posao, budući da je i sama hrvatska braniteljica. I moram na kraju zahvaliti svima koji pomažu Udruzi policije da kvalitetno radi. Naravno uz naše Ministarstvo, Županiju, Grad Pakrac i Lipik, vrlo značajnu ulogu imaju i druge institucije grada kao što su Muzej grada Pakraca, Gradska knjižnica, Osnovna glazbena škola, pakrački vatrogasci, Osnovna i srednja škola, lovačka društva, pojedine tvrtke. Zapravo mogu reći u radu Udruge sudjeluje čitav grad.