Sinoć je u Kuriji Janković, a u organizaciji Gradske knjižnice Pakrac, gostovao Miro Gavran, hrvatski književnik i predsjednik Matice hrvatske. Gavran se okupljenima predstavio kroz razgovor s moderatoricom, ravnateljicom Pakračke knjižnice, Monikom Lucić Fider, a kasnije je odgovorio i na nekoliko pitanja iz publike.
„Pokazalo se sinoć koliko je Miro Gavran godinama čitan i slobodno smijemo reći – voljen u našoj knjižnici i gradu, a raduje i činjenica kako je sinoć bilo i puno uglavnom čitateljica i iz drugih gradova i mjesta. Količinu srdačnosti i dobre energije kojom je sinoćnje književno druženje bilo ispunjeno teško možemo prepričati. Od kazališta, preko razgovora o književnosti, povezanosti i uspjehu izvan granica Hrvatske, priče o novom romanu „Portret duše“ za koji inače kod nas postoji lista čekanja, izazovima u kojima danas živimo, odnosu prema pisanju, stvaranju sjajnih ženskih likova, neizostavnoj Matici hrvatskoj – sve su to teme koje smo sinoć otvorili“, riječi su kojima je ravnateljica Lucić Fider opisala druženje tijekom ove književne večeri.
Govorio je Gavran o svojim knjigama, o procesu njihovog nastanka te kako ih on doživljava i proživljava dok ih stvara. Lucić Fider između ostaloga upitala ga je o svojevrsnoj „duhovnoj trilogiji“ iz književnikovog opusa, romanima Judita, Krstitelj i Poncije Pilat te je li strahovao u vezi toga kako će otvaranje duhovnih tema biti prihvaćeno.
„Bit ću iskren, kad sam 2000. godine napisao Juditu, koja je izašla u veljači 2001., nisam mislio da će doživjeti evo već 14. izdanje i 13 prijevoda, od Pariza do Petrograda, a i sljedeća dva romana povijesno-biblijske tematike, Krstitelj i Poncije Pilat također su ostvarila velik uspjeh. Svi mi, bili vjernici, ateisti ili agnostici, imamo potrebu baviti se duhovnim pitanjima, kao što imamo potrebu i za materijalnim, jer sastavljeni smo i od duha i duše i materije, htjeli mi to priznati ili ne. Romane su čitali i ljudi koji nisu kršćani, imao sam dobre reakcije od ateista, muslimana. Kad bi to bili romani koji su zanimljivi samo onima koji su vjernici, onda bi to bilo neko promidžbeno štivo. U tim mojim biblijskim romanima ima priča o revolucionaru koji želi srušiti Rimsko carstvo, pa priča o obiteljskim odnosima, ima seksualnih epizoda, duhovnih spoznaja. Roman mora obuhvatiti totalitet života i mora biti višedimenzionalan“, rekao je Gavran.
Iz publike je stiglo pitanje o Zakonu o hrvatskom jeziku te o tome koliko je Gavran kao predsjednik Matice hrvatske, koja je Zakon i inicirala, zadovoljan njegovim konačnim tekstom.
„U Matici hrvatskoj razgovarali smo o tome koje teme smatramo bitnima da bismo unaprijedili njezino djelovanje. U igri je bilo više ideja, ali gotovo svi su smatrali važnim upravo donošenje Zakona o hrvatskom jeziku. Složio sam 10 točaka sa željama mojih Matičara. Dva dana nakon tiskovne konferencije, 10. siječnja 2022., krenuli su napadi, međutim mi smo odlučili da na njih nećemo odgovarati. Na stolu smo imali prijevode 15 Zakona o jeziku iz drugih država, a neposredno prije nas, takav je zakon donijela Ukrajina. Svi građani Hrvatske mogli su dati svoje primjedbe i sve su one uzete u obzir. Na koncu cijele priče dogodilo se nešto predivno, jer Zakon je u Saboru prošao s 95 glasova, zbog čega smo iznimno zadovoljni“, zaključio je Gavran.
Na kraju prenesimo zahvale ravnateljice Lucić Fider koje prvo idu u smjeru publike, kojoj je poručila kako su nadmašili i najoptimističnija očekivanja. Zatim se zahvalila ekipi iz Mozaik knjige za čijim se knjigama sinoć stvorio pravi red, a naposljetku naravno i Miri Gavranu, „na dolasku u naš grad i tome što je na najbolji mogući način s nama obilježio Dan grada Pakraca i vratio nam vjeru u moć i ljekovitost čitanja, književnosti i umjetnosti“.
